Atos 15

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Cuando wi'tak Pablo pach Bernabé Antioquía re Siria, xtawtak jujun rijajl Israel ri jachem rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo ri tipetak Judea. Xijtak rechak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo jilonri: Wi mita' ticojsaj retal atio'jlak chapca' tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios ta' atcolmajtak laj jk'ab' amacak, xche'tak.
1 Chegaram a Antioquia alguns homens da Judeia e começaram a ensinar aos irmãos: “A menos que sejam circuncidados, conforme exige a lei de Moisés, vocês não poderão ser salvos”.
2 Pero Pablo pach Bernabé xcoj jcowil ranmak chi jb'ij rechak yak rijajl Israel ri tipetak Judea chi ma' jcholajl ta' ri tijin tijb'ijtak y sub'laj naj xyolowtak chirij mak c'utu'n li. Jwi'li'li xpetak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo xtaktakb'i Pablo pach Bernabé y nic'j ajtakeltak re Kakaj Jesucristo chic Jerusalén, pire xe' jchomorsajtak riq'uilak yak jtako'n Kakaj Jesucristo pach riq'uilak yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Jerusalén nen rajwax trantak.
2 Paulo e Barnabé discordaram deles e discutiram energicamente. Por fim, a igreja decidiu enviar Paulo e Barnabé a Jerusalém, acompanhados de alguns irmãos de Antioquia, para tratar dessa questão com os apóstolos e presbíteros.
3 Cuando Pablo pach Bernabé xtaksajtakb'i jwi'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Antioquía re Siria, rechak xk'axtak Fenicia y Samaria. Pi k'axem xantak xyoltak rechak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo nen mo yak ma' rijajl ta' Israel xq'uex jno'jak y xjach rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo. Juntir yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo sub'laj xqui'cottak chi jtaic.
3 A igreja, portanto, enviou seus representantes a Jerusalém. No caminho, eles pararam na Fenícia e em Samaria para visitar os irmãos e contaram que os gentios também estavam sendo convertidos, o que muito alegrou a todos.
4 Cuando xtawtak Jerusalén, xc'ulsajtaka' pi utzil jwi'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo, yak jtako'n Kakaj Jesucristo y yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo. Pablo pach Bernabé xyoltak juntir nen utzil ri b'anal jwi'l Kakaj Dios rechak.
4 Quando chegaram a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e presbíteros, e relataram tudo que Deus havia feito por meio deles.
5 Pero wi' nic'j fariseo ri ajtakeltak re Kakaj Jesucristo xwa'rtak y xijtak: Rajwaxi' ticojsaj retal jtio'jlak yak winak ri ma' rijajl ta' Israel y rajwaxi' titaksajtak chi jb'anic lawi' ri tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios, xche'tak.
5 Contudo, alguns dos irmãos que pertenciam à seita dos fariseus se levantaram e disseram: “É necessário que os convertidos gentios sejam circuncidados e guardem a lei de Moisés”.
6 Y xmulb'a' rib'ak yak jtako'n Kakaj Jesucristo pach yak ajililtak jcholajl chijxo'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo chi jchomorsaj nen trantak chirij man c'utu'n li.
6 Os apóstolos e presbíteros se reuniram para decidir a questão.
7 Sub'laj naj xyolowtak chirij, ajruc're' xpe Pedro xwa'rcw y xij rechak: Atak wech'elxic chirij Kakaj Jesucristo, awetamaki' chi ojri' xincha'saj jwi'l Kakaj Dios chaxo'lak pire tamb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo rechak yak ma' rijajl ta' Israel pire tijjach rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo.
7 Depois de uma longa discussão, Pedro se levantou e se dirigiu a eles, dizendo: “Irmãos, vocês sabem que, há muito tempo, Deus me escolheu dentre vocês para falar aos gentios a fim de que eles pudessem ouvir as boas-novas e crer.
8 Kakaj Dios retami' nen jchomorsa'n laj ranmak juntir cristian, xc'ut chi tijc'ula' yak ma' rijajl ta' Israel cuando xye' Lok'laj Jsantil rechak chapca' xye'saj chike oj ri ojtak rijajl Israel.
8 Deus conhece o coração humano e confirmou que aceita os gentios ao lhes dar o Espírito Santo, como o deu a nós.
9 Kakaj Dios ta' jaljoj kilic oj tran pach rechak, jwi'l xsakab'saji' ranmak jwi'lke xcub'ar jch'olak chirij Kakaj Jesucristo.
9 Não fez distinção alguma entre nós e eles, pois purificou o coração deles por meio da fé.
10 Y lajori, ta' jcholajl tak'attak jwich ri b'anal jwi'l Kakaj Dios. Taye'tak mas jb'a mak pixab' chapca' jun al laj ika'n pi rechak yak ma' rijajl ta' Israel jwi'l tab'ijtak chi rajwaxi' ticojsaj retal jtio'jlak yak winak. Pero ni oj, ni kamam ojrtaktzij xcwintak chi jcojic juntir Jpixb' Kakaj Dios.
10 Então por que agora vocês provocam a Deus, sobrecarregando os discípulos gentios com um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Oj ketami' chi jwi'lke rutzil ranm Kakaj Jesucristo ri Kajawl xojcolmaj laj jk'ab' kamac y jilon yak ma' rijajl ta' Israel, xche' Pedro rechak.
11 Cremos que todos, nós e eles, somos salvos da mesma forma, pela graça do Senhor Jesus”.
12 Juntir rib'ilak ta' chiqui' xch'a'wtak, ri' xtatak nen xijtak Pablo pach Bernabé. Pablo pach Bernabé xoctak chi jyolic rechak lawi' nimaktak c'utb'i jcwinel Kakaj Dios y kelen sachom ch'olal rilic ri b'anal jwi'l Kakaj Dios xo'lak yak ma' rijajl ta' Israel jwi'l rechak.
12 Todos ouviram em silêncio enquanto Barnabé e Paulo lhes relatavam os sinais e maravilhas que Deus havia realizado por meio deles entre os gentios.
13 Cuando xmaytak ch'a'wem Pablo pach Bernabé, ajruc're' Santiago xij rechak: Atak wech'elxic chirij Kakaj Jesucristo, tatak lawi' tamb'ij chawechak.
13 Quando terminaram de falar, Tiago se levantou e disse: “Irmãos, ouçam-me!
14 Simón Pedro xin chike nen mo xilsaj c'ur jwichak yak ma' rijajl ta' Israel jwi'l Kakaj Dios. Re xcha' jun k'at chijxo'lak pire tiwuxtak pi ralc'wal.
14 Pedro lhes falou sobre como Deus visitou primeiramente os gentios para separar dentre eles um povo para si.
15 Ri' li niq'ui' pach ri xcan jtz'ib'ajtak yak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios ojr li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios ri tijb'ij jilonri:
15 E isso está em pleno acordo com o que disseram os profetas. Como está escrito:
16 Cuando tik'ax ri, tina tawna jun k'ij tamb'an jwa'x chic richoch David ri tzakal.
16 ‘Depois disso voltarei e restaurarei a tenda caída de Davi. Reconstruirei suas ruínas e a restaurarei,
17 Jilonli tamb'an pire juntir yak cristian wich ulew ri ma' rijajl ta' Israel ri tijtoctak kajawl tijnimirsajtak ink'ij.
17 para que o restante da humanidade busque o Senhor, incluindo os gentios, todos os que chamei para serem meus. O Senhor falou,
18 xche' Kakaj Dios ri Kajawl ri tib'anow lawi' ri chomorsal jwi'l ojrtaktzij.
18 aquele que tornou essas coisas conhecidas desde a eternidade’.
19 Jwi'li'li tamb'ij in chi ta' tijna' tikab'ij rechak yak ma' rijajl ta' Israel ri xq'uex jno'jak ri xoctak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo chi rajwaxi' tijcojtak juntir Jpixb' Kakaj Dios.
19 “Portanto, considero que não devemos criar dificuldades para os gentios que se convertem a Deus.
20 Xike tikatakb'i jb'ij rechak li wuj chi mi jtijtak chic mak kelen ri tijel rij ri sujulchak re mak tiox, mi rantak tz'i'al, mi jtijtak jti'nicl awaj ri tike jitz'aj rib'ak y mi jtijtak jquiq'uel awaj chapca' tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios,
20 Ao contrário, devemos escrever a eles dizendo-lhes que se abstenham de alimentos oferecidos a ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 jwi'l ojrtaktziji' wi' cristian lak juntir tilmit ri tijtijojtak cristian re Jpixb' Kakaj Dios. Mak pixab' li, tib'ijsaji' lak sinagog nojel k'ij re uxlan asta lajori, xche' Santiago rechak.
21 Pois essas leis de Moisés são pregadas todos os sábados nas sinagogas judaicas em todas as cidades há muitas gerações”.
22 Y yak jtako'n Kakaj Jesucristo, yak ajililtak jcholajl chijxo'lak y juntir yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Jerusalén, nic' jwichak xchomorsajtak chi tijcha'tak nic'j chijxo'lak rechak pire tijtaktakb'i chirijak Pablo pach Bernabé Antioquía re Siria. Xcha'tak Judas ri tib'ijsaj Barsabás re pach Silas ri cojol jk'ijak chijxo'lak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo.
22 Então os apóstolos e presbíteros e toda a igreja em Jerusalém escolheram representantes e os enviaram a Antioquia da Síria, com Paulo e Barnabé, para informar sobre essa decisão. Os homens escolhidos eram dois líderes entre os irmãos: Judas, também chamado Barsabás, e Silas.
23 Chirijak rechak xtaktakb'i man wuj ri tijb'ij jilonri:
23 Esta foi a carta que levaram: “Nós, os apóstolos e presbíteros, e seus irmãos em Jerusalém, escrevemos esta carta aos irmãos gentios em Antioquia, Síria e Cilícia. Saudações.
24 Xkata jtaquil chi wi' jujun cristian aj neri xtawtak aac'lak xe' jb'ijtak nic'j yoloj chawechak ri ma' jcholajl ta'n y ma' katako'ntak ta'n. Rechak ri'ke rajak tran quib' awanmak chirij Kakaj Jesucristo jwi'l mak jyoljak ri xe' jb'ijtak chawechak.
24 “Soubemos que alguns homens, que daqui saíram sem nossa autorização, têm perturbado e inquietado vocês com seu ensino.
25 Jwi'li'li xkachomorsaj oj juntir xkatakb'i quib' winak chi asolajcak pi jpachak Bernabé pach Pablo ri lok'lajtak kech'elxic chirij Kakaj Jesucristo.
25 Portanto, depois de chegarmos a um consenso, resolvemos enviar-lhes alguns representantes com nossos amados irmãos Barnabé e Paulo,
26 Rechak xjacha' rib'ak pi c'ax chi jb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo ri Kajawl.
26 que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Jwi'li'li xkatakb'i Judas y Silas chi awilicak, rechak tiyolowtaka' aac'lak y tijb'ijtaka' chawechak chapca' tz'ib'alb'i li wuj.
27 Estamos enviando Judas e Silas para confirmarem pessoalmente o que aqui escrevemos.
28 Oj pach Lok'laj Jsantil Kakaj Dios nic' kawch chi ta' tikaye' chic jun jalan pixab' chawechak chapca' jun al laj ika'n, xike mak ri, ri mas rajwaxc,
28 “Pois pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nenhum peso maior que estes poucos requisitos:
29 ma tijtak chic mak kelen ri tijel rij ri sujulchak re mak tiox, ma tijtak quic', ma tijtak jti'nicl awaj ri tike jitz'aj rib'ak y ma b'antak tz'i'al. Y wi tab'antak juntir li, tziyi' tab'antak. Xikeli chikaj tikab'ijb'i chawechak, tiche' li wuj ri xtaktakb'ic.
29 abstenham-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados, e de praticar a imoralidade sexual. Farão muito bem se evitarem essas coisas. “Que tudo lhes vá bem.”
30 Jilonli yak winak ri xe'tak Antioquía re Siria xcan jch'ab'ejtak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri wi'tak Jerusalén xantajtakb'ic, xe'tak. Cuando xtawtak cla', xmulb'a'tak jwichak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo y xjachtak man wuj rechak.
30 Os mensageiros partiram de imediato para Antioquia, onde reuniram os irmãos e entregaram a carta.
31 Xilmaj jwich man wuj jwi'lak, rechak sub'laj xqui'cottak jwi'l tziyi' jye'ic jno'jak xansajb'i li wuj.
31 Houve grande alegria em toda a igreja no dia em que leram essa mensagem animadora.
32 Judas pach Silas ri'taka' ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios xoctak chi jye'ic jno'jak y jcowil ranmak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo.
32 Então Judas e Silas, ambos profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 Xk'ax quib' uxib' k'ij jtawicak cla', ajruc're' xcan jch'ab'ej rib'ak pi qui'cotemal pire xk'ajtak riq'uilak yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo ri xtakowb'i rechak.
33 Permaneceram ali algum tempo, e depois os irmãos os enviaram em paz de volta à igreja de Jerusalém.
34 Pero Silas xchomorsaj xcan Antioquía re Siria.
34 Silas, porém, resolveu permanecer ali.
35 Y jilon xantak Pablo pach Bernabé xcantakna cla' pi jpachak nic'j yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo chi jtijoj cristian y chi jb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo ri Kajawl.
35 Paulo e Barnabé ficaram em Antioquia. Eles e muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor naquela cidade.
36 Xe' quib' uxib' k'ij jwa'xicak cla', Pablo xij re Bernabé: Lajori jo' kasolaj yak kech'elxic chirij Kakaj Jesucristo lak juntir tilmit lamas k'asalcojwi' nab'e chi jb'ij Jyolj Kakaj Dios y tikil nen jb'anicak, xche' Pablo.
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: “Voltemos para visitar cada uma das cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como os irmãos estão indo”.
37 Bernabé ri' raj roj xe' Juan chirijak ri tib'ijsaj Marcos re.
37 Barnabé queria levar João Marcos,
38 Pero Pablo ta' tzi xril tib'e chirijak jwi'l re xcan resaj rib' chirijak Panfilia, ta' raj xpachijtak chi jb'ij tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo.
38 mas Paulo se opôs, pois João Marcos tinha se separado deles na Panfília, não prosseguindo com eles no trabalho.
39 Jwi'lke li ta' xc'ul jwichak chirib'il rib'ak Pablo pach Bernabé, xtos rib'ak, Bernabé xc'amb'i Marcos chirij xjawtakb'i li jun barc, xe'tak Chipre.
39 O desentendimento entre eles foi tão grave que os dois se separaram. Barnabé levou João Marcos e navegou para Chipre.
40 Y Pablo xc'amb'i Silas chirij. Yak ajtakeltak re Kakaj Jesucristo xch'a'wtak riq'ui Kakaj Dios chirijak y xjachtak laj jk'ab' Kakaj Dios pire tiwa'x rutzil ranm Kakaj Dios riq'uilak.
40 Paulo escolheu Silas e partiu, e os irmãos o entregaram ao cuidado gracioso do Senhor.
41 Xk'axtak Siria y Cilicia, xk'ax jye'tak jcowil ranmak yak k'at ajtakeltak re Kakaj Jesucristo pire ticub'ar mas jch'olak chirij Kakaj Jesucristo.
41 Então ele viajou por toda a Síria e Cilícia, fortalecendo as igrejas de lá.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.