Atos 10
Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NVT
1 Cesarea wi' jun winak ri jb'ij Cornelio, ri' jun jb'ab'alak man k'at mak soldad ri tib'ijsaj Italiano re.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Man winak li pach rixokl y ralc'wal nojeli' ranmak tijcojtak jk'ij Kakaj Dios y trantak lawi' raj Kakaj Dios trantak. Re sub'laj pwak tijye' chi jt'o'icak yak cristian ri wi' rajwax rechak y coc'xo'l tich'a'w riq'ui Kakaj Dios.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Li jun k'ij, raj laj jrox or re b'esal k'ij, Cornelio xril jwich jun anjl chapca' li ichic', xocb'i riq'uil lamas wi' y xij re: ¡Cornelio! xche'.
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Y Cornelio cow xril anjl y sub'laj xtzaak jch'ol, xtz'onaj re: Kaj, ¿nen chawaj? xche' re.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Lajori takb'i jono cristian Jope chi jsiq'uij Simón ri tib'ijsaj Pedro re pire tipe aac'l.
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Ji' wi' jposad riq'ui jun winak ri jb'ij Simón ri ajb'anal jwa'x tz'um ri wi' richoch chi' mar, xche' anjl re Cornelio.
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Cuando xelb'i anjl ri xch'ab'en re Cornelio, xpe Cornelio xsiq'uij quib' rechak yak jmocom pach jun soldad ri ticojow jk'ij Kakaj Dios ri jun jtako'n ri cub'ul jch'ol chirij
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 y xyol rechak nen xij anjl. Cuando xyolmaj juntir rechak jwi'l, ajruc're' xtakb'i mak jtako'n Jope.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Laj jcab' k'ij cuando yak jtako'n Cornelio b'esaltak lak b'e tawem trantak Jope, raj tiq'uil cab'lajuj (12) k'ij, Pedro xjaw b'a ja pire tich'a'w riq'ui Kakaj Dios.
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Tichak c'ok jwi'l wi'jal y raj roj xtij jwa, pero cuando tijin jb'anic jwa'x jwa, re xril jun kelen chapca' li ichic'.
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Xril xter caj y xkejch jun kelen lecj asta xtaw lak ulew chapca' rilic jun nimlaj sawn ximil chi quejab' jxiquinl.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Y chiwch man itz'ik petzal juntir jwich awaj ri cajcaj rakanak pach ca'n ri tijjuraj rib'ak lak ulew cuando tib'entak y ca'n ri tirupuptak lecj.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 Y xta xaan jun ch'a'wem, xij re: B'iiten Pedro, camsaj mak awaj pach mak ca'n ri y tij, xche'.
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Pedro xij: Ta'n, Wajawl, in ni jun b'welt tijil kelen inwi'l ri ta' tijye' luwar Jpixb' Kakaj Dios, xche'.
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 Ri'chak tijta xijsaj chic re: Lawi' kelen ri Kakaj Dios xye' luwar titijsaj, ma b'ij chi ta' tzi titijsaj, xche' re Pedro.
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 Oxmul xijsaj re jilonli, ajruc're' xchol chic jawem man sawn lecj.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Pedro aj tijini' chi jchomorsaj nen jcholajl tielwi' man kelen ri xril, cuando xtawtak mak winak chi' pwert, ri takaltakb'i jwi'l Cornelio chi jtoquic richoch Simón.
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 Cuando xtawtak, xch'a'wtak y xtz'onajtak wi la'yi' man ja li wi' jposad winak ri jb'ij Simón ri tib'ijsaj Pedro re.
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Y Pedro aj tijini' chi jchomorsaj nen jcholajl tielwi' man kelen ri xril cuando xpe Lok'laj Jsantil Kakaj Dios xij re: Neri wi' uxib' winak tijintak chi atoquic.
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 B'iiten, kejench cla'. Jat chirijak, mi ran quib' awanm jwi'l ini' xintakowch rechak, xche' Lok'laj Jsantil Kakaj Dios re Pedro.
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Pedro xkejch y xij rechak mak uxib' winak ri jtako'n Cornelio: Ini' ri, ri tijin tatoctak. ¿Nen quiek jwi'l xatpetak chi intoquic? xche' rechak.
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 Rechak xijtak: Oj xojtaksajch jwi'l Cornelio ri jb'ab'alak mak soldad, ri' jun winak ri suc'ul ranm chiwch Kakaj Dios y tijcoja' jk'ij Kakaj Dios y mas tilok'aj jwi'lak juntir yak rijajl Israel. Y jun anjl xin re chi tijtak ac'amic pire atb'e laj richoch y pire tijta nen chawaj tab'ij re, xche'tak re Pedro.
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Ajruc're' xcojsajtak la ja jwi'l Pedro y cla' xwa'xtakwi' jun ak'ab'.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Y laj jcab' k'ij Pedro xtawtak Cesarea lamas tijin tiulb'ej jwi'l Cornelio pach nic'j yak rech'elxic y yak nic'j richc'ulchi' ri xtak jsiq'uijc.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Cuando xocb'i Pedro chuch ja, xpe Cornelio, laj or xelch chi jc'ulic y xxucar chiwch chi jcojic jk'ij.
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Pero Pedro laj or xb'it Cornelio y xij re: B'iiten, wa'ren, in inke jun cristian chapca' at, xche' re.
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Pedro tijin chi yoloj riq'ui Cornelio cuando xoctakb'i la ja, xe' jte' sub'laj cristian mulb'em rib'ak la ja.
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Pedro xij rechak: Atak awetamaki' chi ta' tiye'saj luwar re jun rijajl Israel tijpachij o tib'e solin laj richoch jun cristian wi ma' rijajl ta' Israel. Pero Kakaj Dios xc'utuw chinwch chi juntir cristian ri b'anal jwi'l ta' luwar tikab'ij oj chi ta' tzi.
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Y jwi'li'li cuando xataktak insiq'uijc, ximpeti'n. Ta' ximb'ij chi ta' chwaj. ¿Nenc'u chawajak chwe xataktak inc'amic? xche' Pedro rechak.
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Y Cornelio xij re: Xana' quejab' k'ij lajori, raj jilon or chapca' or lajori, laj jrox or re b'esal k'ij in win la ja neri tijin inch'a'w riq'ui Kakaj Dios cuando ri'chak xwil xwab'a' rib' jun winak chinwch, cojol jun ritz'ik jwi'l pur tikopoponc.
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 Y xij chwe: Cornelio, Kakaj Dios xta' ayolj cuando xatch'a'w riq'uil y retami' ri b'anal awi'l chi jt'o'icak yak ri wi' rajwax rechak.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Tak jsiq'uij Simón ri tib'ijsaj Pedro re, ri wi' Jope ri wi' jposad riq'ui jun winak ri jb'ij Simón ri ajb'anal jwa'x tz'um ri wi' richoch chi' mar, xche' chwe.
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 Jilonli xintak atoquic y at xab'ana' tok'ob' xatpetc. Y lajori woj neri. Chiwch Kakaj Dios chikaj tikata juntir ri b'il chawe jwi'l Kakaj Dios chi tab'ij chike, xche' Cornelio re Pedro.
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Pedro xchol yoloj riq'uilak y xij rechak: Lajori xwetemaji' chi Kakaj Dios tz'etel tz'eti' ta' jaljoj rilic jun cristian tran pach jun chic.
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 Lak juntir tilmit re wich ulew Kakaj Dios tziyi' tril yak cristian ri ticojow jk'ij y trantak tzitaklaj no'j.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Atak, awetamaki' tzilaj jtaquil chirij Kakaj Jesucristo ri xtaksaj jb'ij rechak yak rijajl Israel jwi'l Kakaj Dios, pire tiwa'x utzil laj ranmak jwi'l Kakaj Jesucristo ri Rajawlak juntir cristian.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Atak, awetamaki' chi tzilaj jtaquil li, ji' xcholmajb'i jb'ij Galilea asta xtaw jtaquil lak juntir tilmit re Judea. Cuando jorok b'ijsaji' rechak cristian jwi'l Juan Ajb'anal Ja'tiox chi rajwaxi' tijq'uex jno'jak y tijc'am jk'ab'al jmacak chiwch Kakaj Dios pire tib'ansaj ja'tiox rechak.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 Awetamaki' chi Kakaj Dios xya' jcwinel y xya' Jsantil laj ranm Kakaj Jesús ri aj Nazaret. Kakaj Jesús xana' utzil chijxo'lak cristian y xtzib'saji' juntir cristian ri tijin tijtijtak c'ax laj jk'ab' man jb'ab'al etzl, jwi'l re wi' Kakaj Dios riq'uil.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Y oj xkila' chi tz'eti' juntir ri xan Kakaj Jesús Jerusalén pach laj jluwrak yak rijajl Israel. Rechak xcamsajtak cocb'al wich curs.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Pero Kakaj Dios xc'astasaji' jwich laj jcamnakl laj jrox k'ij y xan chi xwab'a' chic rib' chikawch oj pi cristianil.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 Kakaj Jesucristo ta' xilsaj jwich jwi'l juntir cristian, xike oj ri cha'lcoj jwi'l Kakaj Dios. Y xojwi'ni'n y xojuc'a'jani' riq'uil cuando jorok c'astasaji' jwich laj jcamnakl xo'lak camnakib'.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Re xojjtak chi jb'ij rechak juntir cristian b'ak tilmit chi ri' re cha'l jwi'l Kakaj Dios pire tran jk'atb'itzij chib'ak juntir cristian ri yo'ltak y ri camnaktak.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Juntir yak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios xijtaka' chi nen tijcub'a' jch'olak chirij, ticuysaji' jmac jwi'l Kakaj Dios laj jb'ij Kakaj Jesucristo, xche' Pedro rechak.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Aj tijini' Pedro chi jb'ij jilonli rechak cuando xkej Lok'laj Jsantil Kakaj Dios chib'ak yak ri tijintak chi jtaic jyolj Pedro.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 Y yak rijajl Israel ri jachem rib'ak laj jk'ab' Kakaj Jesucristo ri tijcojtak jk'ij man jcojic retal jtio'jl winak ri xamb'ertakch chirij Pedro, xsaach jch'olak chi rilic chi Kakaj Dios xya' Lok'laj Jsantil laj ranmak yak ma' rijajl ta' Israel.
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Rechak xretemajtak chi xc'ula'taka' Lok'laj Jsantil Kakaj Dios jwi'l xtatak tichak tijintak chi jnimirsaj jk'ij Kakaj Dios y tichak yolowtak lak jaljojtak tzijb'al.
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 Xpe Pedro, xij rechak: Ta' ni jonok tib'in chi ta' tijna' tib'ansaj ja'tiox rechak yak cristian ri la' ja', ri xc'uluwtak Lok'laj Jsantil Kakaj Dios laj ranmak chapca' xkab'an oj, xche' rechak.
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Y Pedro xij chi tib'ansaj ja'tiox rechak laj jb'ij Kakaj Jesucristo. Y ajruc're' sub'laj xpwersijtak jb'ij re Pedro chi tiwa'x chic quib' uxib' k'ij riq'uilak.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.