Marcos 1
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Ipa Yesu Keraisuke epetekoa akene agale titiane akakuna.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Namolo namolo papete Akolaline agale akane ago pade Aisaiayo eya wa wia mekaneya. Nipa Akolaliyo mana-pala papete oa piane toa wia mekakome okome
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 Nipa ali piamene ta ludu panagome eya wa mo wima yawoo. Ali Muno noateko ka nodokakapia, one yawateko ka-kitika ki̱yotokakapia toatino toe wa einago taatekoa nokome mo wima yawoo wa Aisaiayo papete wia mekapianeya.
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Eina wia mekapiane toapa Yone ali piamene ta ludu taatekoa nokome eya wa mo wima nekeneya. Kini tokoi poaneleke Akolaliyo kiwi wiou wa po letu mekakana keetapemotono eni poanele tewitikoa wawa ue moamene wa ali atoa ue motokaneya.
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Nipa Yudea ta piko peyake Yerusaleme takeka ali atoa peya one mekata note kini tokoi poanele i i wa to̱awea ootapekoli nipa ue moe wa Yodane uele kakome ue motokakala taneya.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Yone einago taatekoa nokomepa kamelo kai pineme latiane mamina kawa ni pitimekawe kai kepeneme latiane matiu kawa taneya. One nakene neepa apio-pala koyapo ego ueta nakeneya.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Nitane agome mo wia kakome okome no litimotokakome ele kule telekole toa no moa patukako ago noademe toko. Nokolopa auapeane one kawa yene kekatukuyake pa ago tekene meamukakene kekamele toamoko.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 Opii kiwi pa ue motokakene tuku. Einago nokomepa Epetane Yomini motokademe toko wa oma yakeneya.
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Eina-petepa Yesu Galili ta keneke piko Nasarese ta kawa Yone kakata nokale Yodane uele ue motokaneya.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Nitikale Yesu uele kawa aka matanuke pogatekoa pokome enekale eina eina tibu patetepikale Epetane Yomini weuwe keneya tibu mea ketipea nome pinali oneke pitanokale enaneya.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Nitikale a tibuke agale ludu nokome okome anu manago nepa anu kolotini ago. Neke tokoleke no kolotine meku wa akeneya.
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Nitikale eina eina Epetane Yominiyo Yesu ali piamene take poano pa wa aua pekeneya.
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 Aua pekeneyake lene timini togoikoa padeka noi kakoa (40) ta lia pataka toa Setanu nome likoa enoai taneya. Eidapa yo tane kai eya pakeke pome mekake edelo ali-kiti note auape auape toa kananeya.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Yone po yapu moa pitikatekaneyake Yesu Galili take pokome eni ta ludu Akolalinemo ali atoane wene epetekakome tanemo i i wa mo wima yakeneya.
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Nitikome okome eina oa piane agale taatekoa toateko-petepa opi. Akolaliyo kiwi talo tokole keleyo witateko tigotoma nokono, kini namolo poane wene wia wawa kini wene epetekoane uku agaleke wene matoa meamene wa oma yakeneya.
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Nitoa Galili ue matanu ludu kokotoma ponokome enekale odene wamena Saimone Aderutame kini tanele tekete mou tagi toa kakoli enaneya.
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Enekome okome mou tagi toa mou toa ali atoa motokakete toatikile olaukouno, no litima noe wa okale
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 eina eina kini tagi ka tewitikalogoa Yesu litima pekeneya.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Yesu eniya liti kutu pokome enekale odene wamena Yame Yoneta Sebedine manata ue dipike mekete tagi ka pilianeka lipua mekoli enaneya.
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 Enekome okome yukuyagota wete noe wa kayo oma ponokale eina eina pupu yeneka etene-pala ue dipike memotoa Yesu litima pekeneya.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Yesuyo Kapaneame take pato wa einali-mene-pala opia pome mepaneya. Pome mekomepa ko mea pupu toamene-pete losu yapu pome olaukapaneya.
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 One eni olaukakale yatekete peyame ekete Mosesene totono pine to̱a olaukaki yename ikina toa i agomepa wamokono, one weneme-kama pademo pademo tititikoa okono, opa agale pinagomepa i okono, yakatoe wa ka̱ oa kakeneya.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Einata einapete poane ipono awitaneya meane ago losu yapu mekome telo okome okome
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 Nasarese Yesu nepa toto mekota edade noka-pe. Toto wiade noka-pe. Nepa Akolaliyo takoa moa kakapiane ago toko-la wa ta̱yo ootapekale kikoa okome okome
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 agale wia te̱iano, winago tewitikoa wete takoa pa wa okale
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 einago itonoke aua pitikoa petekakoa kawa ta̱yo telo ootapekome takoa pekeneya.
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 Nitikale enekete e yene ete oto wa yakaate tekete ekete one eni oka agalepa edane agale patuno, one weneme-kama pademo pademo tititikoa okoya tokome ipono-kitameka oneme okole-kama yakoa tiki wa ka̱ oa kakeneya.
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Nitaneyake one tanemo Galili ta piko peyake wete oa pupitikatapeneya.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Enile toomotokome Yesu losu yapu tewitikoa pome Saimone Aderutane yapu pato wa Yame Yoneta-pala opia pekeneya.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Eni yapu pene nome mekaka Saimone natonane nine one kaue poto yene taneya piko wa okoli
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 einakatue pikata pome yono moa kamotokaneya. Nitikale eina eina poto yene te̱itakale latoa kakome kini nee takoa lawetaneya.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Einata einapete lou pene pipaneyake eya kuya yene taneya mea ipono awitaneya mea tane yene peya aua pato wa kini oya-mikitame Yesu mekata aua nekeneya.
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 Eni take pitane ali atoa peya note kago liti kolike apua takoa kakeneya.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Nitikoli enekome eya kuya yene taneya nekene-kiti latekoa ipono-kitika takoa poe wa wetekoa taneya. Nipa ipono-kitame i agopa Yesu toko-la wa wene tokoli tokome agale witoa wameo wa takoa wetekatapeneya.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Podolikama ta wete patameneyake Yesu kamomotokome ali piamene take kidene pome kowitipaneya.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Nitadekale Saimoneyo tuku topato wa one oyali-kiti-pala opia pome tuku toawineya pekeneya.
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 Nitoa tuku toawineya pote enamutukete ekete nepa kuka ku ali atoa peyame tuku toa kaki-koli okome
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 ete yeka ta ludu pitiki ali atoaka anu akama yakuna agale oane mema pamedeku. Taatekoane eina agale akadene ni nokouno, tone opia pekete patono noe wa pekeneya.
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Patono noe wa pokomepa Galili ta ludu losu yapu kaka toa Akolaline agale mo wia akama pome ipono-kitika takoa wetekoa taneya.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Kedime nakene ago pade Yesu kakata nome wadini tukupia kowitikome okome nemedo no epetekouno wene pikepa nipa oyake epetekoano ta wa kowitikale
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 ela motokome yoname mitikatekakome okome nitouno ta. Neke eni yene takoa pomotoane uku wa okaka
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 eina eina takoa pokale latoa kakeneya.
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Yesuyo nititikoa kakome pubu okome okome etene pade ali atoa enekeka anume ne latekakumo kotukoa ikileka toamoa.
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 Nitameneya eyaka topamene. Ne i agopa kedi pitaneya mekanake opi i latoa kakona wa yete pade ali atoame wene tomotoapa Moseseyo tamene wa papete oa pianele topamene. Nipa Akolalike lodo yotokoai toko ago mekota peke oneke padeya lodo yotokatekoya aua poke mepoano pa wa wetekaneya.
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Yesuyo nimo okale yakoake tagatapea ta piko peyake one eni latekakanakamo oa pupitikatapeneya. Nitikale tokome ali atoa pitikoika Yesu keleyo poukome toake ali atoa apua takakaya tokale padeka lono katekoa pome ali piamene ta ludu pima yakeneya. Nitoa pokake ali atoa koukoa one kakata note-kala kakeneya.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.