Mateus 21
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Yesu one oya-laweka Yerusaleme ta tigotokoa witapadete peketepa Olipe-pini tonoke latiane Betepase take witakete Yesuyo eya toka. One oya ali-kiti takuta moa wetekakome okome
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 kuka ku take poatino poe. Pote witoa kaalaukete enekoli dogi kai tine-pala eida po kakoa kebetaneya kakoli enoi. Eni dogi kai nina po kotokoa oto aua notokamene.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Kotokoa moadete kakoli panagome dekolo motiki-pe wa okalepa eya wa akamene. Ali Munoyo padele toatekole pikolo ni motokoa poko. Opi oto wa wetekademe toko wa akamene wa Yesuyo oka.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Enipa Akolaline agale to̱awea akane ago padame eya wa papete oa piane toa taatekamotoa tokoi.
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 I Saione take meki kono-mikiti kiwi yopia tobou meatekago wini noko. Nokomepa dogi kai tali waneke mekome ua mootokoa patutu ootokaneya mea noko. Nipa dogi kai tine patu mea noko wa padame oa pianeya.
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 — ausente —
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 — ausente —
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Nitikaka ali atoa peya matiyame kini tokoo kakene mamina kotokamoa one mea poatekaka bateteke pia tatikama pokoi. Wa padeka-kitame yomo yenene deya tewia moa batete ludu tatikama pokoi.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Nitoa lewi lewita pia pekete namolo kawa pokoi-kitameka ketea kawa nokoi-kitameka agale kamotoka kamotoka toa ke ke wa oawineya pekete ekete
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Oawineya nomotoa Yesu Yerusaleme ta ata witakalepa ali atoa ete pato oto pato toa kakete ekete i ago te-pe wa ka̱ wikoa kakoli
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 lewi lewita pia nokoina-kitame ekete i agopa Nasarese Yesu Galili ta keneke piko Nasarese take ago Akolaline agale to̱awea akako ago wa topo takoa okala tokoi.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Yesu one pa kutu pokome tobou losu yapu pome kapoka. Pome kakome eya kuya eida-kama topo toa tane ali-kiti wia tikatapeka. Nitoa e ku take latiane kue topo toa Yudea kue lene ete mea tokoi ali-kiti kini walai-kiti moa pekatapea ni ini puluma yoa tane yenane walai-kitika moa pekatapea toka.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Nitikome okome anu i yapupa no Akolali ali atoame kowitoai toatiki yapu wa one bokuke wia mekaneyake kimepa kode yename kodeya paigakoa moa potipiai tane kota tetepo takakino, poe wa wia tikatapeka.
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Yesu losu yapu pa eida kakale leneta liane yeneka kawa okeane yeneka one kakata nokoli epetekatapeka.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Yesuyo ele kule telekole tokaka eida tobou losu yapu kakoi mati-kitame ka̱ oa kakete ekete Depidi-loeke tagenago kei piatoe wa ka̱ oa kakoi. Nimo okoli yatekete tekete Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika Yu yenane totono pine to̱a olaukane ali-kitika Yesu-pala wene poaneya kakete ekete
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 i mati-kitame ka̱ okoa kakimopa yateko-pe wa okoli okome e̱eno yateku. Enikepa Akolaline bokuke eya wa wia mekaneya pikono, yakoe. Akolali ne kei piatiki toa dee mati-kitameka nana mati-kitameka kei pia kamotoa neme toko wa Depidiyo Akolali-pala akeneya. Eni agale tiginipa kime oi moamokoiya-pe wa Yesuyo oomotokome
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 e yene tewitikoa Besani take pome pipoka.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 — ausente —
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 — ausente —
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Nitikale enekete one oya-lawe wene kainya pianeya kakete ekete ina yomopa odepeta totoa ala tootapekono, edoa tokoto-pe wa okoli okome
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 kipala i nimini ukumo yakoe. Poome toameneya mea Akolalike wene tugoa meketepa nipa anume ina yomo-pala tokounakale kimeka oyake tekete eya-kitika tamele too. I kako tono mati-pala ekete ne wete to̱a kusa ue muke kuta poke kapa wa okolika oyake pome kapoo.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Eya waneka ukuno yakoe. Akolali kowitiketeka oneme yakoa too wa oneke wene tugoa mea kowitikolipa yakoa too wa Yesuyo oka.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Yesu Yerusaleme tobou losu yapu pome olaukoa kakaka Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika Kanosolo ali-kitika Yesu kakata nekete ekete neke tokolepa te patu kautakoa kake toko-pe. Teyo tamene wa okole toko-pe wa yakanokoli okome
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 kipalaka yakatekumo pikono, yakoe. Oto wa topo takoa okoli yatekenepa nipa noanume toma yakule i ago patu kautakoane kakene tuku wane ouno, yakoe.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Yoneyo ali atoa ue motokakilepa tene peku noa toka-pe. Akolaline peku patu. Kini kaua-mikitane peku patu. Yakouno, oe-na-kale kini kini yakaate tekete ekete edemo wa ato-pe. Akolaline peku noa toka wado okolopa nipa Yone einagome okagale edeyake yakoa moamokoi-pe wa i agome oono, nimo wamato,
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Nimo wameneya one kaua-mikitane peku noa toka wado okolopa i ali atoame toto wia tukatikiyano. Yone einagopa Akolaline agale to̱awea akane ago tadeko wa ikiya tokome nitoino, enimoka wamato wa ete Yesu-pala ekete
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 wene toamokono, Yone einago tene peku noa toka patu-koli okome nipa noanu toma yakulepa i ago patu kautakoane kakene tuku wane wamou wa Yesuyo oka.
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Kipala eya waneka yatekene ukuno yakamene. Panagono manata takuta kakeneya. Wa padepete namolo ago kakata einago pokome okome opi anu ipe takoano pa-kale okome
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 no pade poamou wa ootokoake one eni wene wia wawa etenane ipe takapaneya.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Nitaneyake etene putunago kakata pokome namolo ago-pala okana toa okale okome e̱eno, nitou ta wa ootokoake etenane ipe takapameneya.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Nitikala taneyano, etename okale mainagome yakoa taneya-pe wa Yesuyo okale e yename ekete eina namolo ago wa okoli okome nimini ukuno yakamene. Takesi kue motokama yaki ali-kitika pamoko atoa-kitika Akolaline take pikilepa kiwi naniko nomotoa pokala tiki.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Nipa ali atoa ue motokama yakana Yoneyo kiwi wene ki̱yo akeneya mekete toatekoile i i wa yametekanake e̱e nimini wa litiamokoi. Litiamokolika eni pa ali atoamepa one okamopa nimini oko wa yakoa tokoi. Nitikoli eneketeke kini poane wene wia wawamoa Yone einagoke wene tugamoa tokoi wa Yesuyo oka.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Agale pade pedoane ukuno, yakoe. Panagome-kiti one ipe tootokoa gerepi po matatapeneya. Nitoa pawe toa unukatekoapa one pupu yename po ku̱ kotia pitikoa kawame kautoa ti̱a lobutatekoi kagono wetia latipianeya. Nitoapa payaponalime ta enapea yopia meateka yapu atepea wipianeya. Nitoapa ali pade-mene one ipe kime yopikakamene wa yamemotokome ta padeka pome mepaneya.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Nitaneyake ku̱ putua kibutukakoa kawateka tigotoma nokale one pupu ali pade-mene moa wetekakome okome anu ipe yopikaki-kitame no moateku toapa meadete tikino, motokapoatino poe wa moa wetekaneya.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Wetekakale nokoli enekete dekoa motekete panago layo toua wia panago wia tukoa panago kueme ka̱ua tukoa taneya.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Nitaneyake pinagome pupu ali kainya mati moa wetekakale nokoli namolo tokoinakale taneya.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Nitaneyake wipitikomepa eni ali-kitame one mana kei pia makutukoa moi wa wene pikome mana ago ne pa wa wetekakale nokale enekete oote tekete ekete
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 pinagono mana ku nokona. Etename one pikoa pokaya-kiti kadimo okome kunagono pikademe tokono, one eni moatekoya-kiti toto moatono, kunu ago wia tukatoe wa
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 dekoa moa tayo lono aua pote wia tukapaneya.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Nitikala taneyake ipe pinagome one ipe yopikaki yene-pala edele tonoo-pe wa Yesuyo okale
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 one agale yakakoa kakoi-kitame ekete ipe yopia potokane ali-mene dika dika toamene tete mea wia atukoo. Nititikoapa one gerepi po ku̱ moateko toa ki̱yotokoa moke toa meatiki ali pade-mene kime yopikamene wa yameoo-koli okome
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Akolaline bokuke agale dikoa wia mekaneya pikono, yakoe.
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Kipala i ukumo yakoe. Akolaliyo kiwi talo toake wakome kiwi luku one pupu wedoa takatiki yatene moa kakoono, nepio.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Eni yomo pigike pitakoi ali atoa ka̱ua kugu wititapeoi. Wa eni yomo pigi panagoke pitakome katua tawele takatapeneya pioo wa Yesuyo okale
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 yatekete Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitameka Parisi ali-kitameka ekete ina okana agale-menepa totoke akedekono,
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 i ago dekatapea moatiyake toko wa kakete eida oboa kakoi-kiti piti motekete tekete wakoi. E kakoi ali atoame i ago Yesupa Akolaline agale to̱awea akako ago tadeko wa wene tokoli ni piti tokale one dekoa moamokoi.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.