Mateus 26
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Ko daron nga Iesu mivinvini ore rijen sen ngok vajin, ko owrai tevi jinibb sen nir,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Kamrongwose, teru le pa evi nabong ne nanen ne Asien se m̃eri Isrel nir, daron nga marrorrmi lweni nga marivel lingi Ijip tuwi. Ko inu Jinibb Mawos para-tekai kerasik nga para-rruloni inu para-wuse maure inu re nai pelaot, pijpari nga bemij pin.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Re wosenen mawos bbong ko jinibb nir nga marlelep re sulsulen ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep nir re m̃eri Isrel nir, arini arlik korti re batu jinibb ne sulsulen nir naim sen. Ko batu jinibb ne sulsulen nir nisen ko Kaeapas.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ko armurri suri nga pirpese parrul re venae Iesu nga parevji pini.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ko nir arwerwerai lweni tevir, “Re nabong ne nanen pijki, jinibb nir tara-revji kerr.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ko vitunen vajin, Iesu evan Betani re naim se jinibb san nisen Saemon nga tuwi mimsi e mesien nga niber m̃im̃emaul.
6 — ausente —
7 Re lat nen, nesevin san evini jin, otori botel san nga marmajing e nevöt nga m̃irres san, nisen alapasta. Ko renge botel nen, nuwi nga muto ren, mapun erres elep, ko nowlin ean mare jer. Ko ejvi re batu Iesu daron nga m̃isakel pia-aan e.
7 — ausente —
8 Ko daron nga jinibb sen nir marlesi, nolor esij e ko arlolar e, ko arwerwera lweni tevir, “Erpese vinel mulokloksi nanu ngok mirpok?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Suri poro parwulwule nuwi ngok, nowlin pilep temijpal, ko parlai tevi b̃eres nir.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owrai tevir, “Erpese kamlokloksi vinel? Suri ololi majingen nga m̃irres san tevik.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 B̃eres ngok nir arlik tetajer ko pa tevi kami, ko inu sete inu mea-lik tetajer tevi kami.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Renge nga nesevin ngel mijvi nuwi ngel re inu nibek, ololi lilane nga pa partevni inu.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Nuwretun nuwrai tevi kami, re iel ngatan totoklai ngabe nga parwerwere nosp̃en nga m̃irres ngel ren, ko parsup̃e kele nanu nga nesevin ngel muloli kele pivi now se ni.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Mian ko san re nir esngavöl drromon eru, nga marveruse Jutas Iskariot, evan ji nir nga marlelep re sulsulen nir
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 ko owrai tevir: “Kapa-la sev tevik poro nga inu bea-teka kerasi Iesu tevi kami?” Ko arla bebje nevöt silva evi ngavöl itul (30) tevi ni.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Ko etipatun re daron nen, epejpej nabong san nga m̃irres nga p̃itka kerasi Iesu ren.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Mian ejpari nabong womunen ne nanen ne niv nga is mijki ren. Ko Iesu jinibb sen nir arini jin, arwerai tevi: “Kumarong kem nabloli lilane ngabe nga nik kupaani nanen ne Asien ren?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ko ni owra “Kapan re ngaim ne Jerusalem ji jinibb san ngok, ko kapwerai tevi ni, ‘Jinibb nevisvisenien owra “Daron suk oto mori pa. Bea-tori nanen ne Asien tevi jinibb suk nir re naim som.” ’
18 Ele respondeu:
19 Ko nir arloli erpe nga Iesu muwrai tevir, ko arloli lilane nanen ne Asien etriv.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Mian ko rivriv jer ko vajin, nial muwaj pini, ko Iesu esakel tevi jinibb sen nir esngavöl drromon eru, para-aan.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Ko daron nga maraan e, ko owrai tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami nga san re kami pia-tekai kerasi inu.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Ko nolor arrum elep, ko artipatun arwerwerai tevi ni, “Numal, evi inu?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ko ni owra lweni tevir, “San re kami nga rramok-saro rramok-la nanen re plet ngel, pia-teka kerasi inu.
23 Jesus respondeu:
24 Inu Jinibb Mawos bea-van pirpe nga maruli suri inu renge Naul On pa. Ko wi, isi ko pia-ivi m̃ernen nga pia-teka kerasi inu Jinibb Mawos. Erres p̃elak bbong re m̃ernen poro sete p̃iak.”
24 Pois o
25 Ko Jutas nga p̃itka kerasi ni owrai tevi ni, “Jinibb nevisvisenien, evi inu?” Ko Iesu owrai tevi, “Erpe nik kumwerai.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ko re daron nga marok-aan malum e, Iesu ela niv ko owra erres tevi Atua suri, ko otpoi ko owngani tevi jinibb sen nir ko owra “Kaplai kapurroi, ngel evi nibek.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Ko elai kele biles ko owra erres tevi Atua suri, ko elai tevir, ko owra “Kami jijle kapmini.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Ngel evi drrak nga puloli marongen se Atua putur imare. Inu mejvi ngel suri netlasien ne nololien se delung nir.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nuwrai tevi kami, Sete nurongwose bemni kele norro ngel pijpari nabong nga bea-mini nga mimerr tevi kami renge batun vanu se Tata suk.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Mian ko arla nubo nga marok-lai daron nga maraan jile re nanen ne Asien osuw, ko arivel vajin van re Botwen ne lolnai ne olip.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ko Iesu owrai tevir, “Kami jijle nolo kami pia-vitan suri inu renge natmupong ngel, suri aruli re Naul On, ‘Bea-revji jinibb nga mok-metmete sipsip, ko sipsip para-wolu sarrsarr.’
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ko bea-tur imare kele, ko vitunen vajin ko bea-womu bea-ivel ore womu kami re Galili.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ko Pita owra lweni tevi: “Poro nolo jinibb ngel jijle nir pia-vitan suri nik, ko inu ma nolok setete mia-vitan.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ko Iesu owrai tevi, “Nuwretun nuwrai tevi nik,
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ko Pita owra lweni tevi: “Setete bea-vilvil ore nik ko, poro bea-mij wor tevi nik!” Ko jinibb sen jijle nir arwerai kele erpok.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Vitunen Iesu eptevi jinibb sen nir aran re lat san nisen Getsemane. Ko owrai tevir, “Kaplik iel, daron nga inu ban beverus sopon iok.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ko etkai Pita ko natu Sepeti nuru, arivel rujruj sopon. Ko ni nolon orrum elep vajin ko ornge esij.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ko owrai tevir, “Inu nolok orrum temijpal, otomori puloli bemij e. Kaplik iel ko kapkulkulu p̃irres tevi inu.”
38 e disse a eles:
39 Ko ni evel rujruj kele sopon van ngasu ko ejiol non van ngatan ko olot ko owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kupla tweni biles ne norongen nga m̃isij ngel, inu sete bea-minmin ren. Ko piplari pusorsan tevi nik marongen som, sete inu marongen suk.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ko olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga ko elesi armaturrwel; ko owra tevi Pita, “Erpese kami sete kamviter kapkulkulu tevi inu mete nial p̃isansan?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Kapkulkulu p̃irres, ko kapverus nga sete nanu parini parrowrrow p̃elake kami. Nem̃i kami emarong lengleng, ko nibe kami emijmij.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ko evel lingir kele varwen ko olot kele, owra “Tata suk, poro pivi nanu nga p̃isisarow, kuploli biles ngel pia-asi re inu, nga inu sete beminmin ren. Ko pirpok ko wor, piplari ko wor pusorsan tevi marongen som.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ko olwi kele vini; ko elesi armatur kele, suri meter orrwel.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ko elinglingir ko evel lingir kele ko olot vatolin, owra kele nale mawos nga muwrair womu.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Vitunen, olwi kele vini ji jinibb sen nir nga itul nga, ko owrai tevi nir, “Erres, kapmatur vajin, kapmosi p̃irres. Kaplesi. Daron suk evini
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Kapmera, kerr pivel. Kaplesi m̃er nga p̃itka kerasi inu otomori le pa pivini.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ko daron nga ni m̃irij malum e, ko Jutas, san re esngavöl drromon eru evini, eptevi delung nga milep san ngamartori nesip ne nuval ser nir ko b̃etiluk ser nir. Arivel ji jinibb nga marlelep re sulsulen nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir vini.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ko ni nga p̃itka kerasi ni owrai pa tevir lat nga pia-loli surie, owra “Kaplesi si nga bea-rromji, ni evi ni nen ko. Kapa-rrul ren.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Marini vajin, ko ngavilvil ni evan ji Iesu ko owra “O, erres, jinibb nevisvisenien.” Ko orromji ni.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ko Iesu owrai tevi ni, “Selek, kuploli vajin nanu nga kumini suri.” Ko nir arini, ko arrul totoni Iesu.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ko san re nir nga marpitevi Iesu esaro ko ervei tweni nesip ne nuval sen ko eta jinibb san, ko eta tweni boron. Ko m̃ernen evi jinibb ne majingen se batu jinibb ne sulsulen nir.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Ko Iesu owrai tevi, “E, kuplingi lweni nesip ne nuval som ngok re milngen. Suri nir jijle nga marla nesip ne nuval, para-mij ko renge nesip ne nuval.
52 Aí Jesus disse:
53 Nik kurrorrmi sete nurongwose beveruse Tata suk, ko ni lelingen wolok pukoni meling nga marlelep ne anglo ne nuval pisngavöl drromon p̃ieru (12) parpitevi inu?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Ko poro pirpok, ko pirpese nga nale se Atua nga maruli renge Naul On nga pia-pelari ko wor suri inu pia-rremali mawos?”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ko re daron mawos nen, Iesu owrai tevi delung nir, “Erpese? Kamloli erpe nuvi jinibb nga mok-revji jinibb san. Kamini tweni kaprrul totkonik, ko kamtori nesip ne nuval nir ko b̃etiluk nir. Ko tetajer nomok-lik renge Naim On, nomok-visviseni, ko sete kamrrul totkonik.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ko nanu ngel jijle nir arpelari osorsan tevi nale se Atua nga propet sen nir aruli wowomue tuwi pa.” Erij jile erpok, ko jinibb sen nir arivel arwolu lingi.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ko delung nga marrul totkoni Iesu arevei tweni van ji Kaeapas, nga mivi batu jinibb ne sulsulen nir, lat nga jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko b̃irtera nir nga marivi pa jinibb nga marlelep re m̃eri Isrel nir markorti pa ren.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ko Pita evivitue nir vitu jer van re lolo naworr ne naim se batu jinibb ne sulsulen nir nga mutur ren. Ko elik ngatan tevi jinibb nga marok-metmete lat nen, owra p̃ilesi bongsi nanu nga parloli tevi Iesu.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Ko jinibb nga marlelep ne sulsulen nir tevi nir jijle nga marok-tori gortien nga milep arpejpej nale gerisen san nga p̃itre Iesu, puloli parlingi ni re mijen suri.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ko sete artor sweri san, ewretun nir elep arini ko arkerkeris bbong. Mian ko vitu jer nen ko vajin, jinibb eru orini
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 orwera “M̃erel owra ‘Inu nuvter bolokloksi Naim On se Atua ngel, ko nabong p̃itul kobbong, bea-ili lweni.’”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Ko batu jinibb ne sulsulen nir otur imare ko owrai tevi ni: “Sete kupwera nanu san? Erpese re nale se nuru nga morij terem e ngok?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ko Iesu omurrong. Ko batu jinibb ne sulsulen nir owra kele tevi, “Nungoni nik re nise Atua nga mimaur, kupwera weretunen tevi kem poro nik kuvi Mesaea Atua natun, rreknga ejki!”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Ko Iesu owrai, “Erpe nik kumwerai. Ko nanu san kele bowrai tevi kami: Vitunen kapa-lesi inu Jinibb Mawos bea-sakel renge Atua nga derteren sen mutoe nevren rres. Ko bea-luwi re nabor ne melrin vini.”
64 Jesus respondeu:
65 Daron nga batu jinibb ne sulsulen nir murnge nale se Iesu ngok, ko errerrsi sunsun sen, ko owra “A, ni erij melmelas ko osopsop̃e pa Atua! Erpese kerr rrampej malum jinibb kele san nga puwra nale kele sopon? Kaplesi, lelingenok kamrunge ni erij esij.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Kamrrorrmi erpese?” Ko nir arwera lweni tevi, “O, ni erres re pimij ko wor!”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Ko arlutövi non ko aruti, ko nir sopon arwuje
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 ko artetnije ni, ko arwerai tevi, “Kupwerai tevi kem, nik Mesaea, isi ko muwjem ngok?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ko Pita elik malum vare re naim renge lolo naworr nen. Ko nesenwarreng ne majingen san evini jini, ko owrai tevi ni: “E, nik kele komok-pitevi Iesu ne Galili.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Ko ni evilvil ore renge no delung nir, owra “Sete nurongwose nanu nga kumwerai ngok!”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ko ni orujruj van morie metali ne naworr nen. Ko nesenwarreng m̃inij kele san elesi ni, ko owrai tevi nir nga marlik ie, “M̃erel okpitevi Iesu ne Nasret.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ko ni evilvil ore kele ojuji mare, owra “O ejki, sete nurongwose morok!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Mian ko beblen kele, ko nir nga martur iok arini ji ni ko arwerai tevi Pita, “Ewretun nik kuvi nir san, suri rijen som erpe m̃eri Galili nir.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Ko Pita ololi nale nga m̃iterter temijpal san, ko ojuji mare ren ko owra “Mowra sete nurongwose morok!” Ko mian ko ngavilvil nato okokrout.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ko Pita orrorrmi vajin nale se Iesu nga muwrai tevi ni, “Puwomu, vitunen ko nato pia-kokrout, ko nik kupa-vilvil ore inu pivatul, nga kupwera sete kurongwose inu.” Ko ni eivare ko eting temijpal.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.