Atos 17
Iamalele NT (YML_TBL) vs ARIB
1 Faulo ma enavo Filifaiega i tauya i nagoi ꞌatamana ꞌailuga ꞌwaidiamo, Amififoli wata Afolonia, mulieta i leꞌwai Tesalonaika, avaꞌaibe bei Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye.
1 Tendo passado por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga dos judeus.
2 Yana sauluvanina baniꞌodi Faulo i nago ꞌeba miavaꞌautanina ꞌwaineye, wata bei ꞌAiata Veawai ꞌaitonu ꞌwaidie tomotoga taiadi i veꞌikwayekwayega Yaubada yana Buki ꞌwainega.
2 Ora, Paulo, segundo o seu costume, foi ter com eles; e por três sábados discutiu com eles as Escrituras,
3 I kiavemageta wata i veve Iesu Keliso faifaina veviga i veluagaiga i lubwaineni, siwe mulieta i tovoi-vaitugana wafayega. Wata Faulo i vonedi i vo, Tomogonina Iesu kumanina a luluꞌivoneyeniga ꞌwaimie, taunina Keliso Yaubada ꞌana Venuaꞌivina.”
3 expondo e demonstrando que era necessário que o Cristo padecesse e ressuscitasse dentre os mortos; este Jesus que eu vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 Tomotoga ꞌifwaidi yana veifufu faifaina i veꞌawamogitana bega Faulo wata Sailasa ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌwaineye i luku. Tovetumaganavonidi me Guliki fuedi Yaubada ꞌana tosubisubia, ꞌifwaidi vevine ꞌadi wagava bwaikidi, wata ꞌifwaidi me Diu.
4 E alguns deles ficaram persuadidos e aderiram a Paulo e Silas, bem como grande multidão de gregos devotos e não poucas mulheres de posição.
5 Tutuyanina me Diu i ꞌiseni tomotoga fuedi Faulo yana vona i vetumaganedi i veꞌunumagigiedi, faifainanina Diunidi i nagoi ꞌatamanafouye toveyaba-ꞌavoꞌavovo i goledi i veifufu taiadi. I ꞌaꞌava mulieta i nagoi ꞌadi ꞌailaꞌa i laugogona bega i daba i maia ꞌatamana matatabuna i veadagi nuanuadi Faulo wata Sailasa i na ꞌiveꞌavinidi i na miedi ꞌailaꞌa bwaikina matadie i na nikedi. Yadi nuanua i vo ꞌako, Daisoni yana vanuge i miamiani,” bega i nagoi vanuganina ꞌwaineye, saiboda i tutuwealidi siwe Faulo ma iana kebu i da veluagadiga.
5 Mas os judeus, movidos de inveja, tomando consigo alguns homens maus dentre os vadios e ajuntando o povo, alvoroçavam a cidade e, assaltando a casa de Jáson, os procuravam para entregá-los ao povo.
6 Fai kebu i da veluagadiga, Daisoni wata ꞌifwaidi tovetumaganavo i ꞌiveꞌavinidi i yoꞌedi i nawedi ꞌatamana ꞌana toveimeavo ꞌwaidie ma yadi vegolegole i vo, Faulo ma enavo toꞌivesako ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidie wata i maia yada ꞌatamane i vevesauluva-sakoina.
6 Porém, não os achando, arrastaram Jáson e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm transtornado o mundo chegaram também aqui,
7 Tomotoganidi Daisoni ꞌana wakawaka. ꞌIda me Loma yada veimea, yada kini ꞌaitamogana Sisa ta veveꞌililibuyeni, siwe tomotoganidi yada veimea i geugeuya i vonavona tamu kini ta na subisubiai ꞌana wagava Iesu.”
7 os quais Jáson acolheu; e todos eles procedem contra os decretos de César, dizendo haver outro rei, que é Jesus.
8 Vonanina faifaina toveimeavo wata ꞌailaꞌa bwaikina ma yadi kamogala i toke i vegolegole.
8 Assim alvoroçaram a multidão e os magistrados da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Gabemani Daisoni ma enavo ꞌwaidiega mani i ꞌewai, igodi yadi sakona tutulina, mulieta i vonedi i nagoi.
9 Tendo, porém, recebido fiança de Jáson e dos demais, soltaram-nos.
10 Iesu ꞌana tovetumaganavo ꞌatamananina ꞌwaineye i kololo Faulo wata Sailasa faifaidi, bega lovane i vetunedi i nagoi Belia. Tutuyanina i leꞌwai i nagoi Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye bei i veifufu tomotoga ꞌwaidie.
10 E logo, de noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia; tendo eles ali chegado, foram à sinagoga dos judeus.
11 Me Belia nuadi ꞌanibwekabwekadi kebu baniꞌodi me Tesalonaika. Ma yadi sosoana Faulo yana vona i nogai bega nuadi i magetadi. ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana Yaubada yana Buki i luluꞌiawawa nuanuadi i na ꞌasetai Faulo i vona mogitana ꞌalo kebu.
11 Ora, estes eram mais nobres do que os de Tessalônica, porque receberam a palavra com toda avidez, examinando diariamente as Escrituras para ver se estas coisas eram assim.
12 Me Diu fuedi Faulo yana vona i vetumaganeni, ꞌifwaidi me Guliki iaveta wata ꞌifwaidi vevine Guliki ꞌadi wagava bwaikidi.
12 De sorte que muitos deles creram, bem como bom número de mulheres gregas de alta posição e não poucos homens.
13 Tutuyanina me Diu i miamianiga Tesalonaika vala i nogai Faulo Yaubada yana Vona i luluꞌageyeni Belia ꞌwaineye, i maia i veifufu tomotoga ꞌwaidie nuadi i ꞌanidi i vo, Faulo i vevekaliemi,” bega ma yadi nuasako ma fuedie nuanuadi Faulo i na nikei.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que também em Beréia era anunciada por Paulo a palavra de Deus, foram lá agitar e sublevar as multidões.
14 Tutuyanina tovetumaganavo yadi nuanua i ꞌasetai, Faulo i voneni bega tomotoga ꞌifwaidi taiadi i nagoi balebaleye, weꞌe Sailasa wata Timoti i miamiani Belia.
14 Imediatamente os irmãos fizeram sair a Paulo para que fosse até o mar; mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Tomotoganidi Faulo taiadi i obuga balebaleye ma fuedie i dodoga i nagoi ꞌatamana Adeni bei Faulo i valovei. Mulieta bega i viladi i nagoi Belia Faulo yana vona i luꞌivoneyeni Sailasa wata Timoti ꞌwaidie nuanuana i na yogo-matayoꞌo i lulukamasedi Adeni.
15 E os que acompanhavam a Paulo levaram-no até Atenas e, tendo recebido ordem para Silas e Timóteo a fim de que estes fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 Tutuyanina Faulo i lulukamasedi Sailasa wata Timoti, yana yaba ꞌwaineye kumaea fuedi i ꞌisedi me Adeni i ꞌidewadi, i nuavita tomotoganidi faifaidi fai ma yadi subia ꞌwaidie i ꞌoduꞌodu.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, revoltava-se nele o seu espírito, vendo a cidade cheia de ídolos.
17 Faifainanina ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye me Diu taiadi i veꞌikwayekwayega wata mali tomotoga taunidi kebu Diu Yaubada ꞌana tosubisubia. Wata ꞌaiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana ꞌatamanafouye, toyaba taiadi i veveꞌikwayekwayega.
17 Argumentava, portanto, na sinagoga com os judeus e os gregos devotos, e na praça todos os dias com os que se encontravam ali.
18 ꞌIfwaidi toꞌaseta i nagoi Faulo taiadi i veifufu, toꞌasetanidi ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌailuga i goledi Efikuliani wata Sitoika. ꞌIfwaidi i vo, Faulo nuana i lugaugauya kebu i da nuanua mulieta i da vonavona,” weꞌe ꞌifwaidi i vo, Voke i vonavona mali tomotoga yadi yaubadavo faifaidi.” Tomotoganidi i vonaga fai Faulo i lalauꞌage Iesu faifaina wata tovi-vaitugana wafayega faifaina.
18 Ora, alguns filósofos epicureus e estóicos disputavam com ele. Uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece ser pregador de deuses estranhos; pois anunciava a boa nova de Jesus e a ressurreição.
19 Me Adeni wata ꞌadi wakawaka yadi nuanua bwaikina tutuya matatabuna nani ꞌivauꞌavadi i na veveifufuyedi wata i na noganogaidi. Begaidi Faulo i naweni Aliofago Kaniselo ꞌwaidie i voneni i vo, Nuanuama ꞌa na ꞌasetai yamu ve ꞌivauna wata avaꞌai ꞌu vonevoneyeni. Yamu ve ꞌifwaidi ꞌa bavuyedi wata nuama i voganidi. ꞌAdi nuanua ꞌwaimeye ꞌu na kiavemagetadi.”
19 E, tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 — ausente —
20 Pois tu nos trazes aos ouvidos coisas estranhas; portanto queremos saber o que vem a ser isto.
21 — ausente —
21 Ora, todos os atenienses, como também os estrangeiros que ali residiam, de nenhuma outra coisa se ocupavam senão de contar ou de ouvir a última novidade.
22 Faulo i tovoi Aliofago Kaniselo matadie i vo, ꞌOmi tomotoga Adeni, a ꞌisemi nuanuami bwaikina ꞌwa na vetotafalolo yami yaubadavo ꞌwaidie.
22 Então Paulo, estando de pé no meio do Areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vejo que sois excepcionalmente religiosos;
23 A yabayaba yami ꞌatamane a ꞌisedi yami ꞌeba ꞌodu ꞌaitamogana ꞌaitamogana, wata tamu ꞌeba velomu a veluagai. ꞌEba velomunina ꞌwaineye kiluma a ꞌiseni ꞌana nogaya side baniꞌodi. TAMU YAUBADA KEBU ꞌA DA ꞌASETAIGA FAIFAINA. Yaubadanina ꞌwa subisubiaiga siwe ꞌwa bavuyeni, kumanina a luluꞌageyeni ꞌwaimie.
23 porque, passando eu e observando os objetos do vosso culto, encontrei também um altar em que estava escrito: AO DEUS DESCONHECIDO. Esse, pois, que vós honrais sem o conhecer, é o que vos anuncio.
24 Yaubadanina fwayafwaya wata nani matatabuna nageneye i ꞌenoꞌenoviga i ꞌidewadi, abama wata fwayafwaya ꞌadi Toveimea. Weꞌe tomotoga vanuga ꞌeba veluꞌui nimadiega i yogoni kebu yana ꞌeba miaga.
24 O Deus que fez o mundo e tudo o que nele há, sendo ele Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens;
25 Tomotoga kebu ꞌada fata tamu avaꞌai ta na ꞌidewai ta na veleni, fai nani matatabuna nimanega i souyedi wata yawaida lamuna.
25 nem tampouco é servido por mãos humanas, como se necessitasse de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas;
26 Nagami Yaubada tamu tomogo ꞌana wagava Adama i ꞌidewai, mulieta tomia fwayafwaya fuedi i souyedi ꞌwainega, wata i luveyavulidi fwayafwaya matatabuna ꞌwaineye i miamiani. Bola tomotoga kebu i da ꞌidewadiga, nagami ꞌailaꞌa ꞌaitamogana ꞌaitamogana yadi ꞌeba mia wata yadi tutuya i yatodi.
26 e de um só fez todas as raças dos homens, para habitarem sobre toda a face da terra, determinando-lhes os tempos já dantes ordenados e os limites da sua habitação;
27 Yaubada tomotoga i ꞌidewadi i na lualeni, wata ꞌaiꞌedi i na vo, ꞌA na veluagai,” i na ꞌabitufa voke i na veluagai. Siwe Yaubada kebu ꞌaniꞌiega, lilivadeye.
27 para que buscassem a Deus, se porventura, tateando, o pudessem achar, o qual, todavia, não está longe de cada um de nós;
28 Basenadi tamu tomogo vonanina faifaina i veifufu i vo, Fai yawaida i veleveleda ta fetofeto wata ta miamiani lilivaneye.” Wata vonanina faifaina yami lei i kilumi i vo, ꞌIda wata natunavo.”
28 porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos; como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois dele também somos geração.
29 Fai ꞌida Yaubada natunavo, kebu ta na vo ꞌako, Yaubada baniꞌodi kumaea todabi ma yana ꞌaseta ꞌana kilukiluma kileu, siliba, ꞌalo golida ꞌwaidiega.”
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não devemos pensar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida pela arte e imaginação do homem.
30 Basenadi Yaubada kebu i da luvematavulogimi fai yami bavu ꞌwainega kumaea ꞌwa dabidabidi ꞌwaidie ꞌwa ꞌoduꞌodu, siwe ꞌasiau i veimea tomotoga matatabuna i na nuaviladi yadi sauluva sakoidi ꞌwaidiega.
30 Mas Deus, não levando em conta os tempos da ignorância, manda agora que todos os homens em todo lugar se arrependam;
31 Fai ꞌakonadi tamu ꞌaiata Yaubada i venuaꞌivineni tomia fwayafwaya matatabuda ta na vonayavuga mataneye i na veimeyeda faifaina. Weꞌe yana veimeanina tamu tomogo ꞌakonadi i venuaꞌivineni ꞌwainega i na mai, wata yana veimea tonovina fai yada sauluva i ꞌaseta-dewadi. ꞌAkonadi i veda baniꞌodi i na ꞌidewai fai tomogonina Iesu i sivetovoi-vaitugani wafayega.”
31 porquanto determinou um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do varão que para isso ordenou; e disso tem dado certeza a todos, ressuscitando-o dentre os mortos.
32 Tutuyanina tomotoga i nogai Faulo i vonavona tovi-vaitugana wafayega faifaina, ꞌifwaidi i sidibidibieni, weꞌe ꞌifwaidi i vo, Tamu tutuya ꞌima nuanuama wata ꞌu na veveifufuyeni ꞌwaimeye.”
32 Mas quando ouviram falar em ressurreição de mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos ainda outra vez.
33 Mulieta Faulo ꞌeba miavaꞌauta i ꞌiaweni.
33 Assim Paulo saiu do meio deles.
34 Tomotoga ꞌifwaidi i vetumaganeni i nagoi Faulo ꞌwaineye. Tomotoganidi ꞌwaidiega tamu tomogo Aliofago yadi kaniselo ꞌwainega ꞌana wagava Daionosiasi, wata tamu vavine ꞌadi wagava Damali.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele, e creram, entre os quais Dionísio, o areopagita, e uma mulher por nome Dâmaris, e com eles outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.