Mateus 6
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs NTLH
1 Yete pade ali atoa auapekilepa ali atoane lene yoto kakete toameamene. Ete-kitame kiwi kei pimotoa tekete Akolalinele edikoa takakilipa nipa kiniketai a tibuke mekome ke wa epetanele edoa topo takamotoa-pe.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 Ponopeneya meki-kitido nekeya pade tatia metekepa bera eya wiameamene. Nipa i agome ilepa i tokono enatoe wa yete pade ali atoame ne kei pia ka̱ omotoa toameamene. Wene takuta pianeya meki-kitame kini losu yapu-kitikeka ka katepa luduka ali atoane lene yoto pote kakete nile-kala tiki. Nitikala tikino, a tibuke enileke kini pine edoa enemotoa-pe. Itonokepa ali atoame kiwi kei wete pikoiya tokome wa a tibuke pade pine enamoi. Enipa etene nimini uku.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Nekeya pade ponopeneya meki-kitido tatia metekepa pa neke lukoa meamene. Ile tokou wa to̱awea wameamene.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Nitikale neketai Akolali padele padele paigakoa tikile eneko ago tokome neke eni tokanakale keleyo topo takoa ke wa ne kei pioo wa Yesuyo oka.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Akolali kowitikoa kakepa eya ali-kitame kowitikete tiki toa toameamene. Wene takuta pianeya meki ali-kitame kini losu yapu-kitikeka ka katepa luduka pote kakete keleyo kowitikala tiki. Enipa yete pade ali atoame enoa kiwi kei pimotoa tiki. Enilekepa a tibuke pine edoa enemotoa-pe. Itonokepa ali atoame kiwi kei wete pikoiya tokome wa a tibuke pade pine enamoi. Enipa etene nimini uku.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Akolali kowitikepa akolono ali atoane lene yoto kake kowitameamene. Nitameneya neke yapu luku kago ketemoa meke paigakoa poti kowitoa meamene. Nitikale neketai Akolaliyo neke tokanakale keleyo topo takoa ke wa ne kei pioo. Ali atoame padele padele peya paigakoa tikile eneko ago tokome nitoo.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Nitoa kowitoa mekepa Akolaline peku noamiki yename tiki toa kowitameamene. Dikane yename Akolali kowitiketepa agale kutu pa wapi kakakutukoa likoa pia kowitikala tiki. Nipa Akolaliyo yatekome kolotini nakale kini kowitikoimo etene yakoa too wa wene pikete tiki.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Kime pade nitameamene. Kime wete kowitameneyake kinekitai Akolaliyo kini kowitikete oatikimo i i wa wene toopia mekome tokome kini eni wene moademe toko.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 One nitane agono, eya wa kowitikala tamene.
9 Portanto, orem assim:
10 Neke ali atoa pawe toa talo toano ta. Neme ta wa okole-kama a tibuke meki-kitame litia tiki toa itonoke meki ali atoameka edikoa litia tomotono ta.
10 Venha o teu
11 Tone opi noateko neepa neme moa lawetamene.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Tone tokoo poaneleke po letu mekakana keetapeamene. Nipa toto-pala poanele tokoi yene kini eni tokoi poaneleke totome po letu mekakoona keetapekete toko toa nitamene.
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Padele padeleme toto etepea liamomotono, yopikoa kamene. Poanele-kama tokagoke toto toa moamene wa Akolali kowitikala tamene.
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Ete-kitame kipala poanele tokoike po letu mekakoina keetapea ete wa nami wia kibu moamokolipa kiniketai a tibuke mekome kini poanele toma yakoinake po letu mekakana keetapeapa nami wia kibu moamoo.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Ete-kitame kipala poanele tokoike po letu mekakoina keamoa ete wa nami wia kibu motokolipa kiniketai Akolaliyo kini poanele tokoinake po letu mekakana keamoa nami wia kibu moo.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 Akolali kowitoane meou wa nee wawa pa meketepa eya ali-kitame tiki toa toameamene. Wene takuta pianeya meki ali-kitame ne wawa pa mekilepa kobu lene kakene tetepo takoa tiki. Enipa ete-kitame ataiya i agome Akolalinele wedoa takama pokona wa kei pia ka̱ omotoa tiki. Nitikino, Akolaliyo kiwi kei edoa pimotoa-pe. Ete-kitame kiwi kei wete pikoiya tokome oneme pade kiwi kei piamoo. Enipa etene nimini uku.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Kime Akolali kowitadete nee wawa pa meketepa kini pine tapalome liitapea petome lomukaketikamene.
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 Ete-kitamepa kini nee wawa pa meadekoile enamomotono, nitamene. Nitikolipa kiniketaiyo ke wa oa kini tokoinakale topo takoa kiwi kei pioo. Onepa ali atoame padele padele paigakoa tikile eneko ago tokome nitoo.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 Itonokepa eya kuya kamoya tuku toa oboa piameamene. Enika eniyapa itonoke pikota ti̱yome te̱ia noa lameka yotokatapea kode agome yapu bulukoa nome kode moa aua pome toko.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Kime pade nitameneya, kini kamoya a tibuke pala pitikou toa epetanele toma pamene. Kini eni kamoya a tibukepa ti̱yome te̱ia noamoa lameka yotokatapeamoa kode agome yapu bulukoa nome kode moa pikile-kitika toamoo tokolo uku.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Kini kamoya piko takepa kini wene piitikaneya yakili tekene ni uku.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 Labo tole yapu pa̱ takalogou toa kini lenetame tepe kolotini eya pa̱ takalogako. Lenetado epetaneya kakepa nipa tepe kolotinika pa̱ tootapeneya kawoo.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Nitameneya leneta poaneyatado kakepa tepe kolotinika yomiyomu tootapeneya kawoo. Neke tepe kolotini pa̱ takatekoyatapa pa̱ toameneya kakepa nipa dika dika toamene yomiyomume agopa takatapeneya kawoo.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 Panagomedo alita takutanele takakome takakomepa panago-pala kotimi yoa pupu takoa wa padena agoke wene mekoa pupu takoa too. Nipa panagoke wene tugakoa mea pupu takoa wa padena ago paya tetepo takoa pupu takoa too. Nipa Akolalinele takaketepa kamole toamadete wawa onekele odene takama pamene.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Wa kini kepene mama moameneya meamene. Nipa noateku neepa edoane moane naku patu, noateku uepa edoane nomoane naku patu, kawateku maminapa edoane topo toane motuku patu wa edikoa wene keda taneya meameamene. Akolaliyo kini yomini tiginita tobou kakoa mama moapa kini noatiki nee mamina eya kekuya tetepo takoa yopiko. Enipa nimini ukutu-pe.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Ini a tibuke pukaneya yakete tikile enekaketepa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakiya. Nee lene matamoa ipe kakoya nee wakoa moamoa kini noatiki nee moa piatiki yapu eya wiamoa tikiyake kiniketaiyo a tibuke mekome talo toa egeteko. Akolaliyo ini eya kekuya tetepo takoa mama moapa anu oya-lawe kiwi akoya tetepo takoa wedoa mama motoko.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Anu oya-lawe kiwi panago tuatekou-pete tuamekene lou pini odeneka pa meou wa tepe ate keti enoai tekeka nitamele toamokale tuateka-petepa wete eni tuoono,
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 kawateku mamina edoane topo toane motuku patu wa wene keda taneya meameamene. Taage kaluga eya li ludu witakole enekaketepa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakoya. Po itia mamina latiamokoyake wedoa kalaneya witako.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Ako odene tobou meane ago Solomono einagome mamina epetaneya-kama moa kakome wedoa kalakitikoa kakala taneyake taage kaluga eya kalaneya moa patukamele toameneya.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Kaluga taage eya ei li ludu pa tekei witako. Nipa opi tou toa witakoyake podolikama alime wakoa moa toele pitikaki. Edikoa pa tekei witakoloka Akolaliyo talo toa kalotokako. One dikane ago tokome anu oya-lawe kini kawatiki mamina moa meoono, edekolo wene keda taneya meki-pe. Ae, Akolalike inapa wedoa wene tugameneya mekiya tadeko.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Nee edoane moane naku patu, ue edoane nomoane naku patu, kawateku mamina edoane moane kaku patu wa enika eniya mama moameamene.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Enika eniyapa Akolaline peku noamiki-kitame mama moma yaki. Kime pade nitameamene. Anu oya-lawe kini wenepa a tibuke meko kiniketai Akolaliyo moademe tokoto-mo.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Nitademeke one talo toko take wene ki̱yo akeneya mekete toatiki peku tobou kakoa lawetoono, one talo toko take edikoa meadiya wa wene piitikaneya meamene.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Nipa podolio edeku patu wa kini kepene mama moameamene. Podolio opita Akolaliyo kiwi talo too tokolo ni uku. Ta pataka abuna keda enamuma pikino, podolio enamuatiki keda pade opi wene toopiameamene wa Yesuyo oka.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.