Mateus 19
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Daron nga Iesu musuw re m̃irij vajin, ko evel lingi Galili, evini re Jutia re devje nuwi seser ne Jortan.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Ko delung elep arvijuri ni, ko ni ololi nir nga marmesi arres luwi ie.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ko Parasi kele nir arini jin, arwera parrowrrowe ni. Ko arsusi, “Erpese? Evi nanu nga m̃irres nga jinibb p̃ilngi kurtweni nesevin sen suri nanu jijle?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Ko ni erij luwi, owrai tevir: “Rreknga kami sete kameve nga ni nga muloli nanu jijle womu, ololi norman ko nesevin,
4 Jesus respondeu:
5 ko owra ‘Ko ngok niko suri mirpel ngel ko, norman pivel lingi tata sen ko tasu sen, pian vajin piptevi nesevin sen. Nuru nga eru ngok porivi vajin niben sansan ko metka sansan.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Ko ngok niko nuru setemun orivi eru, ko orivi vajin niben sansan ko metka sansan. Sev nga Atua m̃ijipteni kortoni nuru, sete erres jinibb san p̃ila tweni kele.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Ko nir arwera lweni tevi: “Poro pirpok ngok ko, suri sev Moses owra ‘Poro jinibb san p̃ilngi kurtweni nesevin sen, ko puli naul p̃ilai tevi, ko p̃ilngi tweni vajin’?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Ko ni owra lweni tevir, “Suri batu kami nga m̃iterter, niko Moses mimarong nga kaplingi kurtweni nesevin se kami nir. Ko renge womunen sete erpok.
8 Jesus respondeu:
9 Ko nuwrai tevi kami, Poro nga jinibb san nesevin sen sete puloli womue batun, ko m̃ernen bbong p̃ilngi kurtweni nawone, ko p̃itka kele nesevin p̃isan kele, ni evitan re nesevin ngok ko vajin.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Ko jinibb sen nir arwerai tevi ni, “Poro pirpok tevi jinibb san ko nesevin sen, rrek erres sete portektekai nuru.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ko ni owra lweni tevir, “Sete jinibb jijle orongwose puloli pirpe nga kamwerai ngok, nir nga bbong Atua m̃ilngi re nolor arongwose parloli pirpok.
11 Jesus respondeu:
12 Jinibb sopor sete arongwose partekai nesevin suri arivi demaw, rreknga ariak erpok ko wor, rreknga jinibb ololi arirpok. Ko inu nomok-sup̃e suri nir nga marivi jinibb rres ko wor, ko sete arteka nesevin suri armajing suri batun vanu ne melrin. Si nga murongwos puloli pirpok, puloli pirpok ko wor.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Ko vitunen jinibb sopor artekai bipiwarreng ser vini ji ni nga ni p̃ilngi nevren rer ko pulot. Ko Iesu jinibb sen nir artortori lartul nen nir.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ko Iesu owrai tevir: “Sete kapwer orer. Kaplinglingi bipiwarreng nir parini jik, suri batun vanu ne melrin evi se nir nga marirpe bipiwarreng ngok nir.”
14 Aí ele disse:
15 Ko elngi nevren rer jile osuw, ko evel lingi ie.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Mian ko vitunen vajin, ko jinibb san evini jin ko osusi tevi ni: “E, jinibb nevisvisenien, bololi majingen sev nga p̃irres pivtere nga bea-lai mauren nga tuwi ngok vini?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Ko Iesu owra lweni tevi: “Erpese kumsusi tevik suri nanu nga m̃irres? Jinibb san bbong erres, Atua. Ko poro kupwera kupla mauren ngok, kuptori nale nesesreien se Atua.”
17 Jesus respondeu:
18 Ko m̃ernen osusi kele tevi Iesu: “Sev nale nesesreien ko kumwerai ngok?” Ko Iesu owra lweni tevi ni: “Nale nesesreien nen le ngel: ‘Sete kuprevji pini jinibb, sete kupvenae nesevin, sete kupevna, sete kupkerkeris re nosp̃en se numal nir,
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 kuposuri tata som ko tasu som, ko kupmerreni selem pirpe nik luwi.’”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Ko m̃elakel nen owra lweni tevi Iesu: “Nomok-loli jile pa erpe nale nga kumwerair ngok nir. Sev ojpon kele wor nga bololi?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Ko Iesu owra lweni tevi ni, “Poro kupmerreni kupivi jinibb mawos jile p̃irres, kupan kupwulwule jorom jijle nir, ko kupla nevöt nen tevi b̃eres nir; ko jorom nga marres putoe mare re melrin. Ko kupini kupvijuri inu.”
21 Jesus respondeu:
22 Daron nga m̃elakel murnge nale se Iesu ngok e, ko ornge esij e elep, suri ni joron nir elep. Ko evel.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Nuwretun nuwrai tevi kami, Eterter elep renge jinibb nga joron milep pian re batun vanu ne melrin.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Ko bowrai kele tevi kami: Eterter temijpal renge nato liwen pietiv. Ko nga jinibb san nga joron milep poro pian re batunvanu se Atua, eterter wor elep asi wore ngok.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Ko daron nga jinibb sen nir marunge nale ngel, ko bbösa elair e elep, ko arwera “Poro pirpok, ko si ma
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Ko Iesu emtenir ko owrai tevir: “Eterter re devjen nga jinibb puloli. Ko re devjen nga Atua, ni orongwos puloli nanu jijle.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Ko Pita erij weli, owra lweni tevi: “Kuplesi kem, namlinglingi joro kem jile arjipon, ko namini namvijuri nik. Naba-la sev p̃irres ren?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Ko Iesu owrai lweni tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami, renge daron nga Atua pia-loli nanu jijle parmerr p̃irres, ko inu Jinibb Mawos bea-sakel renge nai seksakel suk tevi nosrövien suk; ko kami nga kamok-vijuri inu, kami kele kapa-sakel re nai seksakel pisngavöl drromon p̃ieru, ko kapa-wera suri lat nga puto suri tevi metka ne Isrel nir esngavöl drromon eru.
28 Jesus respondeu:
29 “Ko nir jile kele nga marivel lingi naim ser nir rreknga tuwar nir rreknga jojir nir rreknga tata ser rreknga tasu ser rreknga natur nir rreknga dan ser suri marongen suk, lartul nen nir para-la weli vajin renge iok pijpari pungut pivesan, ko para-lai kele mauren ne tuwi ngok vini.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Ko nir elep nga marwowomu mian ko para-vivitu, ko nir elep nga marvivitu, mian ko para-wowomu.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.