1 Coríntios 10
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Anu oya-lawe Moseseyo tone kaua-mikiti Idipi ta tewitikoa aua pokale tanemo kiwi wene takakene uku. Eina yene peya ka yametekilepa tibu yali yapu a tibuke todo takama ponokome taneya. Nitima ponokaka Kiane Kusa Ue ketoa eka lono pootapeneya.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Tibu yali yapu todo takama ponokaka kusa ue ketakilepa nipa Moseseke lukoa mekete one-pala odeneka bapetaise ue motekete mou toa taneya.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Nika Akolaliyo lawetane nee-kama peyame moa nokala taneya. Maana wa ibini akene neeke uku.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Eina toa Akolaliyo yametane kakene kue pake ue lene togata peyame ue nomoai toa nakeneya. Eni kuepa Keraisuke uku. Eina kue kipala opia pou toa Keraisuyo kini noatekoiya moa lawetema pekeneya.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Enika eni tubele tokale eneketeke kainya matiyame etepea toma pekeneya. Nitikoli Akolaliyo wene poaneya mekomepa kibi yati kakene ta ludu pima yawa tua tadatapemotoa wakeneya.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Akolaliyo nile-kala tikilepa toto-palaka toateka adeka piipianeya. Nipa eina yename padeya padeya poaneyake wene piitikaneya mea tane toa totome toamomotoa taneya.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Nitaneyano, tone kaua-mikiti padeka-kitame eya kuya yomini latia kakoa kowitane toa toameamene. Enilekepa Akolaline bokuke eya wa wia mekaneya piko. Ali atoa kini nee ue koukoa mekete natoe wa noa tagatekoapa kamoa tiabu toa kakeneya wa wia mekaneya piko.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Eina yene padeka-kitame mone koua piamatekoi atoa koua pitane toa toameamene. Eina yene edikoa meketepa odepeta ege egeta wa-kala kadukoa (23,000) tuutapeneya.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Wa padepete kini poanele tokolepa Akolaliyo enoa kani nako patuno toa enato wa eina yename toa enekoi-pete kaya-kitame peya mati tania tukakala taneya. Anu oya-lawe toto-palaka enile takaya kekato.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Wa tone kaua-mikiti padeka-kitame eni maana nee kote tokale wakete Akolali-pala ko̱ oa akene toa toameamene. Nitane ali atoa wia tukatapemotoa Akolaliyo dikateka edelo ago moa wetekaneya.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Akolaliyo tone kaua-mikiti-pala enile-kala tikilepa ete yene-palaka toateka adeka pikome taneya. Ni toto mane oa moatekamo i i wa one bokuke wia mekamotaneya. Toto ipete meko-kitipa wipitia ta patatekoya liti tigotokakoa meko.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Nitikono, poapeneya kaku wa wene piko ago neeka etepea pokayano, wedoa yamene.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Setanuyo kiwi likoa enekilepa nipa ete ali atoa peya likoa eneko toa kiwika likakala toko. Nitikolo ete pedekamele toamokaya tokolo Akolaliyo yopia-kala kako. Ke enekakale meake poapeneya kamotoa tokome eni poanele titi takoa poatekoi ka yametekala too. Nipa nitou wa oa pikana toa taatekoa too.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Nitoono, ete ali-kitame padeya yomini latikoinakeyake lodo yoa kowitoa tikika titi toma pamene.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Kiwi wene muno meane yene-pala ukuno, wene wedoa kibutukoa meamene-ye.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Gerepi po ku̱ ue meteke mekaneya moa Akolali-pala ke wa ootokoa mekete naketepa nipa Keraisuno kamate patu kautakoa mekete one-pala odene wene-kama pia nako. Palawe waneka moa popimoa naketepa Keraisuno tigini patu kautakoa mekete one-pala odene wene-kama pia nako. Enipa nimini uku-pe.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Anu oya-lawe toto kainya mati mekoyake odene tigini kaaloganeya meou toa mekete nako. Odene palawe wane-kama moa popimoa nokala tekete ni uku.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Iserele yenamepa Akolalike padeya mea lodo yotikilepa padekapa Akolaline takoa yoa ni padekapa kini wa moa naki. Nipa Akolali-pala odene wene-kama pia tiki.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Pa yatene ali-kitame paya gode-kitike melepu eya mea lodo yotiki wane ukupa nipa paya gode-kiti meane tetepo takakene uku patu. Ni melepu eyame paya gode-kiti wene kekamele toko wane ekene uku patu.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 E̱'e mena. Akolalinemo yakamene pa yename melepu eya lodo yotikilepa ipono eyake mea yokala tiki. Akolalike mena. Edikakilepa ipono-pala odene wene-kama pia tiki. Anu oya-lawe kiwi ipono-pala odene wene pia meameamene.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Ali Muno agono takane meteke mekane gerepi po ku̱ ue naki yenepa iponane takane gerepi po ueka namele toamoko. Ali Munagono takane walaike mekete nee naki yenepa iponane takane nee eya namele toamoko.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Ae, Akolalinele-pala iponaneleta odeneka takakete takakilepa nipa Akolali toto-pala wene poaneya memotoa toa eneki patu. Onepa telekagono, toto kibu motokalepa one edoa ete pedekato-pe.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Pade-kitame ekete totopa Keraisuno ali atoano, opi tone kekaneya latikakoole peya tamele toko wa iki. Ae, kini kekaneleka tamele toko wa padele padele peya tikilepa nipa epetanele-kama tiki-pe. Padele padele peya tikilepa nipa kini oya-mikiti auapekile-kama tiki-pe.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Kinikile-kama toameneya ete-kitaneleka takakala tamene wane uku.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Makesike piko melepu eya iyapa iponaneya patu wa pinago pitia yakamoa pa tatepe toa moa pamene wane uku. Eniya melepu nakilepa atiki toa mekete nomotoane ni uku.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Itonoka itono ludu pia kawa tokoyaka eniya peyapa Akolalineya wa one bokuke wia mekaneya pikolo uku.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Akolalinemo yakamene agome-kiti one yapu nee noano noo wa melepu eya takoa lawetekalepa nipa iyapa iponaneya patu wa pitia yakamoa pa moa namene. Einagomedo e̱e wa okalepa namene ya moono, pa moa namene.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Wa panagome-kiti nepala okome i melepupa iponoke mea lodo yotaneya wa okalepa noameamene. Einago wene keda takakayano, noameamene.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Ne wene keda taneya mekayano, noameamene wane ekene wamuku. Nepala okago mama motekene uku. Nikepa panagome eya wa-kiti oko. Einagopa Yesunomo wedoa wene toamene ago tokome eniya melepu namene piti motokome okano, nitane agono wene edoane litiane tomotoa-pe.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Akolali-pala ke wane ootokoanepa oyake namele toko. Eniya melepu moane nakolupa tone noamatekoya wini nako wa dikane agome no edoa kikoa akamotoa-pe wa panagome-kiti oko.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Nimo wado okalepa eya wane topo takoane ou. Melepu nee ue eya moa nakeka padele padele tekeka ete-kitame Akolali kei pimotoane tekene tamedeku wa tokala tamene.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Yesunomo yakoa motane yene Yu yatene ali atoaka pa yatene ali atoaka wene poaneya mea etepea pokayano, kini wene moa koigakileka toameamene.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Noanume padele padele tikilepa ali atoa peyane wene epetekoane enoane tokala tukuno, kimeka tamene. Anukule-kama touno wene pianeya pima yakuya mena. Akolaliyo ete ali atoa toa momotoane tekene kiwi peyanele takama yaku.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.