Atos 17
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Polo Sailasitame Pilipai ta tewitikoa Abipolise Apolonia tata patukoa pote Tesalonaika take tugapokoi. Eni takepa Yu yenane losu yapu pade eida kakeneya.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Eidapa Polo one tanele tokome losu yapu pokala toka. Nipa Yu yene ko mea pupu toamatekoi ta tebolo pataka toa-kama pome kakome Akolaline bokuke wia mekane agaleke eni yene-pala agale topo takoa okala toka.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Nipa Akolaline bokuke Yesuke wia mekapiane toa pine to̱awea okome okome Keraisu tete moa tuake kamoa pikilepa nipa Akolaliyo wene toopiane toa taatekoa tamedekale taneya. Kipala i to̱aweane uku ago Yesu onepa eina papete Keraisu wa ibini oa piane ago wa Poloyo okala toka.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Nitikale e Yu yene padeka-kitame one agale yakoa moa Polo Sailasita lono takanokoi. Akolalike nate wene pia lukoa meane pa yatene ali atoa peya matiyameka ibini akene atoa padeka-kitameka einagota-pala lipunokoi.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Nitaneyake Yu yename einagota-pala wene poaneya meapa nego noma yakene ali-kiti makesike loyo mekoika tuku toa moomotekete yapu ludu eni take yene oa kamotokama pote eya ago Yesone one yapu pekeneya. Nipa einagota moa akolono ali atoane lene yoto moa kakato wa tuku topaneya.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Nitoa tuapetapea tuku toa teko tokale yapu pinago Yesone dekoa motaneya. Keraisuno agale yakoa motane ali padeka-kitika dekoa moa lia aua Kanosolo ali-kiti mekoita pekeneya. Nitoa kayo ekete ekete ta piko peyake ke enekawineya yaki agota opa tone take tugoa note mekete tiki.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Einagotapa Yesoneyo makutukoa motokome one yapu pikoa meko. Einagotameka kini oya-mikitameka ako tobou ago Sisane totono tetekakete ekete toto peya lukoa meateko tobou ago pade meko. Einagono ibinipa Yesu wa iki wa kayo oa kakeneya.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Nitikoli yatekete eida oboa kakoi-kiti Kanosolo ali-kitika ekee wa tepe ate keti enoai toa kakeneya.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Nitaneyake Kanosolo ali-kitame Yesone einago one oya-mikitika kikoa ekete ekete wa dikamoatino, opi kini oto toatiki kue meo wa okoli metekoli kini yapu ludu poe wa wetekaneya.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ta likaka Yesuke wene tugoa meane ali-kitame Polo Sailasita Beria take poe wa moa wetekakoi. Nitikoli pekete eni take Yu yenane losu yapu wete eni pokoi.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Eni take pitane Yu yenepa Tesalonaika Yu yene keneya mena. Epene wene pianeya mekete Yesunomo wete yakoa motekete ekete i ago Poloyo imo ikilepa Akolaline boku keneke piko agale kotuke oko patuno, tuku toa enato wa Akolaline boku ta pataka abuna lewea enoai toa kakoi.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Nitoapa padeka-kitame nimini eni akedeko wa Yesuke wene tugakoi. Ibini akene Geriki atoa padeka-kiti Geriki ali padeka-kitika Yesuke wene tugakoi.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Nitaneyake Poloyo Beria take Akolaline agale oa mekala toko wa akedekoimo yakamotekete Tesalonaika Yu yene nekete Beria take ali atoa oa kamotokakoi.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 — ausente —
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 — ausente —
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Sailasi Timosita nomotoa Polo Atena take eida nepia mekome wene keda taneya meaneya. Nipa iya-kiti kowitato wa padeya padeya adeka pia latia kakane yomini-kiti eida kaatapekale enekome tepe we tokale meaneya.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Tepe we tokale mekome tokome eya taneya. Yu yenane losu yapu pokome kakome Yu yene-palaka Akolalike nate wene pia lukoa meane pa yene-palaka agale topo takoa okala taneya. Makesikeka ta pataka abuna pokome ali atoa kotua enekome agale topo takoa oa kakeneya.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Nitikalepa Epikuriane totono litia tane ali-kitame Sitoike totono litia tane ali-kitameka Polo-pala agale topo takoa okala taneya. Nitoapa padekame ekete i pamo okagome edemo okome oko patu wa oa wa padekame ekete mone gode-kitike oko patu wa oa taneya. Nipa Yesu tua pekeneyake Akolaliyo moa kamotokanemo yatekete tekete ni akeneya.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Nitoa Polopa Ariopagase wa ibini akene Kanosolo yapu aua pekete ekete neke eina okanapa namolo yakamokoonamo okanano, pine yakadete oko.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Neke kuka kake okanapa monekemo ena okanano, pine to̱awea oano ta wa akeneya.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 (Atena ta pine yene to̱a nekene yeneka loyo-kama mekete eya taneya. Padele padele weneleke agale topo takoa oa ni titia oko agale-kitika yakoa tokala taneya.)
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Polo eni Ariopagase wa ibini akene Kanosolo yapu eida pokome eni yenane lene yoto kamokoa kakome okome anu oya-lawe Atena take meki-kiti agale pade oane metekuno yakoe. Kini yapu ludu yakene enekolu e ku gode-kitike lodo yotokoile enekou.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Nitikene kini yoname latia kakoa kowitane gode-kiti enema penekene eyaka enekou. I agoke lodo yotikilepa one ibinipa wene toameketeke toko wa wia mekanemo oi motokou. Eina wene toameketeke kowitiki godepa paya nou toa kowitikiyake noanumepa wene tuku. Onekemo ouno, yakoe.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Einago Akolaliyopa itono latia eniya patu witoa kakoya peya latia taneya. Einagopa tibu itonota yopia meko Ali Munagono, alime wikakane losu yapu keneke meamele toamoko.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Einagomepa ali atoa toto wene takoa poome mekoa padeya padeya peya kini wa latia pikaneyano, one auapeato wa tone yoname mitikoa latikoonakeya edoa meamoo.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 E ku yatene peyapa odenago Adameke ta̱wa ta piko peyake alama pomotoa oneme taneya. Eni yatene peyapa kini titimoa alama noatekoi oi kini atua tadatekoi oika oneme pedoa pianeya. Kini tutu tutu wa ta latia pima poatekoikaka oneme oto pikapianeya.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Nipa e ku yatename one tuku toma yakete tugawineya lau lau enoa enamumotoane tuku wa taneya. Nipa tone tone mekoya liti mekomeke taneya.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Enikepa panagome eya wa akeneya. Akolaliyo totopa wene takoa poome mekoa tokono, one patu-kama kautakoa kama yako wa akeneya. Eni akene toa kini lo agale wene kibutua akene yenameka eya wa akeneya. Totoka Akolaline mati-kiti wa akeneya.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Totopa Akolaline mati-kitino, golo silepa eya kamo kue pa kueka moa one adekapa i wa totome edoa latiato-pe.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Namolopa ali atoame one adeka pia eya kuya yomini latia kowitikilepa one wene toamekete tekete ni tiki wa Akolaliyo kibu moameneya. Opa ali atoa peya kini poanele tikile tewitikoa wawe wa oa tukako.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Nipa ali atoa peya kini toma yakoile ki̱yoke-kama takoa enoa akateka oi Akolaliyo wete meepianeya tokome ni oko. One takoa moa kakapiane ago one patu kautakoa kakome takoa enoa akoo. Nimini eni akedeko wa toto peyame wene tomotoapa one eni moa kakapikanakago tua pokale Akolaliyo moa kamotokaneya wa Poloyo oka.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Tuane ago moa kamotokanemo okale yatekete padeka-kitame one yau takoa kakoi. Nitaneyake padeka-kitame ekete neke wini okomo wa yakoono, padepete wa onamene wa okoi.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Nitikoli Poloyo eni Kanosolo yapu tewitikoa poka.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Pokalepa eni yene padeka-kitame einapa nimini oka wa one-pala lipua mea Yesuke wene tugakoi. Nitane yenepa panago Ariopagase Kanosolo ago Dayonisiasi ni padatoa one ibini Damarisi. Pade ali atoaka Polo lono takanekete Yesuke wene tugakoi.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.