Mateus 5
Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NVT
1 Xril Kakaj Jesús chi sub'laj cristian xmulb'a' rib'ak chirij, xjaw wich witz, cla' xcub'ar y yak ajtijol rib'ak chirij xjutuntak chijc'ulel.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Y re xoc chi jtijojcak, xij rechak:
2 e ele começou a ensiná-los.
3 Tzi rechak yak cristian ri tijchomorsajtak chi tichoconi' Kakaj Dios jwi'lak, jwi'lke li rechak tina octakna laj jk'ab' Kakaj Dios pire titakon chib'ak.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Tzi rechak yak cristian ri tib'isontak jwi'l jmacak, jwi'l Kakaj Dios tina jye'na jcowil ranmak.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Tzi rechak yak cristian ri ta' tijchomorsaj laj ranmak chi nimi' jk'ijak, jwi'l tina ye'sajna man ulew rechak jwi'l Kakaj Dios ri b'il jwi'l.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Tzi rechak yak cristian ri xike b'esal ranmak chi jb'anic lawi' raj Kakaj Dios trantak chapca' jun cristian ri wi' wi'jal re y chekej chi' re, jwi'l tina tawna chiwch juntir ri b'esal ranmak chirij.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Tzi rechak yak cristian ri tiiliwtak c'ur jwichak cristian, jwi'l rechak tina ilsajna c'ur jwichak jwi'l Kakaj Dios.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Tzi rechak yak cristian ri suc'ul ranmak chiwch Kakaj Dios, jwi'l rechak tina riltakna jwich Kakaj Dios.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Tzi rechak yak cristian ri tijtoctak nen trantak pire tiwa'x utzil chijxo'lak riq'uilak cristian, jwi'l Kakaj Dios tina jb'ijna chirijak chi ralc'waltaka'n.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Tzi rechak yak ri tib'ansaj c'ax rechak jwi'l jb'anic lawi' raj Kakaj Dios trantak, jwi'l tina octakna laj jk'ab' Kakaj Dios pire titakon chib'ak.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 Tzi awechak atak ri atyok'sajtak, tib'ansaj c'ax chawechak y tik'ab'aj tzij chawijak jwi'lak cristian inwi'lke in.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Wa'xok jun nimlaj qui'cotemal laj awanmak, jwi'l nimi' atojb'lak tac'ultak riq'ui Kakaj Dios lecj. Jilonli c'ax xansaj rechak yak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios ri xyuktak nab'e chawchak, xche' Kakaj Jesús rechak.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 Kakaj Jesús xij chic rechak: Atak, ataka' atz'am pi rechak juntir cristian wich ulew. Pero wi man atz'am tiel jqui'l, ta' chiqui' tijna' tran qui', ta' chiqui' nen tichacuj, tichak t'ojsajb'i lak b'e y tiyak'saj jwi'lak cristian.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 Atak, ataka' k'ak' pi rechak juntir cristian wich ulew. Jun tilmit ri wi' b'a jun witz ri naj rak'aneb' ta' tijna' tijmuk rib'.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Ta' ni jono cristian tijtzij jun candil pire tijye' ralaj jun cax. Jun cristian tijtzij jun candil ji' tijcocb'a' lecj pire tijsakab'saj juntir la ja.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Y ji'c'ulon atak b'antak chapca' tikopopon ak'ak'alak chiwchak cristian pire cuando yak cristian triltak utzil ri tab'antak, tijb'ixajtaka' jnimirsaj jk'ij Akajak Dios ri wi' lecj, xche' Kakaj Jesús rechak.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Ma chomorsajtak chi in ximpet pirechi' tansach jwich Jpixb' Kakaj Dios y ri xcan jtz'ib'ajtak yak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios. In ta' ximpet chi jsachic jwichak, in ximpet pirechi' tiyuk imb'ane' juntir ri tijb'ij.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawechak, cuando ajwi'na caj pach ulew, ni junquitz tisaach re Jpixb' Kakaj Dios asta tina tawna chiwch juntir ri tijb'ij.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Jwi'li'li nen ta' tijcoj jono Jpixb' Kakaj Dios ri ta' mas nim jk'ij y tijtijoj nic'j cristian chic pire ma' tijcojtak man pixab' li, ta' mas ticojsaj jk'ij lamas titakon Kakaj Dios. Pero nen tijcoj mak pixab' li y tijtijoj nic'j cristian chic pire tijcojtak mak pixab' li, re ticojsaji' mas jk'ij lamas titakon Kakaj Dios.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 In tamb'ij chawechak wi mita' tacojtak Jpixb' Kakaj Dios mas chiwch ri tijcojtak yak ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios pach mak fariseo, ta' atwa'xtak lamas titakon Kakaj Dios, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Atak tali' awi'lak ri xijsaj rechak amam atit'ak jilonri:
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Pero in tamb'ij chawechak chi nen jonok tipe retzal chirij jun cristian chic ri ta' jcholajl, tib'ani' k'atb'itzij chib'. Y nen jonok tiyok'ow re jun cristian chic, tib'ansaji' k'atb'itzij chib' jwi'lak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel. Y nen jono ri tijb'ij re jun cristian chic chi ta' nen tichacuj, tit'ojsaji' li jk'ak'al man luwar re tijb'i c'ax.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 Jwi'li'li cuando tijin taye' asipan b'a altar pire tasuj re Kakaj Dios y ticuxtaj awi'l chi wi' jun c'ax laj ranm jun cristian jwi'l ri xab'an re,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 can ye' asipan chiwch man altar y jat nab'e riq'uil. Y b'ijta re chi tijcuy amac pire atcantak pi utzil riq'uil, ajruc're' atk'aj chic chi jsujic asipan re Kakaj Dios.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 Wi wi' nen atsiq'uin li k'atb'itzij, chomorsaj ayb'ak laj or pi utzil riq'uil cuando b'esalcatak li b'e pire ta' chiqui' atb'e jache' laj jk'ab' man k'atb'itzij, jwi'l wi atjjach laj jk'ab' man k'atb'itzij, tipe man k'atb'itzij atjjach laj jk'ab' man mayor y man mayor atjcoj li cars.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawe chi wi xatkej li cars, ta' atel wi mita' tatoj man q'uisb'i centaw pire atesajb'ic, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Atak tali' awi'lak ri b'ilch ojr jilonri:
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Pero in tamb'ij chawechak, nen jonok tril jwich jun anm y tijrayaj rechb'ej, chiwch Kakaj Dios niq'ui' riq'uil xrechb'eji' jwi'l jilon xrayaj laj ranm.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Jwi'li'li in tamb'ij chawe chi wi ri' jpaach b'ak' awch tib'anow chawe atkej li mac, ri' mas tzi tawesajb'ic, tat'ojb'i chinaj chawe. Ri' mas tzi tisaach junquitzke re atio'jl chiwch juntir atio'jl tit'ojsajb'i li man luwar re tijb'i c'ax.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Y wi ri' jpaach ak'b' tib'anow chawe atkej li mac, c'urb'ic, t'ojb'i chinaj chawe, ri' mas tzi tisaach jwich junquitzke re atio'jl chiwch juntir atio'jl tit'ojsajb'i li man luwar re tijb'i c'ax, xche' Kakaj Jesús rechak.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: B'ili'ch ojr jilonri:
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Pero in tamb'ij chawechak chi nen jonok tijjach rixokl wi ma' jwi'l ta' xechb'ej jwi'l jun jalan winak chic, ri' re tib'anow re rixokl chi nic' riq'uil xechb'ej jwi'l jun winak chic ri ma' jc'ulajl ta' wi tic'uli'y riq'ui jono winak chic. Y nen jonok tic'uli'y chic riq'ui man anm li, ri jachal, nic' riq'uil tike rechb'ej y ma' jc'ulajl ta'n, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Y tali' awi'lak chi xijsaji' rechak amam atit'ak jilonri:
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Pero in tamb'ij chawechak chi ta' tijna' tacojtak jun jalan b'ij chic laj ayoljak chi jb'ij chi tz'etel tz'eti' ri tab'ijtak.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Ma cojtak jb'ij ulew laj ayoljak chi jb'ij chi tz'etel tz'eti' ri tab'ijtak, jwi'l ulew jluwri' rakan Kakaj Dios.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Ma cojtak áb'ak laj ayoljak chi jb'ij chi tz'etel tz'eti' ri tab'ijtak, jwi'l ta' atcwintak chi jb'anic sak ni k'ek re jono rusumal áb'ak.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Atak cuando atyolowtak y tab'ijtak jun yoloj tz'et, b'ijtak kes tz'et. Y cuando tab'ijtak jun yoloj ri ta' tz'et, b'ijtak chi ta' tz'et. Jwi'l jun cristian tijb'ij jb'ij jun kelen chi jb'ij chi tz'eti'n o ta' tz'et ri tijb'ij, man jb'ab'al etzl tib'anow re tijb'ij jilonli, xche' Kakaj Jesús rechak.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Atak tali' awi'lak ri xijsaj ojr jilonri:
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Pero in tamb'ij chawechak chi ma niq'uib'saj ayb'ak riq'uil nen ri tib'anow c'ax chawechak. Wi wi' nen atsec'ow la' jpaach acayb'al, ye' chic man jun lad acayb'al re chi seq'uem.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Y wi wi' nen atsiq'uin li k'atb'itzij pire raj tijmajb'i atúnica, ye' luwar re tijc'am chicb'i awitz'ik ri tak'u'j.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Y wi wi' jono cristian atjtakb'i chi rikaj rika'n jun kilómetro, c'amb'i quib' kilómetro chiwch.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Wi wi' nen titz'onaj chawe jwi'l jono cristian, ye' re y wi wi' nen titz'onin kejom chawe, ye' re, ma q'uec'aj jye'ic, xche' rechak cristian.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 Kakaj Jesús xij chic rechak cristian: Y atak tali' awi'lak ri xijsaj ojr jilonri:
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Pero in tamb'ij chawechak lok'ajtak mak acontrak. Ch'a'wentak riq'ui Kakaj Dios pire tran utzil rechak mak ri tib'anowtak c'ax chawechak.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Y wi jilon tab'antak li, ataka' ralc'wal Kakaj Dios lecj. Re trana' chi tielch k'ij chib'ak juntir cristian wich ulew chi tzi jno'jak, chi ta' tzi jno'jak y tijtaka'ch jab' chib'ak mak cristian ri suc'ul ranmak y chib'ak yak ri ta' suc'ul ranmak chiwch.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Pero atak wi xike talok'ajtak yak ri atlok'intak, ta' nen tach'ectak jwi'l jiloni' trantak mak ajtz'onaltak alcabar chirib'il rib'ak.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Y wi xike yak awichc'ulchi'ak tac'amtak rutzil jwichak, ta' jaljoj rilic ri tijin tab'antak, ji'ne'lon trantak chirib'il rib'ak mak ri ta' tijcojtak Jyolj Kakaj Dios.
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Atak rajwaxi' suc'ul awanmak chapca' Akajak Dios ri wi' lecj re suc'uli' ranm, xche' Kakaj Jesús rechak.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.