Gálatas 3
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Ae, wini Galesia take wene meameneya meki-kiti kini wene teyo moa bebo akaneya-pe. Yesu totoke yomo lekaneyake tuanemo wedoane to̱aweane okolu yatekilepa one eni tukale kini leneme enoa mou toa yakoa motokoinake opi yakane tetepo toameneya mekete tiki.
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Nitikete tikino, eyado yakouno amene. Akolaliyo one Epetane Yomini kiwike moa wetekakilepa Mosesene totono litia tootapekoinake taneya-pe. Yesunomo kipala to̱aweane okounakamo yakoa motokoinake taneya-pe.
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Yesu einagonole titia takakilepa Epetane Yomini patu kautakoa kakete tokoinano, opi onekele takoa togadetepa kini weneme touno wene pia tikiti-pe.
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 Ae, ele kuleme ke enekakale meketeka Yesunole poti takama yakilepa pa pata pale tokoti-pe.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 Akolaliyo one Epetane Yomini kiwike wetekatekoa kiwi pakeke padele padele tubele witakakala tikilepa nipa Mosesene totono litia tootapekoinake toko-pe. E̱'e mena. Yesunomo kipala to̱aweane okounakamo yakoa motokoinake ni toko.
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Nipa Akolaliyo Eberame-pala-kiti tanemo wene kibutua meamene. Akolaliyo ne auapekene ile tou wa okalepa nimini taatekoa toademe oko wa Eberame oneke wene tugoa meaneya. Nitikale tokome Akolaliyo Eberame poanele toamene ago tetepo takaneya.
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Nitaneyano, eya wene toa wane uku. Akolaliyopa one oka toa-kama taatekoa too wa oneke wene tugoa meki-kiti Yu yeneka pa yeneka Eberamene mana kono-mikiti tetepo takoa meko.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Akolaliyopa e ku pa yatene oneke wene tugoa mekoike poanele toamene yene tetepo takoa pewe wiatekamo i i wa Eberame-pala papete oa pikome okome e ku yatene ta piko peyake pitikoi toane pewe wiane kawou. Nipa ne nooke wene tugoa mekoleke nitou wa Eberame-pala akeneya. One bokuke papete wia mekapianemo eni uku-ye.
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 One oka toa-kama nimini taatekoa too wa Eberame Akolalike wene tugoa meane toa meki-kitipa Akolaliyo Eberame-pala kikilikoa pewe witikome poanele toamene yene tetepo takoa meko.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Akolaline wene kekadene Mosesene totono litiane tootapeou wa wene pianeya meki-kitipa Akolaliyo wawa kibu moademe tokolo uku. One bokuke eya wa wia mekanemoke ni uku. Panagome-kiti Mosesene totono litia tokomeke odeneleka katekoa toamokolopa Akolaliyo wawa kibu moademe toko wa panagome wia mekaneya.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Mosesene totonome moa lauane ago odeneka Akolaline leneke poanele toamene tetepo taneya kamele toamokolo uku. Akolaline bokuke eya wa wia mekanemoke ni uku. Akolaliyo poanele toamene tetepo takaneya meki-kiti oneke wene tugoa mekete tekete ni mea kama piki.
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 Mosesene totonomedo moa lauaneya kaketepa nipa Keraisuke wene tugoa meatiki toa mena wane uku. Moseseyo tamene wa akenele-kama litia tokagopa one eni totono patu mea kamedeko wa Akolaline bokuke wia mekaneya pikolo tekene ni uku.
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Totome eni totono litia tootapeamokolo tokome Akolaliyo kipa poane yene wa waoo tokake Keraisuyo oto toa motaneya. Nipa etename oneka poane ago tetepo takakome wamotoa tokome toto luku tuaneya. Eni tuatekalekepa Akolaline bokuke eya wa wia mekaneya piko. Yomo lekaneyake tuko agopa Akolaliyo poanele tane tetepo takoa wakene ago eni wa wia mekaneya piko.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 Keraisu Yesu edikoa tukilepa Akolaliyo Eberame nepala titiane tokouna toane tekene pa yatene ali atoaka ta piko peyake pitikoika pewe wiou wa okana toa taatekamotoa tokome tuaneya. Nipa oneke wene tugoa mekolo tokome etename Epetane Yomini totoke wetekateka wene toopikana toa taatekamotoa ni taneya.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Anu oya-lawe kipala ina ukuna pine piko toane wene takadene eya adeka pikene ukuno yakamene. Ali takutame-kiti dikoa auapenali yato wa oa togotokoimo wia mekakolipa padekagome pademoka katekamele toamoa wa eni pake pademoka lukoa wia mekamele toamoa toko.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 — ausente —
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 — ausente —
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Akolaliyo toto toa motikilepa Mosesene totono litia tootapekooleke too tokapa nipa Eberame-pala dikou wa papete oa pikana toa taatekoa tokome ni toa motoko wa totome oatekoole piamoo toka. Nitoo tokake Akolaliyo toto one mana kono-mikiti latikoa toa motikilepa Eberame pa pewe witikome dikou wa one-pala papete oa pikana toa taatekakome ni toka.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 Moseseyo one totono yametekilepa edekale taneya-pe. Papete poanele-kitipa i i wa Iserele yename wene tomotoa tokome ni yametaneya. Ni pade Akolaliyo mone pa yeneka toane motikilepa neeke ta̱watekago kitake tou wa Eberame-pala kikilikoa akene ago Keraisu nokaleka papete pa tekei litia tomotoa yametaneya. Eina totonopa Moseseyo one yatenane pikoa katekamotono, one kakata akapoatino poe wa Akolaliyo one edelo ali-kiti moa wetekaneya.
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Papete Akolaliyo Eberame-pala i i wa e ku pa yatene ali atoaka toa moateka totono yametekomepa panago neme yametekoano pa wa takoa moa wetekaneya mena. Nitameneya Akolali oneme pome yamepaneya.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 Moseseyo naniko yametane totonome Eberame-pala papete akene agale moa kautako wane ekene ukutu-pe. E̱'e mena. Akolaliyopa ali atoame totono pade litia tootapekoike meemoa pamene wa poanele toamene yene tetepo takoa toa moamele too tokapa nipa eni totono litia tane yene takoa toa moo toka.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Nitoo tokake itonoke meki peya poaneleme moa labaneya meki wa panagome Akolaline bokuke wia mekakomepa eya wa okome akeneya. Meemoa pikilepa odene agoka one weneme tamele toamoko. Tamele toamokoyake Akolaliyo Eberame-pala papete oa piane toa tekete ali atoa Yesu Keraisuke wene tugoa meketepa meemoa pamele toko.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Papete tone wene tugoa meateko ago wete taatekoa noameneyake Akolaliyo toto etepea pokaya tokale eya taneya. Mosesene totonome moa kolago taneya memotoa yopimoa nekeneya. Keraisuke wene tugoa meatekoi ka nani yameou wa taneya.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 Nipa padane mati-kiti moa egetekane agome tou toa tokome papete Mosesene totonome i i wa toto Keraisuke poatekoo ka yamema nekeneya. Nipa Keraisu nokalepa oneke wene tugakolo Akolaliyo totopa poanele toamene yene tetepo takamotoa tokome nitaneya.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Opi Yesuke wene tugoa meateko oipa nekedekono, Mosesene totonome Keraisuke poateko ka i wa yameateko toa mena.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 Nipa kiwi peya Keraisu Yesuke wene tugoa mekili tokome Akolaliyo one mana kono-mikiti latikako.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 Keraisu-pala lipua mea ue motokoi-kiti kiwi peya weneya mamina moa kawou toa Keraisu keneya meki.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Nitaneya meki-kiti kiwi peyapa Akolaliyo midi pikoa mekome Yu yeneka Geriki yeneka ta pine yeneka ta pine yename moa egetane yeneka ali yateneka atoa yateneka takoa enamokome odene yatene tetepo takoa yopiko. Keraisu-pala lipua mekili tokome ni toko.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Nipa Keraisuno yatene ali atoa mekili tokome Akolaliyo kiwi peyapa Eberameke tagene yene tetepo takoa meko. Nitoapa onekeya-kiti ne meou wa Eberame-pala papete oa pikana toa taatekoa tokome kiwika meademe toko.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.