Mateus 6
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Yete pade ali atoa auapekilepa ali atoane lene yoto kakete toameamene. Ete-kitame kiwi kei pimotoa tekete Akolalinele edikoa takakilipa nipa kiniketai a tibuke mekome ke wa epetanele edoa topo takamotoa-pe.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Ponopeneya meki-kitido nekeya pade tatia metekepa bera eya wiameamene. Nipa i agome ilepa i tokono enatoe wa yete pade ali atoame ne kei pia ka̱ omotoa toameamene. Wene takuta pianeya meki-kitame kini losu yapu-kitikeka ka katepa luduka ali atoane lene yoto pote kakete nile-kala tiki. Nitikala tikino, a tibuke enileke kini pine edoa enemotoa-pe. Itonokepa ali atoame kiwi kei wete pikoiya tokome wa a tibuke pade pine enamoi. Enipa etene nimini uku.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Nekeya pade ponopeneya meki-kitido tatia metekepa pa neke lukoa meamene. Ile tokou wa to̱awea wameamene.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Nitikale neketai Akolali padele padele paigakoa tikile eneko ago tokome neke eni tokanakale keleyo topo takoa ke wa ne kei pioo wa Yesuyo oka.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Akolali kowitikoa kakepa eya ali-kitame kowitikete tiki toa toameamene. Wene takuta pianeya meki ali-kitame kini losu yapu-kitikeka ka katepa luduka pote kakete keleyo kowitikala tiki. Enipa yete pade ali atoame enoa kiwi kei pimotoa tiki. Enilekepa a tibuke pine edoa enemotoa-pe. Itonokepa ali atoame kiwi kei wete pikoiya tokome wa a tibuke pade pine enamoi. Enipa etene nimini uku.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Akolali kowitikepa akolono ali atoane lene yoto kake kowitameamene. Nitameneya neke yapu luku kago ketemoa meke paigakoa poti kowitoa meamene. Nitikale neketai Akolaliyo neke tokanakale keleyo topo takoa ke wa ne kei pioo. Ali atoame padele padele peya paigakoa tikile eneko ago tokome nitoo.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 Nitoa kowitoa mekepa Akolaline peku noamiki yename tiki toa kowitameamene. Dikane yename Akolali kowitiketepa agale kutu pa wapi kakakutukoa likoa pia kowitikala tiki. Nipa Akolaliyo yatekome kolotini nakale kini kowitikoimo etene yakoa too wa wene pikete tiki.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Kime pade nitameamene. Kime wete kowitameneyake kinekitai Akolaliyo kini kowitikete oatikimo i i wa wene toopia mekome tokome kini eni wene moademe toko.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 One nitane agono, eya wa kowitikala tamene.
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Neke ali atoa pawe toa talo toano ta. Neme ta wa okole-kama a tibuke meki-kitame litia tiki toa itonoke meki ali atoameka edikoa litia tomotono ta.
10 A aiwob tan,
11 Tone opi noateko neepa neme moa lawetamene.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Tone tokoo poaneleke po letu mekakana keetapeamene. Nipa toto-pala poanele tokoi yene kini eni tokoi poaneleke totome po letu mekakoona keetapekete toko toa nitamene.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Padele padeleme toto etepea liamomotono, yopikoa kamene. Poanele-kama tokagoke toto toa moamene wa Akolali kowitikala tamene.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Ete-kitame kipala poanele tokoike po letu mekakoina keetapea ete wa nami wia kibu moamokolipa kiniketai a tibuke mekome kini poanele toma yakoinake po letu mekakana keetapeapa nami wia kibu moamoo.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ete-kitame kipala poanele tokoike po letu mekakoina keamoa ete wa nami wia kibu motokolipa kiniketai Akolaliyo kini poanele tokoinake po letu mekakana keamoa nami wia kibu moo.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Akolali kowitoane meou wa nee wawa pa meketepa eya ali-kitame tiki toa toameamene. Wene takuta pianeya meki ali-kitame ne wawa pa mekilepa kobu lene kakene tetepo takoa tiki. Enipa ete-kitame ataiya i agome Akolalinele wedoa takama pokona wa kei pia ka̱ omotoa tiki. Nitikino, Akolaliyo kiwi kei edoa pimotoa-pe. Ete-kitame kiwi kei wete pikoiya tokome oneme pade kiwi kei piamoo. Enipa etene nimini uku.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Kime Akolali kowitadete nee wawa pa meketepa kini pine tapalome liitapea petome lomukaketikamene.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Ete-kitamepa kini nee wawa pa meadekoile enamomotono, nitamene. Nitikolipa kiniketaiyo ke wa oa kini tokoinakale topo takoa kiwi kei pioo. Onepa ali atoame padele padele paigakoa tikile eneko ago tokome nitoo.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Itonokepa eya kuya kamoya tuku toa oboa piameamene. Enika eniyapa itonoke pikota ti̱yome te̱ia noa lameka yotokatapea kode agome yapu bulukoa nome kode moa aua pome toko.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Kime pade nitameneya, kini kamoya a tibuke pala pitikou toa epetanele toma pamene. Kini eni kamoya a tibukepa ti̱yome te̱ia noamoa lameka yotokatapeamoa kode agome yapu bulukoa nome kode moa pikile-kitika toamoo tokolo uku.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Kini kamoya piko takepa kini wene piitikaneya yakili tekene ni uku.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Labo tole yapu pa̱ takalogou toa kini lenetame tepe kolotini eya pa̱ takalogako. Lenetado epetaneya kakepa nipa tepe kolotinika pa̱ tootapeneya kawoo.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Nitameneya leneta poaneyatado kakepa tepe kolotinika yomiyomu tootapeneya kawoo. Neke tepe kolotini pa̱ takatekoyatapa pa̱ toameneya kakepa nipa dika dika toamene yomiyomume agopa takatapeneya kawoo.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 Panagomedo alita takutanele takakome takakomepa panago-pala kotimi yoa pupu takoa wa padena agoke wene mekoa pupu takoa too. Nipa panagoke wene tugakoa mea pupu takoa wa padena ago paya tetepo takoa pupu takoa too. Nipa Akolalinele takaketepa kamole toamadete wawa onekele odene takama pamene.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 Wa kini kepene mama moameneya meamene. Nipa noateku neepa edoane moane naku patu, noateku uepa edoane nomoane naku patu, kawateku maminapa edoane topo toane motuku patu wa edikoa wene keda taneya meameamene. Akolaliyo kini yomini tiginita tobou kakoa mama moapa kini noatiki nee mamina eya kekuya tetepo takoa yopiko. Enipa nimini ukutu-pe.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Ini a tibuke pukaneya yakete tikile enekaketepa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakiya. Nee lene matamoa ipe kakoya nee wakoa moamoa kini noatiki nee moa piatiki yapu eya wiamoa tikiyake kiniketaiyo a tibuke mekome talo toa egeteko. Akolaliyo ini eya kekuya tetepo takoa mama moapa anu oya-lawe kiwi akoya tetepo takoa wedoa mama motoko.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Anu oya-lawe kiwi panago tuatekou-pete tuamekene lou pini odeneka pa meou wa tepe ate keti enoai tekeka nitamele toamokale tuateka-petepa wete eni tuoono,
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 kawateku mamina edoane topo toane motuku patu wa wene keda taneya meameamene. Taage kaluga eya li ludu witakole enekaketepa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakoya. Po itia mamina latiamokoyake wedoa kalaneya witako.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ako odene tobou meane ago Solomono einagome mamina epetaneya-kama moa kakome wedoa kalakitikoa kakala taneyake taage kaluga eya kalaneya moa patukamele toameneya.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Kaluga taage eya ei li ludu pa tekei witako. Nipa opi tou toa witakoyake podolikama alime wakoa moa toele pitikaki. Edikoa pa tekei witakoloka Akolaliyo talo toa kalotokako. One dikane ago tokome anu oya-lawe kini kawatiki mamina moa meoono, edekolo wene keda taneya meki-pe. Ae, Akolalike inapa wedoa wene tugameneya mekiya tadeko.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Nee edoane moane naku patu, ue edoane nomoane naku patu, kawateku mamina edoane moane kaku patu wa enika eniya mama moameamene.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Enika eniyapa Akolaline peku noamiki-kitame mama moma yaki. Kime pade nitameamene. Anu oya-lawe kini wenepa a tibuke meko kiniketai Akolaliyo moademe tokoto-mo.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Nitademeke one talo toko take wene ki̱yo akeneya mekete toatiki peku tobou kakoa lawetoono, one talo toko take edikoa meadiya wa wene piitikaneya meamene.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Nipa podolio edeku patu wa kini kepene mama moameamene. Podolio opita Akolaliyo kiwi talo too tokolo ni uku. Ta pataka abuna keda enamuma pikino, podolio enamuatiki keda pade opi wene toopiameamene wa Yesuyo oka.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.