Mateus 20

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuyo okome okome Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekuno yakoe. Gerepi po ku̱ ipe pinagome-kiti likonu witiane ipe takatiki ali-kiti enemopou wa mekoika pekeneya.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Pokome enekome okome tebolo-wa-kama kue kina mekala touno, anu ipe takapoi-pe wa okale ekete takapouno ta-koli okome nipa takapoatino, poe wa moa wetekaneya.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Nititikoa lou pini pogi (9) kakoakeka makesike wa wakapea pome enekale pade ali-kiti loyo mekoli enekome okome
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 kini moatiki toane kue mekala touno, anu ipe takapoatino, poe wa moa wetekakale takapaneya.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Bera-peteka (12 kilokoka) lou aukapokaka (3 kilokokeka) einakale toa pade ali-kiti enekome takoa moa wetekakala taneya.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Wa naniko ogopono (5 kilokoke) wa wakapea pokome enekale pade ali-kitika loyo mekoli enekome okome i makesike likonu witia pa loyo meemoa note ta likakino, edekolo pupu toamiki-pe wa okale ekete
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 pupu yametekago ago nikileka toamoka-koli okome nipa anu gerepi po ku̱ ipe takatiki pupu pikono, takapoatino, poe wa wetekaneya.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Ta likaka gerepi po ku̱ ipe pinagome eni yene yopikago-pala okome okome anu wini pupu takaki ali-kitipa kue meteke ile tamene. Wipitikene takoane motokouna ali-kiti kue namolo takoa meawineya pamene. Ketekepa namolo takoane motokouna yene mea wipitiamene. Wete kayo oa moa kue metekakala toano ta wa okale
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 pokome ipe pinagono pupu ogopono titikete takane ali-kiti nokoli kina tebolo-wa-kama metekaneya.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Nitima pome wipitikale namolo takoa motokana ali-kitame kue ako mouno wene pia nokoli ipe pupu yopikagome kina tebolo-wa-kama metekaneya.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 — ausente —
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 — ausente —
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 pupu pinagome pupu takane ago pade-pala okome anu oya ne toane potokamukutu-mo. Kina tebolo meouno, anu pupu takapoo-pe-kolu eke e̱eno, nitikouno ta wa neme okana. Enimopa wamokanakamo okotu-pe.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Kue ne i metekene tuku toanepa keteane moane wetekakounakagoka kina tebolo meadene uku. Neke i kuepa moano ta.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Anukuyapa anu wene litiane oyake tatiane meamele toko. Naniko ina nokanakago edikoane pewe witikouna tokolo ni nopalapa wene poaneya kake oko-pe wa ipe pinagome akeneya wa Yesuyo oka.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Nimo ootokoa okome wina pedoane okouna toa Akolaliyo naniko nokoi yene namolo kakoa wa namolo nokoi yene naniko kakoa too wa Yesuyo oa poka.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Yesu ate Yerusaleme take poademe pokome one tuku kakoa (12) oyali-kiti eko keneya witimoa aua pokome okome kipala i ukumo yakoe.
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 Opa ate Yerusaleme take poadete poko. Pote kakolo no Ali Yatenane Oyago panagome moa eya yenane yonoke Akolalike lodo yoai tiki tobou ali-kitika Mosesene totono pine to̱a olaukaki ali-kitika kini yonoke pioo.
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Nitikale no wiatekoi oi pedoa piitikoapa mone pa yene kime wia tukakoe wa metekoli motekete tegene matoa po wapime wia yomo lekaneyake wia dekoa toi. Nitikolika ta tebolo takoa pataka-petepa Akolaliyo moa kamotokoo wa Yesuyo oa pika.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Yesu Yerusaleme take kutu poademe pokaka Sebedi natono one manata-pala Yesuke nome wadini tukupia kowitikakome okome agale deya ou-kale okome
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 anume edele takamotoa oko-pe-kale okome ne tobou ago meke talo tokaka i manatame ne auapekete panago neke nimini yono lono mea padena ago neke ewa yono lono mea yopimotoane uku-kale
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Yesu eni wamena kakoi lono peketapekome okome wene toameketeke ikino, no noateku tetepa kitameka noukete iki-pe-kale ekete e̱eno, nitato ta-koli okome
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 no noateku tetepa kitameka eni noateku toa noi. Nitadete tikiyake ali atoa talo toane mekouta eka oka yono lonota kita tatikatakutukoane mekamele toamoko. Eka okata meatiki agotapa Akolaliyo i i wa wete wene toopianeyano, anume oyake oyameamele toamoko wa Yesuyo oka.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Nimo wapa akedekoli yatekete o yename eni wamena-pala wene poaneya kakete ko̱ oa kakoli
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Yesuyo one kakuta noe wa kayo oa motokome okome mone pa yatenane tobou ali-kitame kini yene wete toe toe wa tika tika-kama tiki. Kini ibini akene ali-kitameka ali atoa yopia mekilepa kinikile-kama takamotoa tiki.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Nitikala tikino, anu oya-lawe kime pade edikameamene. Tobou ago meou wa wene piketepa nipa kinikile toamekete kini oya-mikitanele takama pamene.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Nipa ako odene mekene talo tou wa wene piketepa nipa pinagono pupu-kama takamotoa kueme topo toa moa egetane ago keneya meamene.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Noanupa Ali Yatenane Oyago taatekoane nekenepa ete yename anukule takamotoane nokouya mena. Nitameneya ete-kitanele takoane ni ali atoa peya mati anu kamateme oto toane moukene ni nokou wa Yesuyo oka.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Yesu one oya-lawe-pala opia pome Yeriko ta tewitikoa pokaka ali atoa lewi lewita pia litima pokoi.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Kini ponokoya liti leneta lianeya meane agota batete matanuke eida mekete yatekoli Yesu wini patukakona wa oma ponokoimokamo yatekete kayo oa ekete Depidi-loeke tagene ago Ali Muno neme tota ela moamene-ye wa kayo okolipa
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Yesu lewi lewita pia litima ponokoi-kitame kikoa ekete ekete agale oyakeno, wawe. Kilikoa meo wa kikoa oma ponokoi. Nitikolika einagotame kayo telo kamotokoa ekete Depidi-loeke tagene ago Ali Muno neme tota ela moamene-ye wa ka̱ata wikoa kakoli
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Yesu witimoa kakome okome nipa noe wa okale nokoli okome anume edele takamotoa iki-pe-kale ekete
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Ali Muno tone leneta kikoono, epetekoano ta wa okoli
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 ela motokome kini leneta mitikatekakale eina eina kikatapeneyata Yesu litimata pokoi.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.