Atos 21
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Totome eni yene poti kamene wa lionate ootokoa ue dipike peapetekoa pote mea Kose take pitimoa pote witapokoo. Eida piimotekete podolikama Lodese take pote witapokoo. Lodese take piimotekete Patara take pote witapokoo.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Eida ue dipi nome piai tokata peketepa Pinisia take poateka ue dipi pade enamutukete peapetekoa pote mea pokoo.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Nitoa Saiperase ta eka pikale nami enemotekete eni taapa ewa yono lono eka pimotoa pote Siria ta keneke piko Taia take witapokoo. Nitoa witapekete ete katepitoa pokoo. Nipa eina ue dipike moa pikoina kopapu pupu ali-kitame ya̱wa moa piatekoi ta eni witapeketepa katepitoa pokoo.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Eida Yesuno agale litia tane yene tuku toa enamutuketepa ta pataka tatono (7) kakoake eni yene-pala mea kakoo. Nitikolopa Epetane Yominiyo wene takakale tokome eni yename Polo nepa Yerusaleme poamea wa pubu okoi.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Nitikoiyake tone poatekoo oi nokalepa eni ta tewitikoa pokolo e yename wetekapekete kini mati atoa-pala ta kago ketepono patukoa kusa ue matanuke tugapokoi. Nitikete toto peya neuwe tukua pia Akolali kowitikoo.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Nititikoapa tebetagutukoa kawa ue dipike lewia pote kakete wete kamene-ye wa ootokoa pogatapea mekolo kini kini yapu yapu wakapea pokoi.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Nitikolipa Taia ta tewitikoa pote Tolemesi take witakete ete katepitoa potepa Yesunomo yakoa motane yene kotukete ke wa tebetekoo. Nitoapa ta pataka odeneke eni yene-pala eida mekoo.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Wa podolikama eni ta tewitikoa ka ludu pote Sisaria take pote mepokoo. Nipa Yesunomo oa aua yakene ago Pilipi one yapu pote mepokoo. Namolopa ponopene ali atoa auapea yopikamotoa tatono (7) kakoa ali-kiti takoa motikilepa einago takoa motaneya.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Einagono kono tuyonopa alike wete poamene atoa one-pala eida mea Akolaline agale to̱awea akakala taneya.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Kini etenane yapu ta pataka pade-mene toto pa eida mekooka Akolaline agale to̱awea akane ago pade Yudea ta kawa noka. Einago one ibinipa Agabasi.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Einago nome kakome Polono matiu kotokoa moa pinali one kawa yonota matiume tau toologaka. Nitikome okome Epetane Yominiyo okana toanepa Yerusaleme Yu yename i matiu pinago poome lutua pa yatenane yonoke moa piatiki adeka pikene tuku-kale
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 yatekete eida pitikoi yene toto peyame Polo kowitikete ekete Yerusaleme poamea wa kowitikolo okome
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 edekolo komo oa anu wene keda mati takoa iki-pe. Yerusaleme yename no poome lutukolika oyake lutumotou. Tuadekolupa Ali Muno Yesuke oyake tuou wa okale
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 totome poamea wa kowitikoa kawa teko tokale ekete nipa Ali Munagono wene pikole taatekakoano pa wa okoo.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Wa naniko tonekeya-kiti moa nodokatekoa Yerusaleme take poo wa poadete tokolopa
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 eina Sisaria yene padeka-kitame pekete pato wa eya agono yapu Yesunole koto kakome takama yakene ago Nesone one yapu toto wetekapokoi. Nipa einago Saiperase take opiane ago-pala toto meatekooya tokale ni one yapu wetekapokoi.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Yerusaleme take witakolopa tone oya-mikitame ke ke wa toto makutukoa motokoi.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Wa podolikama Yame enepato wa Poloyo toto-pala koua pome enekale Yesuno ali atoa yopia meane ali peya one mekata eida oboa meadekoi.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Kini oboa mekoita eida pome kakome Poloyo e yene yono mootokoapa i i wa e ku pa yatene mekoika Akolali patu kautakoa kakome toma yakanakamo to̱awea oka.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Nitikale yatekete e yename Akolali kei pia kakoi. Nitoapa Polo-pala ekete ame i take toto Yu yatene ali atoa ege egeta wakala kadukoa Yesuke wene tugoa meketepa Mosesene totono wedoa litia tiki.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Ete Yu ali-kitame eni yene-pala eya wa akeneya. Ne einago Poloyo e ku pa yatenane take to̱a pote meki Yu yene eya tamene wa olaukama yakome toko. Mosesene totono tewitikoa wawa kini ali matiyane kepene teigamoa kini kaua-mikitame tanele litia toamoa tamene wa olaukama yakome toko wa ne akoa iki.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Opi ne noke mekomo yakoino, edato-pe.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Ne einagome Mosesene totono litia tadeko wa eni Yu yene wene keaneya memotoa teke eya tamene. Tone oya ali-kiti tuyonome ile too wa Akolali-pala oa togotokoina toa tekete padeya-kiti kekoa wawa noamoa tobou pine pituameneya meki.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Einali-mene-pala kibutua kake Akolaline leneke poanele takoa koikatapeneya meadete toatikile tamene. Nitoa oneke padeya lodo yoatikiya motokoa meamene. Nitikalepa einali-mename Akolali-pala ile too wa papete oa togotokoina toa toa peya takaketepa kini tobou pine pitutapeamele too. Neme eni yene auapea enile tokale enekete peyame eya wa oi. Ne i agome Mosesene totono litia tokono, ete yename ne akoa okoinapa kapene wakoa akediki wa oi.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Yesuke wene tugoa meki pa yatene ali atoame edikoa toatiki toa mena. Nipa eya-mene odene kekoa wawa noameamene wa totome oi pedoa pikoona toa pipia wia wetekakoo. Iponole toa toge kiane neeka kamateka noamoa ni kamate kakeneya kabe dekoa tukane kai tawe eya kia noameamene. Ni pamoko toameamene wa e ku pa yatene-kitike pipia wia wetekakoo wa Yesuno ali atoa yopiane ali-kitame Polo-pala okoi.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Nitaneyake podolikama Poloyo einali-mene moa aua poka. Nitoapa Akolaline leneke poanele takoa koikatapeneya meadete toatekoile einali-mene-pala odeneka toomotokome tobou losu yapu poka. Nitikome okome Akolaline leneke poanele takoa koikatapeneya meadete toatekole ipete toa peya takadete toko. Ipete kime lodo yotokate tomotoa tone tone sipi sipi kai eya aua note menoo wa Akolalike lodo yotokoai tane ali-kiti-pala eina oi mepaneya.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Ta tatono (7) kakoa patakale enile toa pea takatekoi tigotokale Polo tobou losu yapu pome kaka. Nitikale enekete Esia ta kawa nekene Yu yename eida kakoi peya oa kamotokoa Polo dekoa motokoi.
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Nitoa kayo ekete ekete Iserele yene tone ame-lawe toto wete auapenoe. I agomepa ta piko peyake ali atoa olaukama yakome toto Yu yene akoa agale oa tone totonoke poanemo oa tone i tobou losu yapuka paya tetepo takoa olaukama yako. Opi i tobou losu yapu keneke pa yatene ali-mene moa aua nikilepa tone kekanele eni toko wa kayo oa kakoi.
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 (Kime eni tokoipa Epesase take opiane ago Teropimasi Yerusaleme ta ludu Polo-pala opia yakale enekoiya tekete Poloyo eni pa yatene ago kini tobou losu yapu aua nokome toko wa wene pikete ni tokoi.)
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Nitikolipa Yerusaleme take mekoi peya timini nakale padeka padeka kawa teyapea nekete Polo tobou losu yapu kakata note one dekoa motokoi. Dekoa moa akolono lia pitikakoli eina eina yopikoi-kitame kago-kiti ketekala tokoi.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Nitaneyake one wia tukadete wili toa kakolipa ako tobou meane poyo agomepa Yerusaleme take meki-kiti kotimi yoa kamokolokaki wa okoimo yatekome
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 eina eina oneke lokoa poyo ali-kiti yopiane ago-meneka pa poyo ali-kitika moa kepoke ketipea teyapea kikilikoa aua eni Yu yene oboa kakoita pekeneya. Nitikale enekete e yename Polo ikimu wia wakoli
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 tobou ago pinele pome Polo dekoa motokome okome i agopa kapa po takuta kakoa kebetamene wa ootokoa kakome okome i agopa mani ago-pe. Edele tokale tokoiya-pe wa yateka.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Nitikale eida oboa kakoi-kiti padame pade oa padame pade oa ate keti toa kakoli tokome pine pitia yakamele toamokale kakome okome i ago ate poyo yene tone pawe kago ka̱wa motane yapu aua patepoe wa poka.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Nitikale Polo a yapu ate poademe tili waneke keku keneya kakale e Yu yename apua takoa kobeyo pote edelogakoli tokome poyo ali-kitame kini yoname leyo toa Polo yonoto yonoto toa aua pokoi.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Nitoa aua pokoika eni yename litima note kayo ekete ekete winago wia tukakoe wa awitikama nokoi.
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Nitaneyake poyo ali-kitame Polo a yapu tuapea aua poadete tokoika Poloyo ako tobou poyo ago yatekome okome nepala agale pade ukuno, ne oyake yateko pe-kale okome ekee Geriki agale wene toa oko.
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Nipa nepa eya ago toameadeko. Ali atoa wia tukakala tane ali ege egeta kadukoa (4,000) poi kamotokoa moa ali piamene take aua pekene Idipi ago ne toameadeko wa okale
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Poloyo okome nopa Yu yatene ago Silisia ta keneke piko Tasase take opiane ago. Nopa eni ibini akene take agono, e Yu yene-pala agale pade ouno, oyake-pe-kale okome
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 e̱eno, amene wa okale Polo tili waneke kakome yoname e yene kawikoa kakale agale kawilogakoli Iberu agaleke eya wa oka.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.