Mateus 11
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs VC
1 Yesuyo one tuku kakoa (12) oyali-kiti einaka einamo oa meemotokome Galili take ali atoa pitikoika mo wima pokome Akolalinemo i i wa olaukakala toka.
1 Após ter dado instruções aos seus doze discípulos, Jesus partiu para ensinar e pregar nas cidades daquela região.
2 Ali atoa ue motokama yakene Yone po yapu pa pia mekomepa Keraisuyo eina toma yakenemo kugu yatekome eya taneya. One oyali padeka-kiti Yesuke moa wetekakome okome Yesu eya wa yakapoatino poe.
2 Tendo João, em sua prisão, ouvido falar das obras de Cristo, mandou-lhe dizer pelos seus discípulos:
3 Nepa i wa ibini oa piane ago taatekoa noko-pe. Panago taatekoa noo tokolo totome nepia kamotoa oko-pe. Oano ta wa yakapoatino poe wa Yesuke moa wetekaneya.
3 Sois vós aquele que deve vir, ou devemos esperar por outro?
4 Wetekakale yakanokoli okome padele padele tukule kini leneme enoa ni pademo pademo ukumoka kini kaleme yakoa tikino, Yone mekota eya wa wakapea pote akapoatino poe.
4 Respondeu-lhes Jesus: Ide e contai a João o que ouvistes e o que vistes:
5 Leneta lianeya mekoina yene opi leneta kikakaneya yawa ni kawa okeaneya yakoina yene opi wedoa pogoa kautoa pote ni kedime nakeneya mekoina yene kini kedi yene opi takoa pokolo latoa kawa ni kale keneta keteaneya mekoina yene opi kale pekaneya yawa ni tuane yeneka opi kamotokaneya kawa ni ponopene ali atoame Akolalinemo yakakoa meki wa Yone akapamene.
5 os cegos vêem, os coxos andam, os leprosos são limpos, os surdos ouvem, os mortos ressuscitam, o Evangelho é anunciado aos pobres...
6 Eya waka akapamene. Nooke wene tugoa mea wawamoko agopa kolotine meoo wa akapoatino poe wa Yesuyo eina ali-kiti Yone mekata kutu wa wetekaka.
6 Bem-aventurado aquele para quem eu não for ocasião de queda!
7 Wetekakale tewitikoa pokoika Yesuyo eida oboa kakoi yene-pala Yoneke okome okome ali atoa piamene take Yone enepeketepa edanele enadete pokoiya-pe. Tauwe wata pupulegeme muku muku toa kakale enepokoiya-pe. E̱'e mena.
7 Tendo eles partido, disse Jesus à multidão a respeito de João: Que fostes ver no deserto? Um caniço agitado pelo vento?
8 Nipa edane ago enadete pokoiya-pe. Panago mamina epetaneya kakeneya kakale enepokoiya-pe. E̱'e mena. Mamina epetaneya kaki-kitipa nipa ako tobou ali-kitane yapu-kala meki.
8 Que fostes ver, então? Um homem vestido com roupas luxuosas? Mas os que estão revestidos de tais roupas vivem nos palácios dos reis.
9 Nipa edaneya enadete pokoiya-pe. Akolaline agale akama yakago enadete ni pokoiya-pe. E̱e nimini, Yonepa nitane ago. Akolaline agale papete to̱awea akane ali peya keku kamotoa einago ako kako.
9 Então por que fostes para lá? Para ver um profeta? Sim, digo-vos eu, mais que um profeta.
10 Yone einagokepa Akolaliyo mana-pala papete akenemo wene takakale panagome eya wia mekapianeya.
10 É dele que está escrito: Eis que eu envio meu mensageiro diante de ti para te preparar o caminho {Ml 3,1}.
11 Kipala i ukumo yakoe. Papete atoa-kitame opiane ali peya keku kamotoa ali atoa ue motokama yakanakago Yone ako kako. Onepa nitane agoke eya waneka uku. Anu uku agale yakoa mootokoa Akolalike lukoa meki-kitipa etene keku ali atoa-kitameka Yone moa patukaki.
11 Em verdade vos digo: entre os filhos das mulheres, não surgiu outro maior que João Batista. No entanto, o menor no Reino dos céus é maior do que ele.
12 Ali atoa ue motokama yakona Yoneyo Akolalinemo titikome okaka anume opi i olaukakuka ali atoa Akolaliyo talo toko take poadete togo togo oomoata piki.
12 Desde a época de João Batista até o presente, o Reino dos céus é arrebatado à força e são os violentos que o conquistam.
13 Eya wane ekene uku. Akolaline agale to̱awea akane ali peyamepa Akolaliyo ali atoa pawe toa talo toatekale i i wa wia mekoa tuma-kala nekeneya. Nipa papete Moseseyo one totono i i wa titikome to̱awea akapiane toa lokoa nitaneya. Wipitikome Yoneyoka einakamo to̱awea oma nokona.
13 Porque os profetas e a lei tiveram a palavra até João.
14 Nipa Akolaliyo ali atoa pawe toa talo toateka tigotokalepa Ilaida namolo takoa noo wa oa piane toa taatekakome Yonepa eni nokona. E̱e nimini wa wene piketepa yakoa moamene.
14 E, se quereis compreender, é ele o Elias que devia voltar.
15 Nipa yakou wa kale piiyakoa kaki-kiti kime yakoa moamene.
15 Quem tem ouvidos, ouça.
16 No kaku-pete meki-kiti kini tikile adekapa edoane piane uku patu. Eya adeka piane ukuno, yakoe. Mati-kitame makesike pa ulu toa kakete
16 A quem hei de comparar esta geração? É semelhante a meninos sentados nas praças que gritam aos seus companheiros:
17 eka e mati-kiti-pala eya wa kayo oa kaki.
17 Tocamos a flauta e não dançais, cantamos uma lamentação e não chorais.
18 Nitoapa einagale pine to̱awea okome okome Yone nokome padeya neeka gerepi po ku̱ ueka noameneyake ipono oneke awitaneya tokome ni toko wa pade-kitame tea agale oa kaki.
18 João veio; ele não bebia e não comia, e disseram: Ele está possesso de um demônio.
19 Ali Yatenane Oyago noanume pade nitamekene eya kuya neeka gerepi po ku̱ ueka nakule enekete ekete no i agopa nee kitipu kakoa noa gerepi po ku̱ noa kawa toko. Takesi kue motokama yaki ali-kiti-palaka Akolaline agale tagoa toamiki yene-palaka oya patu pia tokono, enoe wa akoa agale iki. Nimo wapa ikiyake pade-kitame ekete mone inapa Akolaline peku noa tadiki wa iki wa Yesuyo oka.
19 O Filho do Homem vem, come e bebe, e dizem: É um comilão e beberrão, amigo dos publicanos e dos devassos. Mas a sabedoria foi justificada por seus filhos.
20 Einata einapete Yesuyo Korasine Besaida tatake pitikoi yene kikoa akoa kaka. Nipa ele kule telekole kini leneke lugutukoa toma yakanakale eneketeke kini tokoi poanele tewitikoa wawameneyake ni toka.
20 Depois Jesus começou a censurar as cidades, onde tinha feito grande número de seus milagres, por terem recusado arrepender-se:
21 Nitikome okome ae dika dika toamene tete moino, nepio. Kiwi pakeke ele kule tubele mati toma yakounakale mone Taia Saidone tata ludu toma yaou tokapa nipa kini namolole tewitikoa wakete palu watea kuku yotokatapea toi toka. Etene dikoa toi tokake kime pade nitamokoina.
21 Ai de ti, Corozaim! Ai de ti, Betsaida! Porque se tivessem sido feitos em Tiro e em Sidônia os milagres que foram feitos em vosso meio, há muito tempo elas se teriam arrependido sob o cilício e a cinza.
22 Akolaliyo ali atoa takoa enoa kibu moateka-pete mone Taia Saidone tata pitane ali atoa tete meoo. Ae, eni tete meteka toa moa patukoapa Korasine ta Besaide tata pitiki-kiti kiwi dika dika toamene tete meoono, nepio.
22 Por isso vos digo: no dia do juízo, haverá menor rigor para Tiro e para Sidônia que para vós!
23 Ae, wini Kapaneame take pitiki-kiti Akolaliyo kiwi a tibuke moa kamotokoono wene pia meki-pe. Nitameneya kiwi keti toe take poe wa moa pitikoo. Kiwi pakeke ele kule telekole mati toma yakounakale Sodome take tou tokapa kini tane poanele tewitikoa etene waoi toka. Nitoi tokapa Akolaliyo kini Sodome taapa moa agopa takamokale pa pioo toka.
23 E tu, Cafarnaum, serás elevada até o céu? Não! Serás atirada até o inferno! Porque, se Sodoma tivesse visto os milagres que foram feitos dentro dos teus muros, subsistiria até este dia.
24 Akolaliyopa ali atoa takoa enoa kibu moateka-pete Sodome take meane yene tete meteka toa moa patukakome Kapaneame take pitiki-kiti kiwi dika dika toamene tete meoono, nepio wa Yesuyo oka.
24 Por isso te digo: no dia do juízo, haverá menor rigor para Sodoma do que para ti!
25 Einata einapete Yesuyo okome okome Atai Ali Muno tibu itonota yopikoa kako ago nepala ke wane uku-ye. I uku agalepa pa nana mati keneya meki-kiti i i wa neme wene taka taka tokoyake Akolalinemo kini weneme wene taneya meku wa iki-kiti wene takameke neke luaneya mekono, ke wane ni uku.
25 Por aquele tempo, Jesus pronunciou estas palavras: Eu te bendigo, Pai, Senhor do céu e da terra, porque escondeste estas coisas aos sábios e entendidos e as revelaste aos pequenos.
26 Atai neke widikakepa neke epene wene-kama piko toa litiapa dikou wa wene toopikanakale taatekoa toko wa Yesuyo Akolali-pala oka.
26 Sim, Pai, eu te bendigo, porque assim foi do teu agrado.
27 Nimo ootokoa okome Agetaiyo one tele patu kautakoa kama pamene wa one peku no lawetetapeka. Nopa dikane ago wa padameka wene toamikiyake Atai Akolaliyo wenepa toko. Padameka Atai Akolali onepa dikane ago wa wene toamikiyake one mana noanume wenepa tuku. I alimeka i atoameka Akolali wene tomotou wane takoane moane kakaku-kitameka Atai Akolali wene tiki.
27 Todas as coisas me foram dadas por meu Pai; ninguém conhece o Filho, senão o Pai, e ninguém conhece o Pai, senão o Filho e aquele a quem o Filho quiser revelá-lo.
28 Ae, koome tuaneya mea wene kedame tuaneya mea tiki peya ko memotouno, noanuke-kama noatini noe.
28 Vinde a mim, vós todos que estais aflitos sob o fardo, e eu vos aliviarei.
29 Kini keda taneya-kiti aulogoa poatikiya wanepa anume latikaku. Kini kotomaneke kini moa lekoa pikete toatikile olaukouno, moa lekoa piamene. No poti ko akene wene-kama pianeya meku agome eni toatiki peku lawetekolu noa teketepa tepe kolotini kilikoa pimotoa aua pamele too.
29 Tomai meu jugo sobre vós e recebei minha doutrina, porque eu sou manso e humilde de coração e achareis o repouso para as vossas almas.
30 Kini keda taneya-kiti aulogoa poatikiya epetaneya-kama latikoane anu kopapu-kitika yaapeaneya-kama takoane meane tuku wa Yesuyo oka.
30 Porque meu jugo é suave e meu peso é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.