Mateus 26
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 — ausente —
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 — ausente —
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Einapetepa eya yene Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika Yu yenane totono pine to̱a olaukane ali-kitika ete Kanosolo ali-kitika koukoapa ako odene mekome lodo yotokane tobou ago Kayapasene yapu ponete meponaneya.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Eida ponete koukoa meketepa Yesu paigakoa moa wiatekoi oi pedoa pikete ekete
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 pa ali atoa toto-pala wene poa wili walai wa kakayano, tone toge kiko-petepa dekoa moamato wa oa tukaneya.
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 — ausente —
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 — ausente —
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 — ausente —
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 — ausente —
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Nimo okoli yatekome Yesuyo okome i atoane wene dekolo potokaki-pe. Einapa anu koniyole mati takakana.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Ponopene ali atoa enabuna kiwi pakeke mekala tikino, no pade kiwi pakeke pa tekei meku.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Ina ka̱lono taneya anu tiginike pekoa yotokakanapa no tuaneya piateku tigotokolo tokome nina nodokoa takapikana.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Nitikana tokolo eya wane uku. Anukumo ta piko peyake oa pupitikama peketepa i atoame i takakanakamoka oa pupitikama poi. Nipa ta piko peyake mekoi yename one wene taneya memotoa nitoi wa Yesuyo oka.
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 — ausente —
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 — ausente —
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 einapete laigoa Yesu moa metekome toatekale wene kibutuma yakeneya.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Yu yename mono mono wamene palawe wane-kiti yoatekoi oi nokale Yesuno oya-lawe one mekata nekete ekete edelo ago patukane wa ibini oko toge nee maida nodokoa piatoa-pe wa okoli okome
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 — ausente —
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 — ausente —
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 — ausente —
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 — ausente —
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 odene odene wa mekoi peyame ete yatekete ekete wini okolepa noanume toatekumo eke oko-pe wa wene keda toologaneya mekete yakakala tokoli okome
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 nopala odene okolo kagonoke nee moa tadoata nako agopa no moa meateko ago too.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Nipa Akolaline bokuke Ali Yatenane Oyago nopala eni toatekamo papete wia mekapiane toane taatekoane tuou. Ae, no witikamotoa moa meatekagome dika dika toamene tete moo. Eni tete moamademe tokome einago opiameneya too tokapa nipa epetoo tokake opa ae wa okale
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 one moa meatekago Yudaseyo Yesu-pala okome neme wini okagopa no patu-kale okome e̱eno, nimini oko wa Yesuyo oka.
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Eni nee noa mekete Yesuyo palawe wane moa Akolali-pala ke wa popimotokome one oya-lawe tatikamu tokome okome ipa anu tiginino, moa noe wa moa laweteka.
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 — ausente —
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 — ausente —
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Nimini ukuno, yakamene. Atai Akolaliyo talo toko take kipala opiane mekene gerepi po ku̱ ue weneya wa moane nouno, papete pade wa nakileka toamou wa Yesuyo oka.
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Nitoapa lo pade oomoteketepa Olipe-pini tonoke pote witapokoi.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Olipe-pini tonoke pome mekome Yesuyo okome opi likonu kiwi peyame no wawa tia tadatapeoi. Nipa Akolaline bokuke nopala eni toatekoileke panagome papete eya wa wia mekapiane toa taatekoa toi.
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Eina wia mekapiane toane taatekoane tukolu Akolaliyo moa kamotokakalepa kiwi naniko nomotoane no namolo takoane Galili take pone mepou wa okale
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Pitayo okome i ali peyame ne wawa tia tadatapekolika noanume ne wawane poamou-kale okome
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 nepala i ukumodo yakamene. Opi likonu ali ogadame ka̱ wete wameneyake neme no i ago wene toamuku wa tebolo-peta oade toko-kale okome
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 ne witikete nopala dekoa witikolika ne einago wene toamuku wane wawamou wa okale ete peyameka eina okana toa ootapekoi.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Yesu one oya-lawe-pala Gesemani wa ibini akene take opia pome kakome okome no yeka tutu pone kakene kowitipukuno, ita nepia meamene wa ootokoapa
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Pita Sebedine manata-pala aua pokome ela matiyame tuaneya tepene-pala mama mati motaneya poka.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Pokome okome no wene kedame tukakolo tuadene meku. Mugili-pala topelekono, tone ita opia mekete nepikoa meatoane uku wa oomotokomepa
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 nami-takakoa eko keneya kidene pome itonoke aua pitalogoa kowitikome okome atai meteke noateku ue enekupa no tete moatekulu tokono, neme ete moa pedekamedekalepa nitikamene. Nipa anu wene pikule toa wane ekene wamukuno, neke wene pikole tou wa kowitimotokome
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 one oyali-mene mekoita wakapea pokome enekale atu pia meadekoi. Nitadekoli kamotokakome Pita-pala okome lou pini odeneka nopala lene kia nepikamele toamoko-pe.
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Setanuyo kiwi likoa enekayano, lene kia mekete kowitamene. Lene kiane nepiane meou wa wene pikiyake tigini popeyo noamokolo atu wini pia meadiki wa Yesuyo oomotokome
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 kutu keneya taku takoapeta pome kowitipokome okome Atai neme no moateku tete ete moa pedekamele toamokalepa nipa eni tete mootapeou wa kowitimotokome
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 wa wakapea nokome enekale pa atu pia meadekoi. Atume moa ma̱leou takakale pitakoi.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Nitadekoli eko keneya wa pokome one namolo kowitikanakamo tebolo takoa kowitimotokome
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 one oyali-mene mekoita wa wakapea nokome okome pa koome tuaneya mekete atu-kala pia meki-pe. No Ali Yatenane Oyagopa Akolaline agale tagoa toamiki yename wimotoa moa meateko ago ku nokono,
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 wete kamokoa kawe. Kotua pekete pato wa oka.
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Yesuyo nimo oa kakaka one tuku kakoa (12) oyali-kiti pade Yudase wete eina noka. Nokale ali peya mati koukoa kepete tue layo katekamo katekamo toa obomoa nokoi. Nipa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitameka Kanosolo ali-kitameka Yesu einago dekoa motokapoatino poe wa wetekakoli nokoi.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 — ausente —
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 — ausente —
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Nitikale anu oya edade noko-pe wa Yesuyo okaka Yudase-pala opia nokoi ali-kiti one kakata note dekoa monokoi.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Nitikoli Yesuno oyali pade eniya liti kakome panago wiou wa one kepete tue witimoapa panagono kapidi pine takoa pitikaka. Einakagopa ako odene mekome Akolalike lodo yotokane tobou agono pupu ago.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Nitikale Yesuyo one oyago kikoa okome okome panagome kepete tue eya moa panago ka̱wa tukakalepa oneka kepete tueme ka̱wa tukoino, neke wini kepete tue wete lua.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Opi agetai kowitikene ekene edelo ali ege egeta wakala kadukoa no mekuta moa weteka-ye wanedo kowitikolupa eni eni yakoa wetekoo. Enipa wene toameke ni toka-pe.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Nimo wane kowitamele tokoyake Akolaline bokuke papete wia mekapiane toa taatekamedekolo tekene enimo wamadene waku wa Yesuyo oka.
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Einata einapete Yesuyo e oboa kakoi yene-pala okome kini kepete tue layo tigini-pala nidikoa aua nikino, nopa kode ago tetepo takakete dekoa moadete niki-pe. Ta pataka abuna kiwi kakakoane tobou losu yapu keneke keleyo olaukoane mekounake no eida dekoa monamokoina. Dekale wakoti-pe.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Akolaline agale to̱awea akane ali-kitame papete wia mekapiane toa taatekamedekolo ni tiki wa okale one oya-lawe peyame one tia wawa pitoa pootapekoi.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 E yename Yesu dekoa moomoteketepa eya agono yapu ako odene mekome Akolalike lodo yotokoai tane tobou ago Kayapase einagono yapu aua pekeneya. Einago Kayapasene yapu eya ali-kiti Yu yenane totono pine to̱a olaukane ali-kitika Kanosolo ali-kitika wete ponete koukoa meponaneya.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Kini koukoa meponaneta Yesu aua pokoli Pita kutu mati kawatati toma nome tobou agono kela pawe patukoa einagono pupu takane ali atoa pakeke nome menaneya. Yesu-pala tokale enoa togademe ni noka.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Eida Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitameka ete Kanosolo ali peyameka Yesu wia tukatekoi oi pedoa pikete ekete eya tato. Yesu i agome padele poanele tokale enekoo wa kapene wakatiki ali-kiti tuku toa moato wa tuku tokoa kawa
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 moa kakakoli dika dika wa kapene wakaneyake one wia tukatekoile pade piameneya. Nitaneyake alita takuta nekete ekete
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 Akolaline wikakane tobou losu yapu oneme ke̱aweane tadekatekoane wa ta tebolo-peta lia patakale eni-mene moane awitikakoane wa wiou wa okale yatekoo wa okoli
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 ako odene tobou meane ago kamokakome okome neme okale yatekoinakamo eni akoa ikino, neme pademo topo takoa enike oo-pe wa okale
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 agale wametekoa pa kakeneya. Nitikale ako tobou agome okome okome pa mea kama pokago Akolaliyo yakakamotono, nepa one mana Keraisu tadekalepa wete a-na wa okale okome
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 nimini wini oko. Kiwi peya-pala ukuno yakoe. Naniko no Ali Yatenane Oyagopa telekole-kama toko ago Akolaline nimini yono lono kawane tibu wedo patu meane wakapeane nokolu enoi wa okale
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 ako tobou ago pinali one kakene mamina ti̱awea iyatapekome okome oyakeno, i agome Akolali-pala taumada toa okolo tone kaleme yatekono, i agome toka poanele dika dika wa akoa omotoa pade ali-kiti totome wa tuku toateko toa mena. Akolali-pala taumada toa okale kime yatekoinano,
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 opa i ago-pala edele tato-pe-kale ekete i ago wia tukamedekona wa topo takoa akeneya.
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 — ausente —
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 — ausente —
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Nitoa kakoika Pita akolono pomale meaneya pupu atoa pade Pita mekata nokome okome neka Galili Yesu-pala opia yake toka wa onokale
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 e yene peya kakakoa okome mena, neke wini oko agale yakamuku wa oomotokome
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 kago keteponoke pome kakale pupu atoa padame enetekoa eniya liti kakoi yene-pala okome okome i agopa Nasarese Yesu-pala opia yakago-kale
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Pitayo okome agetai ti̱a neme eni okagopa enamuku ago wa akeneya.
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Wa nani keneya eniya liti kakoi-kiti one kakata nekete ekete nepa Galili yename iki toa okono, Yesuno oya-lawe-pala opia yakago tadeko-koli okome
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 kapenedo wakadekolupa Akolaliyo no kibu momotouno, Akolaliyo yakakamotoane nimini ukuno, kini wini iki agopa wene toamuku wa oa kakaka eina eina ali ogada ka̱ oa kaka.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Nitikalepa Yesuyo eya wa okana ali ogada ka̱ wameneka neme no einago wene toamuku wa tebolo-peta akoa wawade toko wa okana wene ponokale Pita akolono pome komo ka̱ta pitikoa kapaneya.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.