João 4

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 — ausente —
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 Yesuyo one oya-lawe-pala Yudea ta tewitikoa Galili take wakapea poademe poka.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Galili take eni poademe Sameria ta patukoa pamedeka.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Nitoa pokome Sameria ta keneke piko Saika take pome kaka. Namolo namolo Saika ta liti Yekobeyo one itono pade oto pia mana Yosepe yametaneya.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Eni yametane taapa Yekobeyo oloyo pade eida moa ue mekaneya. Nitaneta Yesu ka ludu noka matiyame koome tukome eina oloyo kabunuke ko mepoka. Nipa lou matai ponome kakaka (lou pini 12 kilokoke) tadiya eida pome ko mepoka.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 nepa Yu agomeke no Sameria atoa ue nouno, mano wa wini okono, dekolo oko-pe wa akeneya. Nipa Yu yene Sameria yenetapa etene pilia kakeneya tokome ni akeneya.
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Nitikale Yesuyo okome Akolaliyo ne moa meatekoya wene toamoa ni ue nouno, nomoa mano wa okago wene toamoa toko. Eni wene too tokapa nipa noateku ue pade nouno, nomoa mano wa neme noanu-palaka oo toka. Nimo oo tokapa lene to̱a yoa-kala kawateko ue meou toka-kale okome
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 kamo koniyali i oloyopa keti kokaketikaneya mati pikono, ita ue nomoateko mete pade ne toamokono, yoa-kala kawateko uepa neme edoa nomoa no meteko patu.
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 I oloyopa tone kauago Yekobeyo papete moa pikaneya. Nitaneyake onemeka one mana-mikitameka one egetaneya-kitameka i oloyoke-kama ue nonokala taneya. Yekobeyo enile taneyake neme pade ue meou wa wini okopa tone kauago Yekobeyo tane toa moa patukake oko-pe-kale Yesuyo okome
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 i oloyo moa mekane uepa padame nomoa nakomepa wa nodo tokala too. Nitatekoyake noanume meateku ue nakomepa wa ue nodo toamoo.
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 Noanume meateku uepa ali atoane tepene ue lene peleou toa yoa-kala kawoo. Nipa kiwi mea kama pomotoa too wa Yesuyo akeneya.
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Nimo okale einatoame okome kamo koniyali wini oko uepa no nouno, mea ta. Eni ue nakolupa wa nodo toamokale mekene i ue nomoai toamou-kale okome
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 nekane oto noo wa kayo oano pa. One-pala oto neke namene-kale okome
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 anukane pade kawamoko-kale okome winipa nimini oko.
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Neke ali ko kakoake pokala toka. Opi poke mekagopa nekane mena. Enipa nimini oko-kale okome
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 kamo koniyali winimopa nimini okono, nepa Akolaline agale to̱awea akakago tadekono, eya wane ne yatekene uku.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Tone kaua-mikitame yete tono waneke-kama Akolali kei pia kowitoai toma nekeneya. Nitaneyake Yu yene kime ekete toto peyame Akolali kei pia kowitikilepa Yerusaleme take-kama tamedeko wapa iki-kale okome
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 anu oyatoa nepala ukumo yakoa moamene. Naniko Agetai kei pia kowitikilepa yete tonokeka Yerusaleme takeka kowitamekete kini kini mekika tokala toi.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Sameria yene kipa kini kei pia kowitikiyapa agopa tokolo pa etepea kowitoa meki. Akolaliyo ali atoa toa motikilepa toto Yu yene pake titia toko. Nitikono, toto Yu yenepa tone kei pia kowitikoyapa i wa wene toko.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Nitikoyake eya toatiki etene tigotoma noko. Agetai kei pia kowitikete toatiki toa kowitiki yenepa Akolali weneke luaneya mekete nimini peku noa tekete tepene kowitikala toadete tiki. Akolaliyo dikaki-kitame one kei pia kowitimotoa okono, nitadete tiki.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Akolali onepa yomini-kama toko. Onepa nitane agono, one kei pia kowitiki yenepa Akolali weneke luaneya mekete nimini peku noa tekete tepene kowitikala tamediki wa Yesuyo akeneya.
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Nitikale einatoame okome eyago Mesaia noademe tokono wene tuku. Einago nokomepa Akolalinemo-kama toto-pala to̱awea akoo-kale okome
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 neta kakome ko oa kakagopa einago eni wa Yesuyo akeneya. Einatoame Mesaia wapa Keraisuke okome akeneya.
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Einata einapete one oya-lawe wakapea nekete enekoli Yesuyo mone atoa-pala ko oa kakedeka. Nitadekale wene kainya mati pianeya kaketeke edeya moade oko-pe. I atoa-pala dekolo ko oko-pe wa Yesu yakamokoi.
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Nitaneyake einatoame one ue mete eida piilogoa one yene pitikoika wakapea poka. Pome kakome one yene-pala okome
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 noanume toma nokoule-kama to̱awea okagopa ku mekome toko. Einagopa Keraisu wa papete ibini oa piane ago patuno, enoatino noe wa akeneya.
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Nitikale yakamotekete Yesuke noadete nekeneya.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Noadete nokoika Yesuno oya-laweme one tika tika toa kakete ekete Tikisa ago neke nee pade moa na-koli okome
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 no noateku neepa pade pikoyake kime pade wene toamiki-kale
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 one oya-lawe yakaate tekete ekete padame one nee pade wete moa lawetaneya patu-koli okome
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 no moa wetekakago one wene pikole toane oneme tamene wa okole-kama toane peya takakupa anu noateku nee eni.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Kime eya wa pedoa agale ikina. Tokene tuyono patukakalepa ipe ludu kakoya nee wakoa moa yapu ludu piato wa ikino, noanume ukumodo yakoe. Ipe kakoya-kitipa wakoa moateko toa opii nodokoa kibutua kakono, enoe.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 Wakoa motokako agomepa nipa mea kama poatikiya eni wakoa moma poko. Wakoa motokama pokoka pinagome ke wa nami wia pupu poi motoko. Nipa matakago-pala wakoa motokakagota wedikete wedia meki.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Kini pedoa agale ikina toapa panagome ipe matama pekeneka padame wakoa motokama poko.
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Nipa poliga yoameneya ipe matama poamenekeka eniya wakoa motokama poati wane kiwi wetekakouna. Ete-kitame poliga yoa ipe eida matama pekeneka eni yene luku pekete eni yenaneya wakoa motokama piki wa Yesuyo oka.
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Einatoa pitika take yenepa Yesuke wete noameneyake kainya mati oneke wene tuganeya. Nipa noanume toma nokoule-kama kuyagome to̱awea oka wa einatoame okale yatekete tekete Yesuke wene tuganeya.
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Nitimotekete Yesu mekata nekete kowitikete ekete toto pitiko take noke meano, noo-koli pokomepa ta taku-peta patamotoa eida mea kaka.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Nitoa mekome okale yatekete eni yene padeka-kitika oneke wene tugakoi.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Nitikete einatoa-pala ekete namolopa nemena i agome tokale kotukoa onokanakedo oneke wene tugakoo. Opipa i ago toto pake kakome agale oa metekolo yatekete tekete oneke wene wedoa tugako. I agopa ali atoa toa moatekago tadeko wa okoi.
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Ta taku-peta patatekaneyake Yesuyo eni ta tewitikoa Galili take pome mepoka.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Yesu eni pokapa eya wa okanake poka. Akolaline agale to̱awea akakagopa one take yename paya tetepo takoa wakiya wa okana.
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Galili nome mekale eina yename one makutukoa motokoi. Nipa edelo ago patukane wa ibini akene toge kia mekoi-pete Yesu Yerusaleme take pome mekome telekole tokanakale-kama enekoiya tokome ke wa makutukoa motokoi. Nipa kiwika eina toge lobutupekete one telekole tokoinakale enekoiya tekete one makutukoa motokoi.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Yesu Galili ta ludu pima yakome Kena take pome mepoka. Nipa pa ue moa gerepi po ku̱ ue latikana take wa pome mepoka. Nitikata ta talo tokagoke lukoa meane tobou ago pade one mana Kapaneame take yene pimotoa wawa Yesu kotua noka.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Nipa Yesu Yudea ta kawa Galili take nome kako wa okoimo yatekoya tokome noka. Yesu kakata eni nokomepa one mana pene tuademe pikono, Kapaneame take poke epetekakoano poa ta wa kowitikakale okome
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Agetaine peku noane tukule padele telekole toane kini wene kainya pikakule enameketepa nipa nooke wene tugakile toamoi-kale
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 tobou agome okome kamo koniyali oto lukakoa tukayano, wete pata wa kowitikale okome
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 neke mana tuamoono, poano pa wa okale einagome Yesuyo nimini oko wa wene tokome one take wakapea poka.
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Poademe pokale one pupu yene kotua nekete ekete neke manapa tuameneya pene latoa meko wa onaneya.
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Nitikoli manipete lataka-pe wa okale ekete abela lou matai tetekakale (lou pini 1 kilokoke) one poto yene te̱itaka-koli
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 etename wene moa pitikakome abelana Yesuyo neke mati tuamoo wa okale eina eina latakome tadeko wa wene taneya. Nitaneyake einago one yapu pitikoi peya-pala Yesuke wene tuganeya.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Yesuyo ele kule telekole tikilepa Yudea ta tewitikoa Galili take pome mekome telekole taku takoa eida tokome enile toka.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.