Atos 22

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Atak inwinak y atak kaj, tatak lawi' ri tamb'ij chawechak chi jcolic wib', xche' rechak.
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Cuando xtatak chi xoc jch'ab'ejcak li tzijb'al hebreo, ni jonok tich'a'w chic chi jtaic. Ajruc're' xij chic Pablo rechak:
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 In ini' rijajl Israel ji' xinq'uisi'y Tarso re Cilicia, pero ji' xinq'uiy neri Jerusalén y ji' xintijoj wib' riq'ui jun ajtijonl ri jb'ij Gamaliel y xintijoji' wib' re mak pixab' ri xcojtak kamam y nojel wanm tamb'an lawi' raj Kakaj Dios tamb'an chapca' atak lajori.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Ojr sub'laj ximb'an c'ax rechak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, roj xincamsajtak chi winak chi anm y xincojtak li cars.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y yak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel xrila'taka' chi tz'eti' ri tamb'ij asta ri' rechak xye'wtakb'i wuj laj ink'b' pire tib'e inchape'takch yak rijajl Israel ri ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Damasco. Y in ximb'e cla' chi jtoquicak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo pire tanc'amtakch neri Jerusalén pire tic'achsaj jwichak, xche' Pablo rechak.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 Pablo xij chic rechak: Pero cuando b'esalquin lak b'e tawem tamb'an Damasco raj nic'aj k'ij, etke xpe jun k'ak' lecj xrepajch rib' jk'ak'al chwij.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Y in xintzaak lak ulew. Ri'chak tanta xaanch jun ch'a'wem lecj, xij chwe: Saulo, Saulo, ¿nen chac takelquin awi'l chawaj tab'an c'ax chwe? xche'.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 In xintz'onaj re: ¿Nenc'u at li, Kaj? xinche' re.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Yak winak ri b'esaltak chwij xrila'taka' man k'ak', pero ta' xtatak man ch'a'wem ri xinch'ab'enc.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Y in xintz'onaj re: ¿Nenc'u tamb'an lajori, Wajawl? xinche' re.
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Y xpetak yak impach, xchaptakb'i chi ink'b' xinjc'amtakb'i Damasco, jwi'l man jk'ak'al man k'ak' ri xrepaj rib' chwij xincan moy.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Cla' wi' jun winak ri jb'ij Ananías, xtaw chi wilic. Re tijcoja' jk'ij Kakaj Dios y trana' nen tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios y jor tzi tiilsaj jwi'lak yak rijajl Israel ri wi'tak li tilmit cla'.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Ananías xwa'r chinc'ulel, xij chwe: ¡At wech'elxic chirij Kakaj Jesucristo, na'tunok chic! xche' chwe.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Y re xij chic chwe: JDiosak kamam ojrtaktzij xatjcha' pire tawetemaj nen raj re tab'an y tawil jwich Kakaj Jesús ri suc'ul ranm chiwch Kakaj Dios y tata jyolj nen tijb'ij chawe.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Jwi'li'li at atna b'ena chi jb'ij jtaquil rechak juntir cristian y juntir ri ilan y tal awi'l chirij Kakaj Jesús.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Lajori ta' chiqui' nen tawulb'ej, b'iiten y tib'ansaj ja'tiox chawe y tz'onaj laj jb'ij Kakaj Jesucristo chi tich'ajsaj awanm re amac, xche' chwe.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Cuando xink'aj Jerusalén, ximb'e li nimi richoch Kakaj Dios. Cuando tijin inch'a'w riq'ui Kakaj Dios cla', etke xwil jwich Kakaj Jesús chapca' li ichic',
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 xij chwe: Pablo, jat, elamb'i laj or Jerusalén jwi'l mak cristian neri ta' tijcojtak lawi' ri tab'ij rechak chwij, xche' chwe.
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Y in ximb'ij re: Wajawl, pero juntir cristian retamaki'n y ilani' jwi'lak chi in ocsalquini' lak juntir sinagog chi resajcak yak ri ticub'ar jch'olak chawij pire xincojtak li cars y xinsec'tak.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Y cuando xcamsajtak atako'n Esteban, in wini' cla' chijxo'lak, tziyi' xwil y in wini' chi jchajaj ritz'ikak mak ri xcamsantak re, xinche' re.
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Pero Kakaj Jesús xij chic chwe: Lajori elamb'i Jerusalén. In atintakb'i chinaj riq'uilak yak ma' rijajl ta' Israel, xche' chwe, xche' Pablo rechak.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Mak cristian tijini' tijtatak jyolj Pablo asta cuando re xij chi xtaksaji' riq'uilak yak ma' rijajl ta' Israel, ajruc're' xmaytak jtaic jyolj Pablo, cow xch'ejejtak, xijtak: ¡Camsajok man winak ri! ¡Ta' chiqui' chikaj tiyo'rc! xche'tak.
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Y cuando tijin tich'ejejtak chi jb'ij chi ticamsaj, tijin tijrech' ritz'ikak chirijak y tijin tijt'ojtak pok lecj jwi'l retzalak.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Man jb'ab'alak juntir mak soldad xij chi ticojsaj Pablo li cuartel y xtak jseq'uic chi xic'a'y pire tijb'ij nen chac tich'ejejtak mak cristian chi jb'ij jilonli chirij.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Y cuando tichak tijintak chi jximic la' caden pire tijsec'tak chi xic'a'y, xpe Pablo, xtz'onaj re man jb'ab'alak mak soldad ri wi' cla': ¿Woni' k'atb'itzij laj ak'b'ak tasec'tak jun cristian aj Roma ri ta' awetamak nen jmac? xche' re.
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Cuando re xta chi jilonli xijsaj re jwi'l Pablo, xe' jol chi jtz'onaj re man jb'ab'alak juntir mak soldad: ¿Nen tab'an lajori jwi'l man winak ri, aj Romi'n? xche' re.
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Cuando xta man jb'ab'alak juntir mak soldad chi jilonli xijsaj re, laj or xe' riq'ui Pablo y xtz'onaj re: B'ij chwe, ¿tz'etni' at aj Roma? xche' re.
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Y man jb'ab'alak juntir mak soldad xij re: In sub'laj nim pwak xinsach pire xinwux pi jun aj Roma, xche' re.
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Cuando xij Pablo jilonli, laj or xeltakb'i mak ri roj xc'otowtak jchi' y man jb'ab'alak juntir mak soldad sub'laj xtzaak jch'ol cuando xta chi Pablo aj Romi'n, jwi'l ri' re xtakow jximic la' caden.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Y laj jcab' k'ij, jwi'l man jb'ab'alak juntir mak soldad raj tretemaj kes tz'et nen chac ticojsaj tzij chirij Pablo jwi'lak yak rijajl Israel, xquir mak caden ri quiek la' ximil Pablo y xtak jsiq'uij juntir mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y xtak jsiq'uijcak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel. Cuando xmulb'a' rib'ak chiwch, xtak resaj Pablo y xwab'a' chiwchak.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.