Marcos 2

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu eina-meneke yawa mea wa wakapea Kapaneame take nome menaneya. Nitikale Yesu wa wakapea nome one yapu meko wa okoimo kugu
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 yakatekoa ali atoa koukanokolipa keika yapu luku kawatekoi pakeka piameneya. Akolono kago ludu-kitika nateya pakeka piameneya edeya takatapeneya. Nitaneyake yapu keneke kakome Akolalinemo i i wa oa kakaka
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 ali tuyonome eya ago muku muku toameneya pa pia kakene ago leyo leyo toa aua nekeneya.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Nipa yapu edea takatapeneya tokome Yesu kakata pinele aua namele toamokale aka yalini ludu aua penaneya. Nitoa ponete yalini ke̱a po kakoa leyo-pala keti Yesu kaka pitia tewitikaketikaneya.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Yesu i agome kini oyago oyake latekamele toko wa wene tekete tadekoile enekome Yesuyo yene tane ago-pala okome anu mana neke toma noka poaneleke Akolaliyo po letu mekakana keetapekene neke poanele kogakuna wa okale
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kiti eniya liti mekete kini tepene eya wa wene pia meaneya.
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 Imopa i okono, edekolo oko-pe. Ali atoame toma nokoi poaneleke mekane po letu kea wakilepa Akolaliyo odene tokono, i agome Akolali tekome oko wa wene poaneya meaneya.
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Kini eni wene pikoile tetoa enekome Yesuyo okome wini tepene wene kibutukoa mekipa dekolo tiki-pe.
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 I ago-pala ukule tamele tadeko wa kime wene tomotoanepa yene tane ago-pala edemo wane omotoa iki-pe. I ago neke toma noka poaneleke Akolaliyo po letu mekakana keetapeku wane omotoa iki-pe. Wete kamoa ne aua nokoina leyo-pala aua pa wane omotoa iki-pe.
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 — ausente —
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 — ausente —
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Nimo oka oka e yename nepikoa memotoa einago kamokakome one aukoina leyo-pala moa aua pekeneya. Nitoa pokale enekete ali atoa kakoi peyame ka̱ oa kakete ekete namoloka toamokoinakalepa i tokono enatoe wa Akolali kei pia kakeneya.
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Nitaneyake Yesu Galili ue mine matanu wa pome kapaneya. One eni kakata ali atoa peya note oboa kakoli Akolaline agale olaukoa kakeneya.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Nititikoa pokome enekale eya ago Lipai Alepiasine mana takesi kue motokoai tane yapu keneke mekale enekome okome no pukuka tone patono noo wa oma ponokale kamomotokome Yesu pokaka litima pekeneya.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 One yapu nee natono noo, pata wa Matiuyo koua pokale Yesu pome mekome nee noa meaneya. Nitikale takesi kue motokama yakene ali-kitika Yu yenane totono litia toamene ali-kitika Yesu-palaka one oyali-kiti-palaka eida opia mekete nee noa meaneya. Dikane ali kainya mati one pokaka litima pekeneya.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Yesu dikane yene-pala opia mekome nee nakale enekete Parisi ali-kitameka Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitameka Yesuno oya-mikiti pitia yatekete ekete Yesupa dikane yene-pala opia mekome nee noa mekono, edekolo tokoto-pe wa yakananeya.
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Nimo akedekoli yatekome Yesuyo okome dokosa agomepa yene toameneya meku wa iki-kiti edoa nome latekamotoa-pe. Yene taneya meku wa iki-kitipa nipa nome latekanoo. Nipa poanele toamuku wa iki yene kini namolo poane wene wia wawe wane oadene nokouya mena. Poanele tuku wa iki-kiti odene auapeadene nekene uku wa Yesuyo akeneya.
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Wa padepete ali atoa ue motokama yakene ago Yonene agale litia tane yenameka Parisi ali-kitameka Akolali wedoa kowitadetepa nee eya tekei wawa noamoa pa meaneya. Nitaneyake pade ali-kiti Yesu kakata note yatekete ekete neke agale yakoa nepala opia yaki yenamepa enile toamiki. Edekolo toamikiti-pe wa yakaneya.
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Nitikoli okome panagono atoa motokakita atoa motokagono oya-mikiti onepala wedikete wediapa nee eya edoa wawa noameneya pa memotoa-pe.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Wa naniko ete yename atoa motokago padeka aua poatiki wini tigotoma nokona. Eni toateko oi noka-petepa nee noameneya wawa pa meoi wa Yesuyo akeneya.
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 Nimo ootokoa kakome pedoa agale pade okome okome panago one mamina namoloya pilikalepa weneya pue moa namoloya eni pilikata lapukoa lipuko patu. Nitamoo-li. Enile tootokoado uele abe kogalepa weneya pueme ete ete toa edema pokome pilikutu too wa Yesuyo akeneya.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Wa agale pade pedoa okome okome gerepi po ku̱ ue weneya mekalepa meme kai tabeme latiane mete namoloyake oyake peia moamoo. Eniyakedo peikalepa gerepi po ku̱ ue weneya tokome lako yati kawa mono mono okome ka̱ua paka yoa pootapeoo. Nipa eni kai tabeme latiane meteka ka̱ua ti̱ ta̱e witapeoo. Pene po ku̱ kotiketepa meteka peneyake ti̱a lobutua piamedeko wa Yesuyo akeneya.
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Yu yene kini ko mea pupu toamene-pete pade Yesu panagono witi ipe ludu pokaka one oyali-kiti one-pala opia pekete witi ku̱ deya tukaka pekete kotima pekeneya.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Nitikoli enekete Parisi yename Yesu-pala ekete tone ko mea pupu toamateko-pete kekoa wawa toamatekole eni tikino, ku̱ kotia eni pupupa dekolo tikiti-pe-koli okome
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 — ausente —
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 — ausente —
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Yesuyo nimo ootokoa kakome okome Akolaliyo ali atoa auapekomepa ko mea pupu toamatiki-pete pa ko meamene wa oa pianeya. Ko mea pupu toamene-pete padeya padeya kekaneya latikamotoa akeneya mena.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 No Ali Yatenane Oyagomepa ali atoa ko mea pupu toamiki-pete mekete toatikileka i i wane oyameane talo toane meku wa Yesuyo akeneya.
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.