Atos 4
Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs VC
1 Aj tijintaka' Pedro pach Juan chi yoloj riq'uilak mak cristian cuando xtawtak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios pach man jb'ab'alak mak ajchajaltak re nimi richoch Kakaj Dios y mak saduceo.
1 Enquanto eles falavam ao povo, vieram os sacerdotes, o chefe do templo e os saduceus,
2 Sub'laj xpe retzalak cuando xriltak chi tijintak Pedro pach Juan chi jtijoj cristian y tijin tijb'ijtak rechak chi xc'astasaji' jwich Kakaj Jesús laj jcamnakl. Ri' li tic'utuw chi tic'astasaji' jwichak camnakib'.
2 contrariados porque ensinavam ao povo e anunciavam, na pessoa de Jesus, a ressurreição dos mortos.
3 Xpe rechak, xchaptak Pedro pach Juan y jwi'l b'esal k'ijchak xichak xcan jcoje'tak li cars pire tijchomorsajtak laj jcab' k'ij nen jmacak.
3 Prenderam-nos e os meteram no cárcere até o outro dia, pois já era tarde.
4 Pero sub'laj cristian ri xtatak jyoljak, xjach rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesús y jilonli xq'uiyantak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, xike winak raj wi' job' mil (5,000) rib'ilak.
4 Muitos, porém, dos que tinham ouvido a pregação creram; e o número dos fiéis elevou-se a mais ou menos cinco mil.
5 Y laj jcab' k'ij mak jb'ab'alak y mak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak rijajl Israel pach yak ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios xmulb'a' rib'ak Jerusalén.
5 No dia seguinte reuniram-se em Jerusalém os chefes do povo, os anciãos, os escribas,
6 Y wi'taka' Anás cla' ri man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios, wi'taka' Caifás, Juan, Alejandro y juntir yak rech'elxicak mak nimaktak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios.
6 com Anás, sumo sacerdote, Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem pontifical.
7 Xijtak chi tic'amsajtakch Pedro pach Juan riq'uilak. Cuando wi'takchak Pedro pach Juan riq'uilak, xwab'a'tak chijxo'lak y xtz'onajtak rechak: ¿Nen xatakowtak o nen quiek laj jb'ij xab'antak juntir li? xche'tak rechak.
7 Colocando-os no meio, perguntaram: Com que poder ou em que nome fizestes isso?
8 Y Pedro nojsali' ranm la' Lok'laj Jsantil Kakaj Dios, xij rechak: Atak b'ab'al y atak yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak rijajl Israel,
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, respondeu-lhes: Chefes do povo e anciãos, ouvi-me:
9 atak, wi ri' tijin tatz'onajtak chike nen xanow tok'ob' re sic' winak yaj y nen mo xtzib'wi',
9 se hoje somos interrogados a respeito do benefício feito a um enfermo, e em que nome foi ele curado,
10 lajori tawetemajtak atak juntir y tretemajtak juntir yak rijajl Israel chi winak ri, ri wi' kiq'uil xtzib'i'n, pero laj jb'ijke Kakaj Jesucristo aj Nazaret ri xacamsajtak wich curs y ri xc'astasaj jwich laj jcamnakl xo'lak camnakib' jwi'l Kakaj Dios.
10 ficai sabendo todos vós e todo o povo de Israel: foi em nome de Jesus Cristo Nazareno, que vós crucificastes, mas que Deus ressuscitou dos mortos. Por ele é que esse homem se acha são, em pé, diante de vós.
11 Kakaj Jesucristo ri' man ab'aj ri ta' xchocon awi'lak ri atak ajb'analtak ja. Pero man ab'aj li xchoconi' pire jcowil ja.
11 Esse Jesus, pedra que foi desprezada por vós, edificadores, tornou-se a pedra angular.
12 Ta' chiqui' nen jono quiek jwi'l ojcolmajtak laj jk'ab' kamac, jwi'l Kakaj Dios ta' chiqui' tijtakch ni jono chic wich ulew ri quiek jwi'l ojcolmajtak laj jk'ab' kamac, xche' Pedro rechak.
12 Em nenhum outro há salvação, porque debaixo do céu nenhum outro nome foi dado aos homens, pelo qual devamos ser salvos.
13 Mak jb'ab'alak yak rijajl Israel cuando xriltak chi Pedro pach Juan ta' titzaak jch'olak chi yoloj y xretemajtak chi ta' xtijoj rib'ak lamas xtijoj rib'ak yak ajtijonl, juntir rib'ilak xsaach jch'olak y xch'ob'tak chi ri'taka' yak ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo.
13 Vendo eles a coragem de Pedro e de João, e considerando que eram homens sem estudo e sem instrução, admiravam-se. Reconheciam-nos como companheiros de Jesus.
14 Y winak ri xtzib'c, wi' cla' pi jpachak, jwi'li'li rechak ta' chiqui' nen xijtak chirijak Pedro pach Juan.
14 Mas vendo com eles o homem que tinha sido curado, não puderam replicar.
15 Mak jb'ab'alak yak rijajl Israel xijtak rechak chi tieltakb'i chijxo'lak. Cuando xcantak ric'anak xoctak chi jchomorsaj chirib'il rib'ak,
15 Mandaram que se retirassem da sala do conselho, e conferenciaram entre si:
16 xijtak: ¿Nen tikab'an rechak mak winak ri? Juntir cristian Jerusalén xrila'taka' jun c'utb'i jcwinel Kakaj Dios ri xantak cuando xtzib'sajtak sic' winak co'x y oj ta' mo tikab'ij chi ta' tz'et.
16 Que faremos destes homens? Porquanto o milagre por eles feito se tornou conhecido de todos os habitantes de Jerusalém, e não o podemos negar.
17 Pero pire ma' tiel mas jtaquil jwi'lak cristian, lajori kak'ele'tak, kab'ij rechak chi mi jcuxtajtak chic jb'ij Jesús rechak cristian, xche'tak.
17 Todavia, para que esta notícia não se divulgue mais entre o povo, proibamos com ameaças, que no futuro falem a alguém nesse nome.
18 Cuando xijmaj jilonli jwi'lak, ajruc're' xsiq'uijtak Pedro pach Juan y xijtak rechak chi mi yolowtak chic y mi jtijojtak chic cristian laj jb'ij Kakaj Jesús.
18 Chamaram-nos e ordenaram-lhes que absolutamente não falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Pedro pach Juan xijtak rechak: Atak chomorsajtak wi pi jcholajli' ojcojon chawchak y tikaxut Kakaj Dios.
19 Responderam-lhes Pedro e João: Julgai-o vós mesmos se é justo diante de Deus obedecermos a vós mais do que a Deus.
20 Oj ta' tijna' tikamay jb'ij lawi' ri ilan y tal kawi'l, xche'tak rechak mak jb'ab'alak yak rijajl Israel.
20 Não podemos deixar de falar das coisas que temos visto e ouvido.
21 Y xpe mak jb'ab'alak yak rijajl Israel xijtak rechak chi wi mita' tican jye'tak jb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo, tina b'ansajna c'ax rechak, ajruc're' xtaktakb'ic. Ta' xta'tak ni jono jmacak pire trantak k'atb'itzij chib'ak jwi'l juntir cristian tijintak chi jnimirsaj jk'ij Kakaj Dios jwi'l ri xantak.
21 Eles então, ameaçando-os de novo, soltaram-nos, não achando pretexto para os castigar por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 Raj wi'chak mas ca'winak (40) junb' man winak ri xtzib'saj la' jcwinel Kakaj Jesús.
22 Pois já passava dos 40 anos o homem em quem se realizara essa cura milagrosa.
23 Cuando xtakmajtakb'i Pedro pach Juan, xe'tak chic lamas wi' yak jpachak xoctak chi jyolic rechak nen xijsaj rechak jwi'lak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y jwi'lak yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak rijajl Israel.
23 Postos em liberdade, voltaram aos seus irmãos e referiram tudo quanto lhes tinham dito os sumos sacerdotes e os anciãos.
24 Cuando xtatak juntir yak jpachak nen xansaj rechak, nic' xoctak chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios, xijtak jilonri: At Kajawl, ati' xatb'anow caj, ulew, mar y juntir kelen ri wi' chiwchak,
24 Ao ouvirem isso, levantaram unânimes a voz a Deus e disseram: Senhor, vós que fizestes o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
25 xatak Asantil chi jk'asaj Ayolj re David ri atako'n ri xij jilonri:
25 Vós que, pelo Espírito Santo, pela boca de nosso pai Davi, vosso servo, dissestes: Por que se agitam as nações, e imaginam os povos coisas vãs?
26 Mak rey re wich ulew xmol rib'ak chi jcontrij Kakaj Dios ri Kajawl pach jtako'n ri tina jtaknach wich ulew, xche'.
26 Levantam-se os reis da terra, e os príncipes se reúnem em conselho contra o Senhor e contra o seu Cristo {Sl 2,1s.}.
27 Ri' li ri xantak Herodes Antipas pach Poncio Pilato, xmulb'a' rib'ak neri Jerusalén pach yak rijajl Israel y yak ma' rijajl ta' Israel chi jb'anic c'ax re Kakaj Jesús ri b'il awi'l chi tina ataknach wich ulew ri atako'n ri ta' ni jun b'welt xmacunc.
27 Pois na verdade se uniram nesta cidade contra o vosso santo servo Jesus, que ungistes, Herodes e Pôncio Pilatos com as nações e com o povo de Israel,
28 Jilon xantak chapca' ri b'il awi'l chi tina b'anna.
28 para executarem o que a vossa mão e o vosso conselho predeterminaram que se fizesse.
29 Y lajori, at Kakaj Dios ri Kajawl, il jcholajl nen tijin trantak chike y ye' jcowil kanm ri oj awajchac chi jb'ij Ayolj rechak cristian.
29 Agora, pois, Senhor, olhai para as suas ameaças e concedei aos vossos servos que com todo o desassombro anunciem a vossa palavra.
30 La' acwinel tzib'saj yak cristian ri yajtak y b'an c'utb'i acwinel y nimaktak retal ri sachom ch'olal rilic laj jb'ij Kakaj Jesús ri awajchac ri tosol pi awe, xche'tak re Kakaj Dios.
30 Estendei a vossa mão para que se realizem curas, milagres e prodígios pelo nome de Jesus, vosso santo servo!
31 Cuando xmaytak ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios, sub'laj xquerquen man luwar lamas wi'takwi' y juntir rib'ilak xnojsaj ranmak la' Lok'laj Jsantil Kakaj Dios y wi'chak jcowil ranmak chi jb'ij Jyolj Kakaj Dios rechak cristian.
31 Mal acabavam de rezar, tremeu o lugar onde estavam reunidos. E todos ficaram cheios do Espírito Santo e anunciaram com intrepidez a palavra de Deus.
32 Juntir yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo niq'ui' jchomorsa'nak. Juntir kelen rechak ri wi' chi jujunalak ni jonok tib'in chi rechi' ric'an, jwi'l tijcomonaji' kelen rechak chirib'il rib'ak.
32 A multidão dos fiéis era um só coração e uma só alma. Ninguém dizia que eram suas as coisas que possuía, mas tudo entre eles era comum.
33 Wi' jcowil ranmak yak jtako'n Kakaj Jesucristo chi jb'ij chi tz'eti' xc'astasaji' jwich Kakaj Jesús ri Kajawl laj jcamnakl. Y Kakaj Dios xya' sub'laj rutzil ranm rechak juntir rib'ilak.
33 Com grande coragem os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus. Em todos eles era grande a graça.
34 Ni jono rechak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo tijtij c'ax chi jtoquic nen rajwax re, jwi'l wi' jujun rechak tijc'ayaj rulewak o richochak
34 Nem havia entre eles nenhum necessitado, porque todos os que possuíam terras e casas vendiam-nas,
35 y tijjachtak man pwak li laj jk'ab'ak yak jtako'n Kakaj Jesucristo. Y yak jtako'n Kakaj Jesucristo tijjach chiwchak yak ri wi' rajwax rechak.
35 e traziam o preço do que tinham vendido e depositavam-no aos pés dos apóstolos. Repartia-se então a cada um deles conforme a sua necessidade.
36 Jilon xan José ri rijajl Leví ri tipe Chipre, ri xcojsaj jb'ij pi Bernabé jwi'lak yak jtako'n Kakaj Jesucristo. Ri jcholajl tielwi' man b'ij Bernabé, jc'ajol ajye'l jcowil kanm.
36 Assim José {a quem os apóstolos deram o sobrenome de Barnabé que quer dizer Filho da Consolação}, levita natural de Chipre, possuía um campo.
37 Winak li wi' jun q'uer rulew xc'ayaj y xjach rijil laj jk'ab'ak yak jtako'n Kakaj Jesucristo.
37 Vendeu-o e trouxe o valor dele e depositou aos pés dos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.