Hebreus 11

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno mao pa Maro Kindeni, ande i ma isama mine; muŋgani Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma iveta vetâŋa ara pa kinda, aku i ma iveta vetâŋani ndaina rârâni ipâŋga. Kinda uru tao tininda ŋana i tu ma iveta mine. Kinda ŋandai tamora vetâŋa ŋinde kanaŋo pwataki lâ matânda ŋga, taitu tasama tu sâ toŋge ikura tu ipono nzâla ŋana vetâŋa ŋinde kâ, ande tia ndo.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Nia ndoyo, timbunda pinde nenzi kalo-tawana ikeno mine nâ pa Maro Kindeni. Mine kala i ilo ara ndo panzi tamâta ŋinde.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 Kinda kalonda tawana Maro Kindeni. Mine nde kinda tasama tu nia ndoyo i iporo ŋgua, aku i kawa ŋgua ŋinde ipulianzi samba tava tâno sipâŋga lâ. Ikai kelekele pinde kinda takura tu tamora lâ matânda tia, aku iveta kelekele rârâni ŋine uru tamora lâ matânda.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 Nia ndoyo, kinda timbunda Abel i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala iveta patarawâŋa papa i, aku Maro Kindeni ilo ara papa Abel ne patarawâŋa ŋinde. Aŋga i tua Kein ne patarawâŋa, ande Maro Kindeni tini pwâka ŋana. Abel ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni, aku ŋana duvi ŋinde kâ ipâŋga tamâta ara ndo lâ Maro Kindeni nao. Maro Kindeni tamwata ilo ara nâ papa Abel ne patarawâŋa rârâni. Abel nde imâte lâ, andeta i ne kalo-tawana ŋinde uru ipanana kinda ikura zo rârâni.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 Aku kinda timbunda Enoko, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala Maro Kindeni ikai ilâ samba ilo, lâ zo ŋinde Enoko imo via yo. Kinzi tamâta siroto ŋana Enoko lee, andeta simora i nao tia, ŋana tu Maro Kindeni ikai i piti lâ tâno kulu lâ. Aku Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, lâ zo ŋinde ikai Enoko ikâki ilâ samba ilo tia yo yo, ande Enoko ne vetâŋa nde ara ndo lâ i nao.
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni tia, ande Maro Kindeni ma ilo ara pa tamâta ŋinde, ande tia ndo. Tamâta ea itu ma ilâ imo Maro Kindeni tini laiti, ande nzâla ikeno mine; i ma kalo tawana tu Maro Kindeni imo, aku i uru iveta kie ara nâ panzi tamâta ea siroto ŋalae ŋana i tamwata kâ.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 Aku kinda timbunda Noa, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala Maro Kindeni itu ŋgua kaika papa ŋana malia toŋge ma muli ipâŋga. Mâsi ŋinde ipâŋga pa Noa tia yo, andeta imege ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua kâ, kala ipa wâŋga ŋalae toŋge. Ŋineŋga Noa tavanzi i kaiwa-natu rârâni silâ wâŋga ŋinde ilo, aku simo ara nâ, sipayaula tia. Noa ne kalo-tawana ŋinde itula pwataki tu tâno tamâta rârâni nde kiesaka tamwatanzi. Noa ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni, aku ŋana kalo-tawana ŋinde kâ ipâŋga tamâta ara lâ Maro Kindeni nao, itogonzi tamâta rârâni uru kalonzi tawana Maro Kindeni mine.
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 Aku kinda timbunda Abraham, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde Maro Kindeni isarawa i, ande Abraham ipono muli pa ŋgua ŋinde. Ipile ne lawea, aku iyoka ilâ pa tâno toŋge Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma muli ilua i itogo i tamwata ne tâno mine. Abraham nde izizâla tu i ma ilâ pa nia ndia, taitu i kalo tawana nâ kala ilâ.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 Abraham ne kalo-tawana ikeno pa Maro Kindeni. Mine kala ilâ imo tâno ŋinde Maro Kindeni muŋga ipatea papa, aku imo tâno ŋinde itogo tamâta lombo mwasina. I uru imo pâla nâ ilo, aku muli, i natu Isaka tava Isaka natu Yakopu, kinzi rua kala simo pâla nâ ilo mine nâ. Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa itula pwataki tu i ma tâno ŋinde ilua Abraham ne vâsa kinzi tona.
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 Abraham imo itogo tamâta lombo mine, andeta i ilo ara nâ, ŋana tu io tini ŋana zo ŋinde i ma ilâ ipâŋga lâ lawea kaika ŋinde Maro Kindeni tamwata ipatea tu ma iveta, ŋineŋga ipa kâki lâ ikeno.
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 Aku Abraham kaiwa Sara kala kalo tawana Maro Kindeni. I nde koŋa lâ, aku i niŋga ndo lâ. Andeta Maro Kindeni muŋgani ipa ŋgua tu Abraham ma ipulianzi vâsa rârâ, aku Sara isama tu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa rârâni ma ipâŋga kanaŋo. Sara i kalo tawana Maro Kindeni, aku ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni iveta i tu ikura ŋana ipulianzi ne vâsa, kala Abraham kuku Sara rua natunzi ipâŋga lâ.
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 Mao nâ, Abraham ne vâsa toŋge tia, aku i koŋa lâ, ne zo laiti ŋana imâte kâ. Ŋineŋga i ne vâsa sipâŋga kambwaŋenzi. Kinzi kambwaŋenzi ŋalae tina, itogo pitu simo samba tini wa paulo ikeno sâwa mine.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 Kinda timbunda ŋinde nenzi kalo-tawana ikeno mine pa Maro Kindeni lee, ŋineŋga simâte lâ. Lâ zo ŋinde kinzi simo vianzi lâ tâno kulu, ande Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ŋinde ŋandai ipâŋga kanaŋo panzi ŋga. Ŋinde itogo matanzi silea ilâ pa ŋgua pâŋa ŋinde kanaŋo, andeta kanaŋo ŋinde ikeno malawae ndo ŋananzi. Aku kinzi sindeka nâ ŋana simora ŋgua pâŋa ŋinde kanaŋo. Kinzi siporo tu, “Maka nde kamo malawae ndo ŋana nema tâno mao ŋinde kâ. Maka kamo tâno ŋine katogonzi tamâta lombo mine.” Kinzi siporo ŋgua kaŋa mine, andeta mainzi tia.
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 Tamâta ea kinzi siporo ŋgua kaŋa mine, ande ŋgua ŋinde itula pwataki tu kinzi uru sio tininzi ŋana zo muli ŋinde kinzi ma sikai warakanzi nenzi tâno mao.
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 Ambo kinzi ma ilonzi tu sitaulo silâ pa tâno siŋga muŋga sipile ŋinde, ande nzâla ikeno.
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 Taitu kinzi ilonzi tu sitaulo silâ pa nenzi tâno siŋga ŋinde, ande tia. Kinzi ilonzi ndo tu ma sikai tâno ŋinde ikeno samba ilo, aku tâno ŋinde nde ara ndo, ipole tâno siŋga ŋinde. Kinzi tamâta ŋinde uru siporo pa Maro Kindeni mine tu, “Noko nde maka nema Maro Kindeni”, aku i mai ŋana nenzi ŋgua ŋinde kâ ande tia, ŋana tu iveta lawea toŋge panzi lâ, ŋana ma silâ simo ŋinde.
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 — ausente —
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 I ilo patea tu ambo Isaka ma imâte, ande Maro Kindeni ikura ŋana ipaŋo i imo via kilo. Mine kala kinda takura ŋana tasia ŋgua mine tu, “Abraham ikai natu taulo imâ kilo lâ mateŋa nianzi.”
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 Aku kinda timbunda Isaka, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala itu nzâmbe panzi i natu Yakopu ku Iso rua, ŋana vetâŋa ndia ma muli ipâŋga panzi rua kâ.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 Aku Yakopu i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala imo lee zo laiti ŋana imâte kâ, ŋineŋga itu nzâmbe panzi i natu Yosepe natu tamâne rua. I imarerea ne tukâla ŋana yokâŋa kâ tini, aku ipanea Maro Kindeni.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 Aku Yakopu natu Yosepe, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala imo lee ne zo laiti ŋana imâte kâ, ŋineŋga itula ŋgua pwataki ŋana zo muli ŋinde Isrel ŋgu ma sipile Isip tâno ku siyâti silâ. Aku iporo ŋgua tukuŋa panzi tu lâ zo ndia kinzi ma sipile Isip tâno, ande kinzi ma sikai i tuka iyoka kunzi silâ, ŋineŋga ma sikea lâ tâno toŋge.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 Aku kinda timbunda Mose tina-tama, kinzi rua kala kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde Mose tina ipagugua ipâŋga lâ, ande tina-tama rua sivea i ikura nzimona ŋato lâ. Kinzi rua simora i tu lâlu ara ndo, aku ŋandai siruru ŋana sitoto Isip ŋgu nenzi koipu ŋalae ne ŋgua.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 Aku Mose, i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde itumbu ipâŋga ŋalae lâ, ande i tini pwâka tu kinzi ma sipatu i ŋa tu, “Isip nenzi Koipu Ŋalae timbu”.
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 I ilo patea tu ambo i ma ikale malia kunzi Maro Kindeni ne ŋgu, ande ŋinde ma ara. Isama tu kiesaka ne ndekâŋa uru ikeno ikura zo mbwana-mbwana nâ, aku i tini pwâka tu ipono muli pa kiesaka ne vetâŋa kâ.
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 I kalo tawana tu Maro Kindeni ma muli isupwa Kirisi imâ, aku i kalo ŋgere tona ŋana kulu ara ŋinde Maro Kindeni ma muli ilua i tamwata. Mine kala i ilo patea tu ambo i ma ikai maŋeti ŋana i ne kalo-tawana ŋinde kâ, ande ŋinde ma ara ndo, ipole mbaliŋa wa siŋgâra arara rârâni ikeno lâ Isip tâno ŋinde.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 Mose i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala lâ zo ŋinde ipile Isip tâno ku ilâ, ande iruru ŋana Isip nenzi koipu ŋalae ne wisi-nâna kâ, ande tia. Ŋinde itogo Mose mata imora Maro Kindeni, inani uru imo paveâŋa nâ ŋana kinda tamâta. Mine kala ipono muli sondo pa nzâla ŋinde Maro Kindeni ipatea papa.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 Mose i kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala ipaŋo Isrel ŋgu nenzi ilo-kalo ŋana ma sika kâŋa-nuŋa, ŋineŋga ma sivala “lama” seenzi lâ nenzi luma taitu-taitu ne nzâla tini. Isama tu ambo ma siveta mine, ande aŋelo ŋana ipunzi lâlu tamâne nzâla-kulu kâ ma iŋgeŋge ŋananzi Isrel nenzi lâlu tamâne nzâla-kulu.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 Pa zo ŋinde, kinzi Isrel ŋgu tamâta kala kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala kinzi soka mâsa-mâsa simbwaliu Tâi Ŋiŋi silâ. Taitu lâ zo ŋana Isip nenzi zugu tamâta sitogo tu soka Isrel ŋgu mulinzi simâ, ande tâi ipatukunzi rârâni simbwatuke kala sipamateteu marumbu lâ.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 Kinzi Isrel tamâta kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala zo toŋge kinzi soka silâ siŋge Jeriko lawea ne ŋgumbi ŋalae ikura kari lima kanaŋo rua lâ. Ŋineŋga ŋgumbi ŋinde nde iyauru bururu ndue.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Aku Rahap, ina muŋga imo nzâla taine, ande i kala kalo tawana Maro Kindeni. Mine kala isukanzi Isrel tamâta rua ŋinde muŋga soka paveâŋa nâ simâ ŋana simora taine ne lawea ŋinde kâ. I ne vetâŋa ŋinde nde ara nâ. Mine nde muli, lâ zo ŋinde Isrel sipunzi tamâta ŋinde muŋga sipu mulinzi pa Maro Kindeni, ande kinzi ŋandai sipu Rahap ŋga.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 Kala ŋine naŋa ma atula ŋgua ŋalae ŋana timbunda nenzi kalo-tawana kâ, ande ma tia. Ambo naŋa ma atapâri tapâriŋa luandondo ŋananzi Gideon wa Barak wa Samson wa Jepta wa Daviti wa Samyuel wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta wa, ande ŋinde ma ipole zo.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 Tamâta ŋinde rârâni nde kalonzi tawana Maro Kindeni. Mine kala kinzi pinde sipara kaika kunzi koipu ŋalaŋala nenzi zugu tamâta lee sipolenzi lâ, ŋineŋga sikai poe sondo panzi ŋgu ŋinde. Kinzi siveta ikura Maro Kindeni muŋga ipatea panzi mine. Mine kala iveta kie ara nâ panzi, ikura muŋga ipa ŋgua tu ma iveta mine. Aŋga timbunda pinde nde sipono mbwâmbwa saka “leve” kawanzi, kala mbwâmbwa ŋinde sikura tu sikanzi, ande tia.
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 Kinda timbunda pinde nde sipupu yââ mela-mela ŋalae tina imâte lâ. Aŋga pinde nde sikâwa pwapwataki silâ, kala zugu tamâta sikura tu sipunzi pâta simâte kâ, ande tia. Kinzi pinde nenzi walo kaika tia, andeta muli ŋga sikai walo kaika lâ tininzi ku sipâŋga tamâta kaika ndo lâ paraŋa ilo. Kinzi tamâta ŋinde siŋaranzi lawea pinde nenzi zugu tamâta sikâwa pwapwataki silâ.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 Kinzi taine pinde natunzi simâte lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋonzi simandi simo vianzi kilo, ku sitaulo silâ panzi tinanzi kilo. Aŋga timbunda pinde simâte lâ luma sakamao ilo. Kinzi zugu tamâta sizavarunzi tamâta ŋinde ndo lâ, aku sipainzi tu, “Ambo miki ma kapu mulimi pa Maro Kindeni, ande ma kayautemi piti kayâti kalâ”. Andeta kinzi ŋandai sipu mulinzi pa Maro Kindeni ŋga. Kinzi ilonzi patea tu ambo ma simâte, ande kinzi ma muli simandi simo vianzi kilo, aku ma sikai nenzi via ara ndo lâ samba lawea.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 Kinda timbunda pinde sikai nâna mine; nenzi kazâŋa tamâta siporo ŋgua pavaligiŋa panzi wa sipalilinzi wa. Aŋga pinde nde sikai nâna mine; nenzi kazâŋa tamâta sipa wâlo kaika lâ tininzi ku sionzi lâ luma sakamao ilo.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 Kinzi kazâŋa tamâta sisianzi timbunda pinde lâ mira simâte, aku sivenzi pinde kambwaŋenzi utu mo rua. Aku sikai pila ŋana kazâŋa kâ ku sisowenzi pinde simâte. Aŋga kinda timbunda pinde nde sikai nâna mine; nenzi pasawaŋa ara toŋge tia, kala sikai lama wa meme karaenzi silelea lâ kambwaŋenzi itogo lalava mwasina, ŋineŋga soka tava maŋeti nâ silâ. Kinzi simo sugorai ndo, aku nenzi kazâŋa tamâta siveta kenzi sakamao ndo panzi ŋana nenzi kalo-tawana kâ.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Kinzi ŋinde uru soka potomule silâ wa simâ wa, sitogonzi tamâta nenzi tâno toŋge tia. Kinzi sipavea warakanzi lâ nia bilimu wa nia tuu wa, aku sikeno lâ ŋgânza ilo wa wewe ilo wa. Miki kaloŋo ŋga; kinda timbunda ŋinde rârâni nenzi kalo-tawana ikeno sondo ndo pa Maro Kindeni. Mine kala kinzi nde tamâta ara ndo, sipolenzi tâno tamâta rârâni.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Kinda timbunda ŋinde rârâni kalonzi tawana Maro Kindeni, aku i ilo ara ndo panzi. Taitu lâ zo ŋinde kinzi simo vianzi lâ tâno kulu, ande kinzi ŋandai simora vetâŋa ara ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma iveta panzi.
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 Ŋana tu muŋgani Maro Kindeni ilo patea tu i ma muli iveta vetâŋa ara ndo toŋge pa kinzi wa kinda wa. I ilo tu lâ zo ndia kinzi tamâta muŋgâŋa ŋinde nenzi via ma ipâŋga ara ndo, ande kinda nenda via kala ma ipâŋga ara lâ zoni ndaina.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.