Mateus 26
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs VC
1 Ko daron nga Iesu mivinvini ore rijen sen ngok vajin, ko owrai tevi jinibb sen nir,
1 — ausente —
2 “Kamrongwose, teru le pa evi nabong ne nanen ne Asien se m̃eri Isrel nir, daron nga marrorrmi lweni nga marivel lingi Ijip tuwi. Ko inu Jinibb Mawos para-tekai kerasik nga para-rruloni inu para-wuse maure inu re nai pelaot, pijpari nga bemij pin.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Re wosenen mawos bbong ko jinibb nir nga marlelep re sulsulen ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir re m̃eri Isrel nir, arini arlik korti re batu jinibb ne sulsulen nir naim sen. Ko batu jinibb ne sulsulen nir nisen ko Kaeapas.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Ko armurri suri nga pirpese parrul re venae Iesu nga parevji pini.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ko nir arwerwerai lweni tevir, “Re nabong ne nanen pijki, jinibb nir tara-revji kerr.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ko vitunen vajin, Iesu evan Betani re naim se jinibb san nisen Saemon nga tuwi mimsi e mesien nga niber m̃im̃emaul.
6 — ausente —
7 Re lat nen, nesevin san evini jin, otori botel san nga marmajing e nevöt nga m̃irres san, nisen alapasta. Ko renge botel nen, nuwi nga muto ren, mapun erres elep, ko nowlin ean mare jer. Ko ejvi re batu Iesu daron nga m̃isakel pia-aan e.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ko daron nga jinibb sen nir marlesi, nolor esij e ko arlolar e, ko arwerwera lweni tevir, “Erpese vinel mulokloksi nanu ngok mirpok?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Suri poro parwulwule nuwi ngok, nowlin pilep temijpal, ko parlai tevi b̃eres nir.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owrai tevir, “Erpese kamlokloksi vinel? Suri ololi majingen nga m̃irres san tevik.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 B̃eres ngok nir arlik tetajer ko pa tevi kami, ko inu sete inu mea-lik tetajer tevi kami.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Renge nga nesevin ngel mijvi nuwi ngel re inu nibek, ololi lilane nga pa partevni inu.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Nuwretun nuwrai tevi kami, re iel ngatan totoklai ngabe nga parwerwere nosp̃en nga m̃irres ngel ren, ko parsup̃e kele nanu nga nesevin ngel muloli kele pivi now se ni.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Mian ko san re nir esngavöl drromon eru, nga marveruse Jutas Iskariot, evan ji nir nga marlelep re sulsulen nir
14 — ausente —
15 ko owrai tevir: “Kapa-la sev tevik poro nga inu bea-teka kerasi Iesu tevi kami?” Ko arla bebje nevöt silva evi ngavöl itul (30) tevi ni.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Ko etipatun re daron nen, epejpej nabong san nga m̃irres nga p̃itka kerasi Iesu ren.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Mian ejpari nabong womunen ne nanen ne niv nga is mijki ren. Ko Iesu jinibb sen nir arini jin, arwerai tevi: “Kumarong kem nabloli lilane ngabe nga nik kupaani nanen ne Asien ren?”
17 — ausente —
18 Ko ni owra “Kapan re ngaim ne Jerusalem ji jinibb san ngok, ko kapwerai tevi ni, ‘Jinibb nevisvisenien owra “Daron suk oto mori pa. Bea-tori nanen ne Asien tevi jinibb suk nir re naim som.” ’
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ko nir arloli erpe nga Iesu muwrai tevir, ko arloli lilane nanen ne Asien etriv.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Mian ko rivriv jer ko vajin, nial muwaj pini, ko Iesu esakel tevi jinibb sen nir esngavöl drromon eru, para-aan.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ko daron nga maraan e, ko owrai tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami nga san re kami pia-tekai kerasi inu.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Ko nolor arrum elep, ko artipatun arwerwerai tevi ni, “Numal, evi inu?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Ko ni owra lweni tevir, “San re kami nga rramok-saro rramok-la nanen re plet ngel, pia-teka kerasi inu.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Inu Jinibb Mawos bea-van pirpe nga maruli suri inu renge Naul On pa. Ko wi, isi ko pia-ivi m̃ernen nga pia-teka kerasi inu Jinibb Mawos. Erres p̃elak bbong re m̃ernen poro sete p̃iak.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ko Jutas nga p̃itka kerasi ni owrai tevi ni, “Jinibb nevisvisenien, evi inu?” Ko Iesu owrai tevi, “Erpe nik kumwerai.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ko re daron nga marok-aan malum e, Iesu ela niv ko owra erres tevi Atua suri, ko otpoi ko owngani tevi jinibb sen nir ko owra “Kaplai kapurroi, ngel evi nibek.”
26 — ausente —
27 Ko elai kele biles ko owra erres tevi Atua suri, ko elai tevir, ko owra “Kami jijle kapmini.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Ngel evi drrak nga puloli marongen se Atua putur imare. Inu mejvi ngel suri netlasien ne nololien se delung nir.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Nuwrai tevi kami, Sete nurongwose bemni kele norro ngel pijpari nabong nga bea-mini nga mimerr tevi kami renge batun vanu se Tata suk.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Mian ko arla nubo nga marok-lai daron nga maraan jile re nanen ne Asien osuw, ko arivel vajin van re Botwen ne lolnai ne olip.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ko Iesu owrai tevir, “Kami jijle nolo kami pia-vitan suri inu renge natmupong ngel, suri aruli re Naul On, ‘Bea-revji jinibb nga mok-metmete sipsip, ko sipsip para-wolu sarrsarr.’
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ko bea-tur imare kele, ko vitunen vajin ko bea-womu bea-ivel ore womu kami re Galili.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Ko Pita owra lweni tevi: “Poro nolo jinibb ngel jijle nir pia-vitan suri nik, ko inu ma nolok setete mia-vitan.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ko Iesu owrai tevi, “Nuwretun nuwrai tevi nik,
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Ko Pita owra lweni tevi: “Setete bea-vilvil ore nik ko, poro bea-mij wor tevi nik!” Ko jinibb sen jijle nir arwerai kele erpok.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Vitunen Iesu eptevi jinibb sen nir aran re lat san nisen Getsemane. Ko owrai tevir, “Kaplik iel, daron nga inu ban beverus sopon iok.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ko etkai Pita ko natu Sepeti nuru, arivel rujruj sopon. Ko ni nolon orrum elep vajin ko ornge esij.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ko owrai tevir, “Inu nolok orrum temijpal, otomori puloli bemij e. Kaplik iel ko kapkulkulu p̃irres tevi inu.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ko ni evel rujruj kele sopon van ngasu ko ejiol non van ngatan ko olot ko owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kupla tweni biles ne norongen nga m̃isij ngel, inu sete bea-minmin ren. Ko piplari pusorsan tevi nik marongen som, sete inu marongen suk.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ko olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga ko elesi armaturrwel; ko owra tevi Pita, “Erpese kami sete kamviter kapkulkulu tevi inu mete nial p̃isansan?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Kapkulkulu p̃irres, ko kapverus nga sete nanu parini parrowrrow p̃elake kami. Nem̃i kami emarong lengleng, ko nibe kami emijmij.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ko evel lingir kele varwen ko olot kele, owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kuploli biles ngel pia-asi re inu, nga inu sete beminmin ren. Ko pirpok ko wor, piplari ko wor pusorsan tevi marongen som.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ko olwi kele vini; ko elesi armatur kele, suri meter orrwel.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ko elinglingir ko evel lingir kele ko olot vatolin, owra kele nale mawos nga muwrair womu.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Vitunen, olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga, ko owrai tevi nir, “Erres, kapmatur vajin, kapmosi p̃irres. Kaplesi. Daron suk evini
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Kapmera, kerr pivel. Kaplesi m̃er nga p̃itka kerasi inu otomori le pa pivini.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Ko daron nga ni m̃irij malum e, ko Jutas, san re esngavöl drromon eru evini, eptevi delung nga milep san ngamartori nesip ne nuval ser nir ko b̃etiluk ser nir. Arivel ji jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir vini.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ko ni nga p̃itka kerasi ni owrai pa tevir lat nga pia-loli surie, owra “Kaplesi si nga bea-rromji, ni evi ni nen ko. Kapa-rrul ren.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Marini vajin, ko ngavilvil ni evan ji Iesu ko owra “O, erres, jinibb nevisvisenien.” Ko orromji ni.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ko Iesu owrai tevi ni, “Selek, kuploli vajin nanu nga kumini suri.” Ko nir arini, ko arrul totoni Iesu.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ko san re nir nga marpitevi Iesu esaro ko ervei tweni nesip ne nuval sen ko eta jinibb san, ko eta tweni boron. Ko m̃ernen evi jinibb ne majingen se batu jinibb ne sulsulen nir.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Ko Iesu owrai tevi, “E, kuplingi lweni nesip ne nuval som ngok re milngen. Suri nir jijle nga marla nesip ne nuval, para-mij ko renge nesip ne nuval.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Nik kurrorrmi sete nurongwose beveruse Tata suk, ko ni lelingen wolok pukoni meling nga marlelep ne anglo ne nuval pisngavöl drromon p̃ieru (12) parpitevi inu?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ko poro pirpok, ko pirpese nga nale se Atua nga maruli renge Naul On nga pia-pelari ko wor suri inu pia-rremali mawos?”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Ko re daron mawos nen, Iesu owrai tevi delung nir, “Erpese? Kamloli erpe nuvi jinibb nga mok-revji jinibb san. Kamini tweni kaprrul totkonik, ko kamtori nesip ne nuval nir ko b̃etiluk nir. Ko tetajer nomok-lik renge Naim On, nomok-visviseni, ko sete kamrrul totkonik.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ko nanu ngel jijle nir arpelari osorsan tevi nale se Atua nga propet sen nir aruli wowomue tuwi pa.” Erij jile erpok, ko jinibb sen nir arivel arwolu lingi.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ko delung nga marrul totkoni Iesu arevei tweni van ji Kaeapas, nga mivi batu jinibb ne sulsulen nir, lat nga jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir markorti pa ren.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ko Pita evivitue nir vitu jer van re lolo naworr ne naim se batu jinibb ne sulsulen nir nga mutur ren. Ko elik ngatan tevi jinibb nga marok-metmete lat nen, owra p̃ilesi bongsi nanu nga parloli tevi Iesu.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ko jinibb nga marlelep ne sulsulen nir tevi nir jijle nga marok-tori gortien nga milep arpejpej nale gerisen san nga p̃itre Iesu, puloli parlingi ni re mijen suri.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ko sete artor sweri san, ewretun nir elep arini ko arkerkeris bbong. Mian ko vitu jer nen ko vajin, jinibb eru orini
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 orwera “M̃erel owra ‘Inu nuvter bolokloksi Naim On se Atua ngel, ko nabong p̃itul kobbong, bea-ili lweni.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ko batu jinibb ne sulsulen nir otur imare ko owrai tevi ni: “Sete kupwera nanu san? Erpese re nale se nuru nga morij terem e ngok?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ko Iesu omurrong. Ko batu jinibb ne sulsulen nir owra kele tevi, “Nungoni nik re nise Atua nga mimaur, kupwera weretunen tevi kem poro nik kuvi Mesaea Atua natun, rreknga ejki!”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Ko Iesu owrai, “Erpe nik kumwerai. Ko nanu san kele bowrai tevi kami: Vitunen kapa-lesi inu Jinibb Mawos bea-sakel renge Atua nga derteren sen mutoe nevren rres. Ko bea-luwi re nabor ne melrin vini.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Daron nga batu jinibb ne sulsulen nir murnge nale se Iesu ngok, ko errerrsi sunsun sen, ko owra “A, ni erij melmelas ko osopsop̃e pa Atua! Erpese kerr rrampej malum jinibb kele san nga puwra nale kele sopon? Kaplesi, lelingenok kamrunge ni erij esij.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Kamrrorrmi erpese?” Ko nir arwera lweni tevi, “O, ni erres re pimij ko wor!”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ko arlutövi non ko aruti, ko nir sopon arwuje
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 ko artetnije ni, ko arwerai tevi, “Kupwerai tevi kem, nik Mesaea, isi ko muwjem ngok?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ko Pita elik malum vare re naim renge lolo naworr nen. Ko nesenwarreng ne majingen san evini jini, ko owrai tevi ni: “E, nik kele komok-pitevi Iesu ne Galili.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ko ni evilvil ore renge no delung nir, owra “Sete nurongwose nanu nga kumwerai ngok!”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Ko ni orujruj van morie metali ne naworr nen. Ko nesenwarreng m̃inij kele san elesi ni, ko owrai tevi nir nga marlik ie, “M̃erel okpitevi Iesu ne Nasret.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Ko ni evilvil ore kele ojuji mare, owra “O ejki, sete nurongwose morok!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Mian ko beblen kele, ko nir nga martur iok arini ji ni ko arwerai tevi Pita, “Ewretun nik kuvi nir san, suri rijen som erpe m̃eri Galili nir.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ko Pita ololi nale nga m̃iterter temijpal san, ko ojuji mare ren ko owra “Mowra sete nurongwose morok!” Ko mian ko ngavilvil nato okokrout.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ko Pita orrorrmi vajin nale se Iesu nga muwrai tevi ni, “Puwomu, vitunen ko nato pia-kokrout, ko nik kupa-vilvil ore inu pivatul, nga kupwera sete kurongwose inu.” Ko ni eivare ko eting temijpal.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.