Mateus 10
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Wa naniko tuku kakoa (12) one oya-lawe one kakuta noe wa Yesuyo kayo oa motokome okome noanu tele patu kautakoa kakete ali atoake awitane ipono takoa wetekoa kini tane yene peya latekoa toma poatino poe wa wetekaka.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 One eni oya-lawene ibinipa dikoa. Namolo agopa Saimone one pade ibini Pita wa okala tiki. Ni one wamenago Aderu. Ni Sebedine manata Yame wamenago Yoneta.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Ni Pilipi-pala Batolomiuta. Ni Tomasi-pala Matiuta. Matiu einagopa takesi kue motokama yakanakago. Ni Alepiasine mana Yame. Ni Tadiasi.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Ni Keinane take ago Saimone. Ni Yudase Isekariose einagopa Yesu wimotoa moa meateka ago.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 One eni tuku kakoa (12) oyali-kiti eni moa wetekakome okome mone pade yatenane ta ludu yawamoa Sameria yatene kini ta latia pitikoikaka poamoa tamene.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Iserele yenepa sipi sipi kai-kiti paka pote kapou toa etepea mekino, kini mekika poatino poe.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Nipa Akolaliyo ali atoa keleyo talo toateko tigotoma noko wa mo wima poatino poe.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Nitima pekete yene tane ali atoaka latekoa ni tuane yeneka kamotokoa ni kedime nakene yene kedi takoa wetekoa ni ali atoake awitane poane ipono-kitika takoa wetekoa tamene. Kini eni toatiki peku lawetekenepa nami kakamoane pa lawetekuno, ete yene auapekilepa kinike kue eya oia moameneya pa auapekala tamene.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Nitiketepa kue utiki kakepa golo kue waneka silepa kue waneka pa tuane kue waneka ua poamoa
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 ni oia moa nee eya uatiki kaka aua poamoa ni tigini maminaka kawa yeneka itika wa padeya lokoa moa aua poameamene wane uku. Pupu agome-kiti panagono pupu takakalepa pupu pine agome nami wia one noateka nee lawetoo tokolo ni uku.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Tubeya takeka dee takeka peketepa eya wa yakatekamene. I take Akolaline agale yakoa motane ago mani yapu pitikoto-pe wa yakatekoapa nipa eni yapu mepamene. Nipa yapu yapu yawameneya odene yapu-kama mea kawa pokala tamene.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Nipa yapu tuapea peketepa tepe kolotini kilikoa pimotono mea wa okala tamene.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Nimo okoli yapu pitikoi yename kiwi makutukoa moteketepa nipa kina eina epetekoa okoina toa epetekoa meoi. Nitameneya makutukoa moamokolipa nipa tokamotono, kina eina oa metekoina agale pedekomepa kiwike oto weamumotamene.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Wa pade yapu pitikoi yename kiwi makutukoa moamoa kini agaleka yakoa moamokolipa nipa pubu ou toa kini kawake kakene kege ko̱ketikoa tewitikoa pokala tamene.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Ae, dikakoi yename tete moatikimo ukuno, yakoe. Akolaliyo ali atoa takoa eneka-petepa Sodome Gomora tatake meane yene kibu motokome dika dika toamene tete meoo. Kiwi makutukoa moamokoi yene kibu motikilepa eni meteka tete moa patukoa tete ako mati meoo wa Yesuyo oka.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Opi anu oya-lawe kiwi poe wane wetekakilepa lene pianeya yo tane tue-kiti yakika sipi sipi kai keneya moane wetekou toane tuku. Poanele witakale eneketepa edeku patu wa wedetekoa yako kayame-kiti toko toa wene wedoa tetoa pia tamene. Nitiketeka taba ago ini weuweme-kiti toko toa utanele poti toma pamene. Nipa poane yename kipala eya toa potokakala toi.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Pade-kitame kiwi koiso akou wa Kanosolo ali-kiti mekoika lia aua pokala toi. Wa pade-kitame kiwi wiou wa kini losu yapu-kitikeka layo toua wikala toi.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Ni anukule takama yakoikepa ako odene tobou mekoi ali-kiti mekoikaka kiwike lokoa ta yopia mekoi yene mekoikaka lia aua pote koiso akakala toi. Nitikolipa enika eni tobou mekoi-kitane lenekeka e ku mone pa yatenane lenekeka kakete anukumo i i wa to̱awea akakala toi.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Kini eni koisoke lia aua pokoika peketeka edemo uku patu, agale edoane topo takoane uku patu wa wene keda taneya poameamene wane uku. Epetane Yominiyo kini oatikimo i i wa wene taka taka too tokolo ni uku.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Nitikala tokale tekete pademo-kiti ikilepa kini weneme titia pade wamoi. Kiniketai Akolaline Yomini kiwike awinokome a wa oka toa okala toi.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Enipetepa wamenagome-kiti wamene wia tukamotoa moa meoo. Etename-kiti mana matika wimotoa moa meoo. Mana kono-mikitameka kini etene nine wia tukamotoa moa mekala toi.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Anu oya-lawe kipa nopala odene ibini pedane ali atoa tokale tekete ete yene peya kipala kotimi yotaneya meoi. Nitikolika anukule pa takama pote kutu togakolipa Akolaliyo kipa one wa toa moo.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Kiwi tete metekolipa kini pitikoina ta wawa to̱a pote padeka pade take mepokala tamene. Nitiketepa kini Iserele ta keneke ali atoa pitikoi toa pade take to̱a pokala toa ete ete toa pote mea togameaneyake no Ali Yatenane Oyago wakapeane nou.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Nipa eya wa wene taneya yamene. Sukili matiyame one tikisago moa patukamele toamoa ni pupu takakagome one pupu pinago moa patukamele toamoa toko.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Tikisago meko toko toa one sukili matika edikoa meamedeko. Pupu pinago meko toa one pupu takako agoka edikoa meamedeko. Enipa ete-kitame yapu pinago nopa tobou ipono ago Belesebule wa ibini ikino, eni iki toa moa patukoa anu yapulu yene kipa etene tea agale okala toi wane ekene uku wa Yesuyo oka.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Eni yename kipala padele toatikilekeka piti moameamene. Ali atoame kaukoa toma yakile peyapa naniko keleyo witatapeoo. Padele padele paigakoa tikiyapa naniko peyame keleyo enetapeoi.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Kipala likonu kakene okouna agalepa lou pa̱ke kakete to̱awea ootapeamene. Wa kipala oi oi wa okoi agalepa yapu yalinike lewia kakete i i wa telo to̱awea ootapeamene.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Yete pade ali-kitame kiwi wiou wa lama moa lagotoa tukamele tokoyake kini yomini pade oyake wia atukamele toamoko. Nitamele toamokono, ali-kitipa piti moameamene. Akolaliyopa poane take poe wa okomepa nipa kini yomini-pala wia atukakome atukamele toko. Nitikono, Akolali einago odene piti moma pamene.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Dee ini deyata takuta tape kogopene topo toa kue motikilepa dedeya tuane kue wane odene mokala tiki. Enipa nimini ukutu pe. Dikane ini odene deyaka tukome itonoke pitakolopa kiniketai Akolaliyo ae, i ini deya eni tukona wa wene taneya meko.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Ni ago Akolaliyopa anu oya-lawe kini wagoke witako pine kako toa oi moa talo toa kako.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Ni agome ini deya mamapa moake paya tetepo takakome kipa one kolotini yene wa wedoa mama moa talo toa kakono, ete-kitame kipala padele toatikilekeka piti moameamene wa Yesuyo oka.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Panago ali atoane leneke kakome no i agono peku noane tuku wa to̱awea okalepa noanuka a tibuke meko agetaine leneke kakene i agopa anu peku noa tokago wane to̱aweane ou.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Wa panago ali atoane leneke kakome no i ago kote tokolo waku wa okalepa eina toane noanuka a tibuke meko agetaine leneke kakene einagopa kote tokolo waku wane waou wa Yesuyo oka.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Noanumepa ali atoa poi teigoa wawa poti kilikoa memotoane tekene nekedeku wa wene piameamene. No i nukupa kako poi takoukene ni nokou.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Nipa panagome one etene-pala padatoame one nine-pala wa padatoame one aline nine one kaue-pala kako poi takoukene keku.
35 Ayu anan anayabin
36 Kipala poi te̱ia meki-kitipa kini yapulu yene eni wane ekene uku.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Panago one etene ninetake wene wedoa mekoa mekomeke nooke nateya wene mekoa mekomepa nipa nopala oyake oya kakoa litiamele toamoko. Wa panago one mana kono-mikitike wene wedoa mekoa mekomeke nooke nateya wene mekoa mekomepa nipa nopala oyake oya kakoa litiamele toamoko.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Wa panagomepa one wiatiki lekane yomo lia aua poamademe wawou toa tokome anukule takama pokome tete-pala moamademe wakomepa nipa no yatene ago wa amele toamoo.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Nipa onekele-kama tokome tukaya wa kepene mama motoko agopa one yomini-pala etepea tua poo. Wa padekagome one kepene mama moamoa no i agoke tuou wa wene pikagopa tukomeka wa kamomotokome Akolaline take pome mea kama poo wa Yesuyo oka.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Panagome-kiti one yapu kiwi noe wa makutukoa motokomepa nipa nopala dekoa makutukoa motoko. Panagome no makutukoa motokomepa nipa no moa wetekaka ago-pala dekoa makutukoa motoko.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Panagome Akolaline agale akaka ago kotukome okome nepa Akolaline agale akako agono, one yapu ne noo wa makutukoa motokalepa nipa one eni tokake Akolaliyo einagoka one agale akako ago tetepo takoa pewe wioo. Wa panagomepa wene ki̱yo akeneya meka ago ponokale enekome okome nepa wene ki̱yo akeneya meko agono, one yapu ne noo wa makutukoa motokalepa nipa one eni tokake Akolaliyo einagoka wene ki̱yo akeneya meka ago tetepo takoa pewe wioo.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Wa panagomepa anu oyago pa ponopene ago ponokale enekome okome i ago nepa Yesuno oyagono, ue nomotokapouno, nepia wa mama moa auapekalepa nipa one eni tokake Akolaliyo etene kei pia pewe wia too wa Yesuyo oka.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.