Marcos 10
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Yesuyo nimo oomotokome Galili ta tewitikoa Yudea ta ludu yawa Yodane ue ketoa eka lono piane take pome mepaneya. Eidaka ali atoa one mekata koukoa nokala tokoli Yesuyo one tanele tokome Akolalinemo i i wa olaukoa kakeneya.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Parisi ali-kitika one mekata eida note likoa enekete ekete panagome-kiti one atoa pa wa wakomepa nipa Yu yene tone totono litiapa tamele toa toko-pe wa natemo omotadiya wa kakete okoli okome
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 nikepa Moseseyopa edele tamene wa akeneya-pe-kale ekete
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Moseseyo papete one totono yametekome okome padagome one atoa pa wa wawademepa nipa namolo takoa ne wakene wakuna wa edikoa pipia wia meetekoapa pa wa wetekamele toko wa Moseseyo akeneya-koli okome
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Moseseyo eni akenepa Yu yene kini kaua-mikiti kolotini lupi tootapeneya mekoli tokome ni akeneya.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Nimo ikilepa taneyake namolo namolo Akolaliyo kamate meaneya-kiti titikome latikilepa ali atoata takuta wa-kama latikala taneya.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Nitanelekepa alime atoa motokomepa nipa etene nineta tewitikoa wawa one atoa-pala lipukoa meoo.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Nipa namolo takuta letetakutukoata meaneyake naniko odene tigini tetepo tokale mekete liputakutukoata meoi. Nitoa mekoli ipa i ago ipa i atoa wa tutu tutu wa ibini amele toameneya tokome i adona wa odene tetepo takoa oi.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Nipa Akolaliyo moa lipukane ali atoata padameka moa letekatakutukamele toamoko wa Yesuyo oa pekeneya.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Nitoa yapu pome mekale one oyali-lawe note yatekete ekete eina agale pinepa edoa pikoto-pe-koli okome
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 panagome one atoa ne pa wa wetekatekoa pade atoa motokomepa nipa mone koua piamateko atoa motokome toko. Nipa namolo atoa eni toa potokakome toko.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Atoameka onekane wawa pome eko alike pokomepa nipa koua piamateko alike eni pokome toko wa Yesuyo akeneya.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Wa padepete pade-kitame kini mati-kiti one yoname mitikakamotoa Yesu kakata aua nokoika one oya-laweme noameo wa kikoa akeneya.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Nitikoli enekome Yesu wene pokale okome wini mati-kiti oto nomotono, etoe. Akolaliyo one talo tokotapa kinino, noe wa yametekilepa dikane mati-kiti yametekono, oto nomotono toe.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Nimini ukuno yakoe. Panagopa mati-kiti Akolalike lukoa mekete tiki toa lukoa meamademe wakomepa nipa Akolaliyo talo toko take oyake pamele toamoo wa ootokoa kakome
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 eni mati-kiti tebemoa pikoa kakome Akolaliyo pewe wia yopimotoa tokome yono pia kowitikaneya.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Yesu poademe tokaka panago teyapea nome wadini tukupia mekome okome epetanele toko Tikisago nepa eya wane yatekene uku. Edele tekene pa meane kama pou-pe-kale okome
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 nopa epetanele toko ago wapa wini okono, dekolo oko-pe. Epetanele-kama toko agopa Akolali odene kako. Wa pade lokoaka kawamoko.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Moseseyo tamene wa papete wia mekanemo neme wene toko. Ali pade wia tukamoa ni mone padane atoa liamoa ni monekeya kode moamoa ni padago-pala pa puputua akoa agale wamoa ni panagoneya oa yotokoa moamoa ni neketai neka̱uata kei pia tamene wa Moseseyo akeneyano, enipa neme wene toko-kale okome
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Tikisa ago eni akenele-kama tualike laigoane yakoane toma nuku wa akeneya.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Nimo oa kakaka Yesuyo einago nepikakomepa wene einagoke mekakome okome wenepa tadekoyake odenele odene katekoa wene toameadekono, neke pikoya peya topo toa kue mootokoa ponopene ali atoa enoa tatia meetapeamene. Nitikepa neke kamoya a tibuke auma kakeneya enoo. Nitatekoyano, no litima namene wa okale
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 yatekome wene keda taneya wawa pekeneya. Nipa uu kamo tane ago tokome taneya.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Nitikale Yesuyo one oyali-kiti enoa unukakome okome ae, kamo tane yene Akolaliyo talo toko take pikilepa etene wili tokoa kawapa piki wa akeneya.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 One eni oka agalemepa one oyali-kitane wene kainya pikaneya tokome okome ae, anu mati-kiti kipala i ukumo yakoe. Akolaliyo talo toko take pikilepa etene wili wedoa tokoa kawapa poi.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Kamelo kaido noi keneke-kiti patukoa ponokomepa nipa wedoa wili toa kawamoapa patukoa ponoo. Kamo tane ago Akolaliyo talo take ponokomepa nipa wili tokoa mati kawapa ponoo wa Yesuyo akeneya.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Nimo okale yatekete wene kainya pianeya kakete pitia yatekete ekete kamo yeneke winimodo nimini akedekalepa Akolaliyo mani ali atoa toa moamoo wa okoli
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 one oya-lawe nepikakome okome ali atoame toamatikilepa Akolaliyo oyake tamele toko. Padele padele peya tamele toko ago tokome kamo tane ali-kitika one take nomotoa ka patekamele toko wa okale
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Pitayo okome ne litima noadetepa tonekeya peya tewitikoa wawa noko-kale okome
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 nimini ukuno yakoe. Panagome Akolaline epetane agalekeka noanukeka tokome one yapu one etene nineta one laine wamene-mikiti one mati-kiti one toka ipe eya tewitikoa wakomepa
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 nipa itonoke pa mekome enika eniya lukukepa ege takupeta kadukoa (100) oto mokala too. Nipa yapu nine wamene laine-mikiti mati-kiti ipe eya moapa tete-pala mokoa kawoo. Nitoa mea tukale Akolaliyo one talo tuku take mea-kama kamene wa moa kakoo.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Akolaliyopa ako yene kainya mati keku kakoa wa keku yene kainya mati ako kakoa too wa Yesuyo akeneya.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Yerusaleme take poadete ka ludu pekete one oya-lawe naniko nomotoa Yesu one namolo kawa pekeneya. Nitoa pokale one oya-lawe wene kainya pianeya litia note ete ali atoa kutu keneya piti taneya litia note taneya. Nitikoli Yesuyo one oyali tuku kakoa (12) eko keneya witimoa aua pome kakome i i wa ete yename one-pala toatekoimo to̱awea akeneya.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Nitikome okome kipala i ukumo yakoe. Opa ate Yerusaleme take poadete poko. Pote kakolo no Ali Yatenane Oyago panagome moa eya yenane yonoke Akolalike lodo yotokoai tiki tobou ali-kiti ni Mosesene totono pine to̱a olaukaki ali-kiti kini yonoke pioo. Nitikale no wiatiki oi pedoa piitikoapa mone pa yeneke aua pote mepoi.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Nitikoli motekete tegene matoa tekelipu toa yotokoa po wapime wia toi. Nititikoa wia tukakolika ta tebolo takoa patatekaneyake kamoane pou wa Yesuyo oa pianeya.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Yesu Yerusaleme take kutu poademe pokaka Sebedine manata Yame Yoneta Yesu kakata note kakete ekete Tikisago totame takamene wa okole neme takoano ta-koli okome
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 anume edele takamotoa iki-pe-kale ekete
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 ne pa̱ teleta tootapeneya meke ali atoa pawe toa talo tokaka neeke lokoa totaka panago neke nimini yono lono mea padena ago neke ewa yono lono mea yopioukete oko-koli okome
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 wene toameketeke iki. Akolaliyo no ne naa wa yametekana ue metepa no tete tubeya moatekou adeka pikano, noanu noateku tetepa kitameka eni noateku toa noukete iki-pe. Noanume ue mou toa tete moateku toa kitameka moukete iki-pe-kale ekete
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 nitato ta-koli okome noanume noateku uepa kitameka noadete tiki. Noanume ue mou toa tete moateku toa kitameka moadete tiki.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Nitadete tikiyake ali atoa talo toane mekouta eka oka yono lonota kita tatikatakutukoane mekamele toamoko. Eka okata meatiki agotapa Akolaliyo i i wa wete wene toopianeyano, anume oyake yameamele toamoko.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 E agotame nimo akedekoli yatekete o yene Yame Yoneta-pala wene poaneya kakete ko̱ oa kakeneya.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Nitikoli Yesuyo one kakuta noe wa kayo oa motokome okome mone pa yatenane tobou meki ali-kitame kini ali atoa wete toe toe wa tika tika-kama tiki. Kini ibini akene ali-kitameka ali atoame kinikile-kama takamotoa yopikala tiki. Enipa nimini ukutu-pe.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Nitikala tikino, anu oya-lawe kime pade edikameamene. Nitameneya tobou ago meou wado wene piketepa kinikile toamekete kini oya-mikitane pupu takama pamene.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Nipa ako odene mekene talo tou wado wene piketepa nipa kueme topo toa moa egetane ago keneya kini oya peyanele takama pamene.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 No Ali Yatenane Oyago taatekoane nikilepa ete yename anukule takamotoane nokouya mena. Nitameneya ete-kitanele takoane ni ali atoa peya mati anu kamateme oto toane moadene ni nokou wa Yesuyo akeneya.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Yesuyo nimo oomotokome one oyali-kiti-pala Yeriko take pome mepaneya. Wa naniko pato wa eni ta tewitikoa pokale ali atoa iti itita kawa obomoa pekeneya. Kini ponatekoiya liti leneta lianeya meane ago pade meaneya. Einagopa Timiasine mana Batimiasi wa ibini akeneya. Nitane agome ali atoa padeya-kiti manoe-kala oia meaneya.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Nitoa batete matanuke eida mekome yatekale Nasarese Yesu wini ponokona wa oma ponokoinakamo yatekome telo ootapekome okome Depidi-loeke tagene ago Yesu neme no ela moamene-ye wa kayo oa meaneya.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Nimo wa kayo okale e yene kainya matiyame einago kikoa ekete ekete oyakeno, wa wa okoli kayo telo kamotokoa okome okome Depidi-loeke tagene ago no ela moamene-ye wa ka̱ oa kakeneya.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Nitikale Yesuyo yatekome witimoa kakome okome winago oto nomotono, akoe wa okale leneta liane ago kayo oa ekete Yesuyo ne kayo okono, wene weye ootokoa wete kamokoa noo wa kayo okoli
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 one tokoo kakene pue takatapea ate tigatekoa Yesu kakata nokale
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Yesuyo yatekome okome anume edele takamotoa oko-pe-kale okome Ali Muno anu leneta kikakoa wane uku-kale okome
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 nopa i agome ne oyake latekamele toko wa nooke wene tugoa mekolemepa neke leneta epetekakono, opi poano pa wa okale eina eina lene kikatapeneya Yesu pokaka litima pekeneya.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.