1 Coríntios 7
Iamalele NT (YML_TBL) vs VC
1 Basenadi leta ꞌwa kilumi i mai ꞌwa velutoli nani ꞌifwaidi faifaidi, bega tutuya deꞌe naninidi a na veifufuyedi. ꞌAiꞌedi aitoi kebu nuanuana nagi, ꞌatumaina, kebu tamu avaꞌai.
1 Agora, a respeito das coisas que me escrevestes. Penso que seria bom ao homem não tocar mulher alguma.
2 Siwe fai tomotoga fuedi i sakosakona bunu ꞌana nuanua ꞌwaidiega i na nunago sauluvanidi i na silubumi ꞌwa na sakona, begaidi i lubwaineni iaveta ꞌaitamogana ꞌaitamogana i na nagi bega taunina taunina yana vavine. Wata baniꞌodi vevine i na nagi bega taunidi taunidi yadi lamoga.
2 Todavia, considerando o perigo da incontinência, cada um tenha sua mulher, e cada mulher tenha seu marido.
3 ꞌAiꞌedi vavine nuanuadi i na nago yadi lamoga ꞌwaineye, yadi lamoga kebu i na baila, wata ꞌaiꞌedi tomogo nuanuana i na nago yana vavine ꞌwaidie, yana vavine kebu i na baila.
3 O marido cumpra o seu dever para com a sua esposa e da mesma forma também a esposa o cumpra para com o marido.
4 Kebu i na bailaga fai vavine i nagiga tomogodi kebu ꞌaisedi ꞌana toveimea, wata yadi lamoga yana ꞌeba veimea. Wata baniꞌodi tomogo i nagiga tomogona kebu ꞌaisena ꞌana toveimea, wata yana vavine yadi ꞌeba veimea.
4 A mulher não pode dispor de seu corpo: ele pertence ao seu marido. E da mesma forma o marido não pode dispor do seu corpo: ele pertence à sua esposa.
5 ꞌEno faifaina, iaveta kebu yami vevinevo ꞌwa na talabodedi, wata vevine kebu yami lalamogavo ꞌwa na talabodedi. Siwe ꞌaiꞌedi tamu tutuya tamu tomogo ma yana vavine i na veifufu yadi nuanua ꞌaitamogana i na vo, ꞌAiata ꞌifwaidi nagedie kebu taiadi ta na veluaga bega ꞌada fata ta na tauyeda veluꞌui faifaina,” sauluvanina, sauluva ꞌatumaina. Mulieta yami veluꞌui ꞌadi ꞌaiata i na ꞌaꞌavana, ꞌami fata wata ꞌwa na veluaga, i na nunago Seitani yana sailubu ꞌwainega naninina ꞌana nuanua i na vebwaika ꞌwaimie nika ꞌwa na sakona tamu tomogo ꞌalo tamu vavine taiadi.
5 Não vos recuseis um ao outro, a não ser de comum acordo, por algum tempo, para vos aplicardes à oração; e depois retornai novamente um para o outro, para que não vos tente Satanás por vossa incontinência.
6 Yaku vonanidi nagi faifaina, kebu veimea faꞌalina a da velevelemi, siwe a tauyemi baniꞌodi ꞌwa na vevesauluvedi.
6 Isto digo como concessão, não como ordem.
7 Yau umaumalaku, nuanuaku iaveta wata vevine matatabumi ꞌwa da salaku. Siwe Yaubada ma yana nuakalikali ꞌada veuveuta tulina tulina i veleda bega ꞌifwaidi yana ꞌaivaitanina ꞌwainega i ꞌiveumaladi i folofolova faifaina. ꞌIfwaidi yana ꞌaivaitanina ꞌwainega i nagi wata faifaina i folofolova.
7 Pois quereria que todos fossem como eu; mas cada um tem de Deus um dom particular: uns este, outros aquele.
8 Tutuya deꞌe a na veifufu umaumala, kolokoloa wata ꞌwabuꞌwabula ꞌwaimie. ꞌAiꞌedi tutuya deꞌe kebu ꞌwa na nagiga, ꞌaiseꞌavami ꞌwa na miamia yau baniꞌodi, a nuani ꞌatumaiotogina.
8 Aos solteiros e às viúvas, digo que lhes é bom se permanecerem assim, como eu.
9 Weꞌe ꞌaiꞌedi nuafoumi yalayaladi nuanuami bwaikina veꞌavula, i lubwainemi ꞌwa na nagi. Veꞌavula ꞌana nuanua i na vebwaikaga ꞌwaimie ꞌwa da vo i da ꞌalavekasikasisimi i na nagoga nika ꞌwa na sakona, weꞌe ꞌwa na nagiga ꞌatumaina, bei kebu ꞌwa na sakonaga.
9 Mas, se não podem guardar a continência, casem-se. É melhor casar do que abrasar-se.
10 Weꞌe naginagimi a na vonemi. Tamu veimea a na velemi, veimeanina yau kebu ꞌwaikuyega, ꞌAuvea ꞌwainega. Vavine naginagidi kebu yadi lamoga i na baileniga, weꞌe ꞌaiꞌedi i na ꞌiaweni i na nagoga, vetuma kebu i na nagiga tamu tomogo taiadi. ꞌAiꞌedi miaꞌaise ꞌana vebae sakoina ꞌwaidie, i lubwainedi i na viladi yadi lamoga ꞌwaineye, siwe i na veiana taiadi i na mia. Wata baniꞌodi tomogo yana vavine kebu i na vesaꞌilidi.
10 Aos casados mando {não eu, mas o Senhor} que a mulher não se separe do marido.
11 — ausente —
11 E, se ela estiver separada, que fique sem se casar, ou que se reconcilie com seu marido. Igualmente, o marido não repudie sua mulher.
12 ꞌAiꞌedi aitoi i vetumaganaga Keliso ꞌwaineye siwe yana vavine ꞌalo yadi lamoga kebu i da vetumagana, ꞌadi vona deꞌe. Vonanina yau tauniku ꞌwaikuyega, kebu ꞌAuvea i da veleku. ꞌAiꞌedi tamu tomogo taunina tovetumagana, weꞌe yana vavine kebu i da vetumagana, siwe nuanuadi taiadi i na miamia, tomogonina kebu i na vesaꞌilidi.
12 Aos outros, digo eu, não o Senhor: se um irmão desposou uma mulher pagã {sem a fé} e esta consente em morar com ele, não a repudie.
13 Wata baniꞌodi vavine, ꞌaiꞌedi vavine tovetumagana, weꞌe yadi lamoga kebu i da vetumaganaga siwe nuanuana yana vavine taiadi i na miamia, vavine kebu i na saꞌilaga.
13 Se uma mulher desposou um marido pagão e este consente em coabitar com ela, não repudie o marido.
14 Kebu i na saꞌila taiadi i na miamia fai vavine i vetumaganaga ꞌwaidiega yadi lamoga i veꞌatumai Yaubada mataneye bega tomogonina Yaubada yana tomotoga. Weꞌe tomogo i vetumaganaga ꞌwainega yana vavine i veꞌatumai Yaubada mataneye bega vavinenidi Yaubada yana tomotoga. ꞌAiꞌedi tama wata ina kebu i na veꞌatumai Yaubada mataneye, natudiavo ꞌwa da vo Yaubada ꞌana tobavu natudiavo, weꞌe mogitana fai ꞌadi ꞌailuga i veꞌatumaiga, natudiavo wata i veꞌatumai bega matatabudi Yaubada yana tomotoga.
14 Porque o marido que não tem a fé é santificado por sua mulher; assim como a mulher que não tem a fé é santificada pelo marido que recebeu a fé. Do contrário, os vossos filhos seriam impuros quando, na realidade, são santos.
15 ꞌAiꞌedi tamu tomogo tovetumagana weꞌe yana vavine kebu i da vetumagana nuanuadi yadi lamoganina i na baileni i na nago, tomogo kebu i na talabodediga i na tauyedi. Wata baniꞌodi ꞌaiꞌedi tamu vavine tovetumagana weꞌe yadi lamoga kebu i da vetumagana nuanuana yana vavinenidi i na bailedi i na ꞌawaꞌidia, vavine kebu i na talabodeniga i na tauyeni. Kebu tamu veimea i da ꞌenoꞌeno bega tovetumagana i na yogonidi, ꞌaiꞌedi yana vavine ꞌalo yadi lamoga kebu i da vetumaganaga nuanuadi i na nagoga, ꞌasaꞌaiana i na tauyenimo. I na nagoga fai Yaubada i venuaꞌivineda kebu nuanuana veꞌikwayekwayega, nuanuana yada mia ꞌatumaiꞌavana.
15 Mas, se o pagão quer separar-se, que se separe; em tal caso, nem o irmão nem a irmã estão ligados. Deus vos chamou a viver em paz.
16 ꞌOmi vavine ꞌwa vetumaganaga a na vonemi. ꞌOmi kebu ꞌwa da ꞌasetai siwe ꞌaiꞌedi yami lamoga taiadi ꞌwa na miamia, voke yana nuanua ꞌwa na sivilai nika i na vetumagana Keliso ꞌwaineye. Wata ꞌomu tomogo ꞌu vetumaganaga baniꞌodi, kebu ꞌu da ꞌasetai siwe ꞌaiꞌedi yamu vavine taiadi ꞌwa na miamia, voke yadi nuanua ꞌu na sivilai nika i na vetumagana.
16 Aliás, como sabes tu, ó mulher, se salvarás o teu marido? Ou como sabes tu, ó marido, se salvarás a tua mulher?
17 ꞌOmi tovetumaganavo wata a na vonemi. ꞌAitamogana ꞌaitamogana yada mia wata yada sauluva tulidi baniꞌodi ꞌAuvea i veutada, bega kebu tamu aitoi i na vo, Yaku mianina i na vetuli.” Yaubada yana vegole ꞌwainega ꞌwa luku yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, siwe kebu ꞌwa na vo, Yaku mia nagami a na baileni,” avaꞌai yami folova nagami, tutuya deꞌe wata ꞌwaineye ꞌwa na folofolova, ꞌaiꞌedi nagami ꞌomi tomotoga bwaikimi ꞌalo siaimi ꞌasaꞌaiana bei ꞌwa na miamia. Deꞌe veimeanina a veve tovetumaganavo ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌaitamogana ꞌaitamogana ꞌwaidie.
17 Quanto ao mais, que cada um viva na condição na qual o Senhor o colocou ou em que o Senhor o chamou. É o que recomendo a todas as igrejas.
18 Tamu ꞌeba ꞌisa side baniꞌodi. ꞌAiꞌedi tamu tomogo Diu basenadi Yaubada yana tugusa bunu ꞌaibobo i ꞌewai, mulieta Yaubada yana vegole ꞌwainega i luku Keliso yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, kebu yana nuanua i na vo, Tugusanina a na luvuyovuyoi.” Wata ꞌaiꞌedi aitoi bunu ꞌaibobo kebu i da ꞌewaiga siwe Yaubada yana vegole ꞌwainega i luku Keliso yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, kebu i na vo, Bunu ꞌaibobo a na ꞌewai.”
18 O que era circunciso quando foi chamado {à fé}, não dissimule sua circuncisão. Quem era incircunciso, não se faça circuncidar.
19 ꞌAiꞌedi bunu ꞌaibobo ta ꞌewai ꞌalo kebu, kebu tamu avaꞌai, weꞌe nani bwaikina Yaubada yana veimea ta na vevematayakeyakedi.
19 A circuncisão de nada vale, e a incircuncisão de nada vale, o que importa é a observância dos mandamentos de Deus.
20 Yaubada yana vegole ꞌwainega ꞌwa luku Keliso yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, siwe kebu ꞌwa na vo, Yaku mia nagami a na baileni,” ꞌaitamogana ꞌaitamogana yami mia nagami, ꞌasaꞌaiana ꞌwaidie ꞌwa na miamia.
20 Cada um permaneça na profissão em que foi chamado por Deus.
21 Wata tamu ꞌeba ꞌisa, ꞌaiꞌedi ꞌifwaimi ꞌwa vetofolova-maimaiga tamu toveimea ꞌwaineye, siwe Yaubada yana vegole ꞌwainega ꞌwa luku Keliso yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, ꞌami toveimeavo yadi veimea faꞌalidi faifaidi kebu ꞌwa na nuanua, ꞌwa na folofolovamo. Siwe ꞌaiꞌedi yami toveimea i na tauyemi i na vo, ꞌAsaꞌaiana ꞌwa nago,” ꞌami fata ꞌwa na ꞌiaweni.
21 Eras escravo, quando Deus te chamou? Não te preocupes disto. Mesmo que possas tornar-te livre, antes cuida de aproveitar melhor o teu chamamento.
22 ꞌWa vetofolova-maimaiga kebu faifaina ꞌwa na nuavita fai tutuyanina ꞌada Toveimea Keliso i golemi ꞌwa luku yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, nika bei i yavumi. Mogitana tutuya deꞌe tamu tomogo i veveimeyemi, siwe ꞌomi Keliso yana tomotoga yavuyavumi, sakona kebu i da veveimeyemi. Weꞌe ꞌifwaimi kebu tamu tomogo ꞌwaineye ꞌwa da vetofolova-maimaiga, tutuyanina Keliso yana vegole ꞌwainega ꞌwa luku yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, bei ꞌwa vetofolova-maimaiga faifaina.
22 Pois o escravo, que foi chamado pelo Senhor, conquistou a liberdade do Senhor. Da mesma forma, quem era livre por ocasião do chamado, fez-se escravo de Cristo.
23 Yaubada i kimwanemi tutula bwaikaotogina ꞌwainega, tutulanina Keliso, i ꞌaniveleneni i wafa faifaimi, begaidi taunina ꞌami Toveimea mogitana. Kebu yami nuanua ꞌwa na tauyedi bega tamu aitoi i na veveimeyemi.
23 Por alto preço fostes comprados, não vos torneis escravos de homens.
24 Ekwavo, Yaubada yana vegole ꞌwainega yami sauluva ꞌwa siviladi ꞌwa luku Keliso yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye siwe kebu ꞌwa na vo, Yaku mia nagami a na baileni,” ꞌaitamogana ꞌaitamogana yami mia nagami, ꞌasaꞌaiana ꞌwaidie ꞌwa na miamia. Siwe tutuya deꞌe Yaubada i mialafinimi wata i ꞌiꞌivaisemi.
24 Irmãos, cada um permaneça diante de Deus na condição em que estava quando Deus o chamou.
25 Tutuya deꞌe yami velutoli egavo kebu i da nagiga faifaina a na tutuli. Kebu tamu veimea ꞌAuvea i da veleku siwe fai ma yana nuakalikali i venuaꞌivineku a vetofolova faifaina, bega yaku nuanua a na luꞌivona ꞌwaimie, ꞌami fata ꞌwaineye ꞌwa na vetumagana.
25 A respeito das pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor; porém, dou o meu conselho, como homem que recebeu da misericórdia do Senhor a graça de ser digno de confiança.
26 Fai vita fuedi i sousouyedi ꞌida tovetumaganavo ꞌwaideye, yami mia nagami, a nuani i lubwainemi ꞌasaꞌaiana ꞌwaidie ꞌwa na miamia.
26 Julgo, pois, em razão das dificuldades presentes, ser conveniente ao homem ficar assim como é.
27 Side baniꞌodi. ꞌAiꞌedi naginagimi, kebu yami vevinevo ꞌwa na vesaꞌilidi. Egavo kebu ꞌwa da nagiga, kebu nagi faifaina ꞌwa na nuanua.
27 Estás casado? Não procures desligar-te. Não estás casado? Não procures mulher.
28 Weꞌe ꞌaiꞌedi ꞌwa na nagiga ꞌalo neꞌeꞌelina i na nagiga kebu i na sakonaga. ꞌWa na nagiga vita fuedi i na souyedi ꞌwaimie weꞌe ꞌaiꞌedi nagi ꞌwa na baileni, ꞌatumaina, kebu nuanuaku ꞌami vita i na vefue.
28 Mas, se queres casar-te, não pecas; assim como a jovem que se casa não peca. Todavia, padecerão a tribulação da carne; e eu quisera poupar-vos.
29 Ekwavo, yaku vona ꞌana ꞌaseta side baniꞌodi. Yada tutuya fwayefwayeye ꞌakonadi i veveꞌaleꞌusa, begaidi tutuya deꞌe i na nagoga iaveta naginagidi Yaubada ꞌana nuaꞌewa ꞌwaidie i na ꞌenoꞌeno, yadi folova toketokena faifaina ꞌwa da vo umaumaladi.
29 Mas eis o que vos digo, irmãos: o tempo é breve. O que importa é que os que têm mulher vivam como se a não tivessem;
30 Wata tovemogai, i lubwainedi Yaubada ꞌana nuaꞌewa ꞌwaidie i na ꞌenoꞌeno, yadi folova toketokena faifaina ꞌwa da vo kebu i da nuavitaga. Egavo i sososoana, i lubwainedi Yaubada ꞌana nuaꞌewa ꞌwaidie i na ꞌenoꞌeno, yadi folova toketokena faifaina ꞌwa da vo kebu i da sosoanaga. Egavo kukua i kimwakimwane, i lubwainedi i na toke i na folofolova Yaubada faifaina siwe ꞌadi ꞌisa ꞌwa da vo kukuanidi kebu ꞌwaidie.
30 os que choram, como se não chorassem; os que se alegram, como se não se alegrassem; os que compram, como se não possuíssem;
31 Egavo i folofolova fwayafwaya ꞌana nani faifaidi, naninidi kebu nuadi i na ꞌewadi, i lubwainedi Yaubada ꞌana nuaꞌewa i na ꞌenoꞌeno ꞌwaidie. I lubwaineniga fai deꞌe fwayafwayanina nani ꞌifwaidi taiadi tutuya deꞌe i ꞌenoꞌenoviga, saiꞌafoga i na ꞌaꞌava.
31 os que usam deste mundo, como se dele não usassem. Porque a figura deste mundo passa.
32 Kebu nuanuaku ꞌwa na venuafouviga nani fuedi faifaidi. Egavo kebu i da nagiga tutuya matatabuna ꞌAuvea yana folova faifaina i nuanua fai nuanuadi i na kiavesosoani.
32 Quisera ver-vos livres de toda preocupação. O solteiro cuida das coisas que são do Senhor, de como agradar ao Senhor.
33 Weꞌe naginagidi, fwayafwaya ꞌana nani ꞌadi nuanua ꞌwaidie i ꞌenoꞌeno fai nuanuadi yadi vevinevo i na kiavesosoanidi.
33 O casado preocupa-se com as coisas do mundo, procurando agradar à sua esposa.
34 ꞌAuvea yana folova faifaina i nuanua wata yana vavine ꞌadi kiavesosoana faifaina i nuanua bega yana nuanua i vesidakadakai. Wata baniꞌodi vevine kebu i da nagiga wata neꞌeꞌela, tutuya matatabuna ꞌAuvea yana folova faifaina i nuanua fai nuanuadi tomogodi wata ꞌanuꞌanunudi matatabuna i na tauyedi ꞌwaineye. Weꞌe vevine naginagidi, fwayafwaya ꞌana nani ꞌadi nuanua ꞌwaidie i ꞌenoꞌeno fai nuanuadi yadi lalamogavo i na kiavesosoanidi.
34 A mesma diferença existe com a mulher solteira ou a virgem. Aquela que não é casada cuida das coisas do Senhor, para ser santa no corpo e no espírito; mas a casada cuida das coisas do mundo, procurando agradar ao marido.
35 Deꞌe baniꞌodi a voneyediga nagi faifaina, kebu a da tatalabodemiga, weꞌe mogitana nuanuaku a na ꞌivaisemi bega sauluva ꞌana tonovineamo ꞌwa na nunago. Wata nuanuaku taunimi ꞌwa na tauyemi mogitana ꞌAuvea ꞌwaineye, ꞌaiseotogina ꞌana nuaꞌewa ꞌwaimie i na ꞌenoꞌeno.
35 Digo isto para vosso proveito, não para vos estender um laço, mas para vos ensinar o que melhor convém, o que vos poderá unir ao Senhor sem partilha.
36 ꞌAiꞌedi aitoi natuna neꞌeꞌelina i na talabodeni nagi faifaina, mulieta yana nuanua i na sivilai i na vo, Yaku talaboda a nuani kebu ꞌatumainaga fai natuku ꞌakonadi nagi ꞌana malamala i veluagai wata nuanuana i na nagi.” ꞌAiꞌedi baniꞌodi i na nuanuayediga, taunina ꞌaisena i na veimea, natuna i na tauyeniga kebu i da sakonaga.
36 Se alguém julga que é inconveniente para a sua filha ultrapassar a idade de casar-se e que é seu dever casá-la, faça-o como quiser: não há falta alguma em fazê-la casar-se.
37 Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi nuanuana natuna neꞌeꞌelina kebu i na nagiga, kebu venuanaluga ꞌalo lukakada ꞌwainega, ꞌatumaina, taunina ꞌaisena i na veimea.
37 Mas aquele que, sem nenhum constrangimento e com perfeita liberdade de escolha, tiver tomado no seu coração a decisão de guardar a sua filha virgem, procede bem.
38 Yaku vonanina ꞌana ꞌaseta side baniꞌodi. ꞌAiꞌedi aitoi natuna neꞌeꞌelina i na tauyeni i na nagi, yana nuanuananina ꞌatumaina, weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi natuna neꞌeꞌelina i na talabodeni kebu i na nagiga, yana nuanuananina ꞌatumaiotogina.
38 Em suma, aquele que casa a sua filha faz bem; e aquele que não a casa, faz ainda melhor.
39 ꞌAiꞌedi vavine yadi lamoga ma yawaina i na miamia, vavinenidi yadi lamoga ꞌana ꞌau, ꞌwa da vo yogoyogonidi yadi lamoganina ꞌwaineye. Mulieta yadi lamoga i na wafaga, ꞌakonadi yavuyavudi ꞌwainega, ꞌaiꞌedi nuanuadi tamu tomogo taiadi i na nagiga, ꞌana fata. Siwe tomogonina taiadi i na nagiga, i lubwaineni taunina tovetumagana.
39 A mulher está ligada ao marido enquanto ele viver. Mas, se morrer o marido, ela fica livre e poderá casar-se com quem quiser, contanto que seja no Senhor.
40 ꞌAiꞌedi i na nagiga ꞌeba sosoana ꞌwaidie, weꞌe ꞌaiꞌedi kebu i na nagiga, ꞌeba sosoana bwaikaotogina ꞌwaidie. Fai Yaubada ꞌAnuꞌanununa i ageku ꞌwaikuye i miamia, bega yana awaveꞌedaꞌeda ꞌwainega a nuani yana nuanua a luluꞌivona ꞌwaimie.
40 Contudo, na minha opinião, ela será mais feliz se permanecer como está. E creio que também eu tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.