Atos 21

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Cuando xcan kaye'tak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, xojjawb'i li barc, xojb'e suc'ul li man luwar ri jb'ij Cos y laj jcab' k'ij xojjaw chicb'i li barc, xojb'e li man luwar ri jb'ij Rodas. Ajruc're' xojjaw chicb'i li barc, xojb'e li man luwar ri jb'ij Pátara.
1 Depois de nos separarmos dele, embarcamos e fomos em direção a Cós, e no dia seguinte a Rodes e dali a Pátara.
2 Y cla' Pátara xkata' jun barc b'enam re Fenicia, xojjawb'i xilj y xojb'ec.
2 Encontramos aí um navio que ia partir para a Fenícia. Entramos e seguimos viagem.
3 Cuando b'esalcoj, xojk'ax jilib'i re Chipre ri man luwar ri wi' li mar. Ji' xcan laj kamax, xojk'axb'i suc'ul xojb'e asta Siria y jwi'l tina can kesajna rika'n man barc Tiro, jilonli xojoc cla'.
3 Quando estávamos à vista de Chipre, deixando-a à esquerda, continuamos rumo à Síria e aportamos em Tiro, onde o navio devia ser descarregado.
4 Cla' xkata' quib' uxib' ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, xojwa'x wukub' (7) k'ij riq'uilak. Lok'laj Jsantil Kakaj Dios xij rechak chi tijb'ijtak re Pablo chi ta' tib'e Jerusalén.
4 Como achássemos uns discípulos, detivemo-nos com eles por sete dias. Eles, sob a inspiração do Espírito, aconselhavam Paulo que não subisse a Jerusalém.
5 Cuando xk'ax mak k'ij li, xojb'ec, juntir rib'ilak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, xojjpachijtakb'i pach rixoklak y ralc'walak, xojelb'i asta chirij man tilmit li. Cuando xojtaw chi' mar, xojxucar y xojoc chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios.
5 Mas, passados que foram esses dias, partimos e seguimos a nossa viagem. Todos eles com suas mulheres e filhos acompanharam-nos até fora da cidade. Ajoelhados na praia, fizemos a nossa oração.
6 Ajruc're' xcan kach'ab'ej kib' riq'uilak y xojjawb'i li barc y rechak xk'ajtak laj richochak.
6 Despedimo-nos então e embarcamos, enquanto eles voltaram para suas casas.
7 Xojelb'i Tiro, xojb'e asta Tolemaida. Cla' xkaye' rutzil jwichak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo y xojwa'x jun k'ij riq'uilak.
7 Navegando, fomos de Tiro a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos, passando um dia com eles.
8 Laj jcab' k'ij xojelb'i cla', xojjaw chicb'i li barc xojb'e Cesarea. Y cuando xojtaw cla', xojb'e laj richoch Felipe, ri jun ajb'il tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo. Ri' jun rechak yak wukub' (7) ajt'o'oltak rechak yak jtako'n Kakaj Jesucristo ri wi'tak Jerusalén y xojcan riq'uil.
8 Partindo no dia seguinte, chegamos a Cesaréia e, entrando na casa de Filipe, o Evangelista, que era um dos sete {diáconos}, ficamos com ele.
9 Felipe wi' quejab' jrab'in, ta' c'uli'naktak, rechak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Diostaka'n.
9 Tinha quatro filhas virgens que profetizavam.
10 Q'uilaj k'ijchak kawa'xic cla' cuando xtaw chic jun ajk'asal Jyolj Kakaj Dios aj Judea ri jb'ij Agabo.
10 Já estávamos aí fazia alguns dias, quando chegou da Judéia um profeta, chamado Ágabo.
11 Cuando xtaw kiq'uil, xc'am jpas Pablo y xxim rakan pach jk'ab' la' y xij: Lok'laj Jsantil Kakaj Dios tijb'ij chi yak rijajl Israel ri wi'tak Jerusalén tina rantakna re rajw man pas chapca' rilic ri ximb'an in y tijjachtak laj jk'ab'ak yak ma' rijajl ta' Israel, tiche', xche' Agabo chike.
11 Veio ter conosco, tomou o cinto de Paulo e, amarrando-se com ele pés e mãos, disse: Isto diz o Espírito Santo: assim os judeus em Jerusalém ligarão o homem a quem pertence este cinto e o entregarão às mãos dos pagãos.
12 Cuando xkata chi jilonli, oj pach yak aj Cesarea sub'laj xel kanm chi jb'ij re Pablo chi ta' tib'e Jerusalén.
12 A estas palavras, nós e os fiéis que eram daquele lugar, rogamos-lhe que não subisse a Jerusalém.
13 Pero Pablo xij chike: ¿Nen chac atok'tak chwij? Awi'lak mas imb'isonc. In ta' titzaak inch'ol wi inximsaj y wi incamsajc. Quincamsajb'a' cla' jwi'li' tijin tamb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo ri Kajawl, xche' chike.
13 Paulo, porém, respondeu: Por que chorais e me magoais o coração? Pois eu estou pronto não só a ser preso, mas também a morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus.
14 Y jwi'l ta' raj tijcoj lawi' ri xkab'ij re, xkamay jb'ij re, xichak xkab'ij re: Rane'na Kakaj Dios ri Kajawl chab' nen raj tran, xojche' re.
14 Como não pudéssemos persuadi-lo, desistimos, dizendo: Faça-se a vontade do Senhor!
15 Ajruc're' xkab'an jwa'x kelen ke, xojb'antajb'ic, xojb'e Jerusalén.
15 Depois desses dias, terminados os preparativos, subimos a Jerusalém.
16 Y nic'j ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Cesarea xe'tak chikij Jerusalén. Rechak xojjc'amtakb'i laj richoch jun winak aj Chipre ri jb'ij Mnasón, re ojrchak chi jjach rib' laj jk'ab' Kakaj Jesucristo.
16 Foram também conosco alguns dos discípulos de Cesaréia, que nos levaram à casa de Menason de Chipre, um antigo discípulo em cuja casa nos devíamos hospedar.
17 Yak kech'elxic chirij Kakaj Jesucristo ri wi'tak Jerusalén sub'laj xqui'cottak chi kac'ulic cuando xojtawc.
17 À nossa chegada em Jerusalém, os irmãos nos receberam com alegria.
18 Y laj jcab' k'ij xe' Pablo chikij, xojb'e chi jsolaj Santiago y wi'taka' cla' juntir yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo.
18 No dia seguinte, Paulo dirigiu-se conosco à casa de Tiago, onde todos os anciãos se reuniram.
19 Cuando Pablo jorok jc'ama' rutzil jwichak, xyol rechak juntir utzil ri b'anal jwi'l Kakaj Dios jwi'l re chijxo'lak yak ma' rijajl ta' Israel.
19 Tendo-os saudado, contou-lhes uma por uma todas as coisas que Deus fizera entre os pagãos por seu ministério.
20 Cuando xtatak nen xijsaj rechak jwi'l Pablo, xoctak chi jb'ixaj jnimirsaj jk'ij Kakaj Dios y xijtak re Pablo: At kech'elxic chirij Kakaj Jesucristo, at awetami' chi chijxo'lak yak rijajl Israel, sub'laj q'ui xjach rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo. Pero juntir rechak tijb'ijtak chi rajwaxi' tina cojsajna juntir ri tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios.
20 Ouvindo isso, glorificaram a Deus e disseram a Paulo: Bem vês, irmão, quantos milhares de judeus abraçaram a fé sem abandonar seu zelo pela lei.
21 Y xijsaj rechak chi ati' xatb'in rechak juntir yak rijajl Israel ri wi'tak chijxo'lak yak ma' rijajl ta' Israel lak jaljojtak tilmit, chi ta' chiqui' trantak chapca' xcan jb'ij Moisés y xab'ij rechak chi ta' chiqui' tijcojtak retal jtio'jl jc'ajolak y ta' chiqui' trantak mak jc'utu'nak kamam ojrtaktzij.
21 Eles têm ouvido dizer de ti que ensinas os judeus, que vivem entre os gentios, a deixarem Moisés, dizendo que não devem circuncidar os seus filhos nem observar os costumes {mosaicos}.
22 ¿Nenc'u tikab'an lajori? Mak cristian tijta'taka' jtaquil chi xatyuki' neri.
22 Que se há de fazer? Sem dúvida, saberão de tua chegada.
23 Lajori b'an chapca' tikab'ij chawe. Neri chikaxo'l wi'taka' quejab' winak ri trantak chapca' ri b'il jwi'lak chiwch Kakaj Dios.
23 Faze, pois, o que te vamos dizer. Temos aqui quatro homens que têm um voto.
24 C'amtakb'i chawij ch'ajch'ob'ej ayb' chiwch Kakaj Dios pi jpachak y ye' jpwaakak pire tijmoctak resaj xe' jb'aak. Y jilonli juntir cristian triltak chi ta' tz'et ri b'il rechak chawij, jwi'l trila'taka' chi tijini' tacoj ri tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios.
24 Toma-os contigo, faze com eles os ritos da purificação e paga por eles {a oferta obrigatória} para que rapem a cabeça. Então todos saberão que é falso quanto de ti ouviram, mas que também tu guardas a lei.
25 Juntir yak ma' rijajl ta' Israel ri xtakentak re Kakaj Jesucristo, xkataka'b'i jb'ij rechak li jun wuj chi mi jtijtak chic mak kelen ri sujulchak re mak tiox, mi jtijtak jquiq'ueltak awaj, mi jtijtak jti'nicl awaj ri tike jitz'aj rib'ak y mi rechb'ejtak jun jalan cristian chic wi ma' jc'ulajlak ta'n, xche'tak re Pablo.
25 Mas a respeito dos que creram dentre os gentios, já escrevemos, ordenando que se abstenham do que for sacrificado aos ídolos, do sangue, da carne sufocada e da fornicação.
26 Laj jcab' k'ij xpe Pablo, xc'amb'i yak quejab' winak li chirij y xesaj xe' jb'aak y ajruc're' xoctak li nimi richoch Kakaj Dios. Y xij re man ajc'amal jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios chi pi wukub' (7) k'ij tijc'amtakb'i kelen pire tijsujtak re Kakaj Dios chi jc'utic chi xana'taka' chapca' ri tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios.
26 Então Paulo acompanhou aqueles homens no dia seguinte e, purificando-se com eles, entrou no templo e fez aí uma declaração do termo do voto, findo o qual se devia oferecer um sacrifício a favor de cada um deles.
27 Cuando tichak tz'akat mak wukub' (7) k'ij li, xpe nic'j rijajl Israel ri tipetak Asia, xriltak jwich Pablo li nimi richoch Kakaj Dios, xoctak chi jtakchi'jcak cristian ri wi'tak cla' pire tijb'it rib'ak chirij Pablo y xchaptak.
27 Ao fim dos sete dias, os judeus, vindos da Ásia, viram Paulo no templo e amotinaram todo o povo. Lançando-lhe as mãos,
28 Cow xch'ejejtak, xijtak: Atak rijajl Israel, cojat'owe'tak jwi'l ri' man winak ri, ri tijin tiwo'cot lak juntir tilmit tijin tijtakchi'j cristian pire ojcontrijtak ri ojtak rijajl Israel y pire ta' chiqui' tijcojtak Jpixb' Kakaj Dios y pire ta' chiqui' tijcojtak jk'ij nimi richoch Kakaj Dios ri. Y witne' xike li tran, iltak lajori, re xc'ama'ch yak ma' rijajl ta' Israel neri li nimi richoch Kakaj Dios reke tiyuk jtz'ilib'sajtak man luwar ri tosol pire Kakaj Dios, xche'tak.
28 gritavam: Ó judeus, valei-nos! Este é o homem que por toda parte prega a todos contra o povo, a lei e o templo. Além disso, introduziu até gregos no templo e profanou o lugar santo.
29 Jilonli xijtak chirij jwi'l ilanchak jwich jwi'lak li tilmit Jerusalén chi jpachi' Trófimo ri aj Éfeso ri ma' rijajl ta' Israel y ri' chijch'ol rechak c'amali'b'i Trófimo jwi'l Pablo li nimi richoch Kakaj Dios.
29 É que tinham visto Trófimo, de Éfeso, com ele na cidade, e pensavam que Paulo o tivesse introduzido no templo.
30 Y juntir cristian li tilmit xb'it rib'ak chirij Pablo. Xmol rib'ak sub'laj cristian, xchaptak Pablo y xresajtakb'i pi jural li nimi richoch Kakaj Dios y laj or xtz'apijtak mak pwert.
30 Alvoroçou-se toda a cidade com grande ajuntamento de povo. Agarraram Paulo e arrastaram-no para fora do templo, cujas portas se fecharam imediatamente.
31 Camsajelchak rij Pablo jwi'lak cuando xe' b'ijsaj re man jb'ab'alak juntir mak soldad re César chi juntir cristian Jerusalén xb'ita' rib'ak chirij Pablo y rajak tijcamsajtak.
31 Como quisessem matá-lo, o tribuno da coorte foi avisado de que toda Jerusalém estava amotinada.
32 Xpe man jb'ab'alak juntir mak soldad, laj or xc'amb'i nic'j jb'ab'alak mak soldad pach nic'j soldad y xkejtakch jol chi rilic mak cristian li.
32 Ele tomou logo soldados e oficiais e correu aos manifestantes. Estes, ao avistarem o tribuno e os saldados, cessaram de espancar Paulo.
33 Y man jb'ab'alak juntir mak soldad xjutun chijc'ulelak, xchap Pablo y xtak jximic la' quib' caden y ajruc're' xtz'onaj rechak cristian nen chi cristian lal y nen jmac chiwchak trantak c'ax re.
33 Aproximando-se então o tribuno, prendeu-o e mandou acorrentá-lo com duas cadeias. Perguntou então quem era e o que havia feito.
34 Pero juntir cristian cow tich'ejejtak, nic'j tijb'ijtak jun kelen y nic'j chic tijb'ijtak jun jalan kelen chic, ta' chiqui' na'l nen tijb'ijtak y man jb'ab'alak juntir mak soldad ta' chiqui' tijta jcholajl nen xantak. Jwi'li'li xij rechak mak soldad chi tijjawsajtakb'i Pablo li cuartel.
34 Na multidão todos gritavam de tal modo que, não podendo apurar a verdade por causa do tumulto, mandou que fosse recolhido à cidadela.
35 Cuando jawem trantak la' man k'a'm ri tijaw li cuartel, mak soldad xch'elejtakb'i Pablo chi jcolic chiwchak mak cristian ri xb'it rib'ak chirij.
35 Quando Paulo chegou às escadas, foi carregado pelos soldados, por causa do furor da multidão.
36 Juntir mak cristian ri xamb'ertakb'ic, sub'laj cow xch'ejejtak, xijtak: ¡Camsajok man winak ri! xche'tak.
36 O povo o seguia em massa dizendo aos gritos: À morte
37 Cuando c'amalb'i Pablo oquem trantak li cuartel, re xtz'onaj re man jb'ab'alak juntir mak soldad: ¿Ton jna' inyolow junquitz aac'l? xche' re li tzijb'al griego.
37 Quando estava para ser introduzido na fortaleza, Paulo perguntou ao tribuno: É-me permitido dizer duas palavras? Este respondeu: Sabes o grego!
38 ¿Ma' atinta' man aj Egipto ri ojrchak chi oc chi jtoquic ch'o'j re mak jb'ab'altak k'atb'itzij y xe' li chekej luwar xc'amb'i quejab' mil (4,000) etzltak cristian chirij? xche' re.
38 Não és tu, portanto, aquele egípcio que há tempos levantou um tumulto e conduziu ao deserto quatro mil extremistas?
39 Y xpe Pablo, xij re: Ma' in ta'n, in ini' rijajl Israel ji' impe Tarso ri jun nimlaj tilmit re Cilicia. Y ri' chwaj tab'an jun tok'ob', taye' luwar chwe inyolow junquitz riq'uilak juntir cristian, xche' re.
39 Paulo replicou: Eu sou judeu, natural de Tarso, na Cilícia, cidadão dessa ilustre cidade. Mas rogo-te que me permitas falar ao povo.
40 Y man jb'ab'alak juntir mak soldad xye' luwar re Pablo xyolowc. Y ajruc're' xwa'rch Pablo b'a man k'a'm ri tijaw li cuartel y la' jk'ab' xij re cristian chi ta' tich'a'wtak. Cuando xril chi ta' chiqui' nen tich'a'wc, ajruc're' xoc chi jch'ab'ejcak li tzijb'al hebreo y xij rechak:
40 O tribuno lho permitiu. Paulo, em pé nos degraus, acenou ao povo com a mão e se fez um grande silêncio. Falou em língua hebraica do seguinte modo:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.