Mateus 19
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Daron nga Iesu musuw re m̃irij vajin, ko evel lingi Galili, evini re Jutia re devje nuwi seser ne Jortan.
1 Jesu iti tur eo in sawar ufunamaim, Galilee ihamiy in Judea wanawananamaim tit, Jordan harew rewan rounane.
2 Ko delung elep arvijuri ni, ko ni ololi nir nga marmesi arres luwi ie.
2 Sabuw rou’ay gagamin hi’ufunun hinan etei iyawasih.
3 Ko Parasi kele nir arini jin, arwera parrowrrowe ni. Ko arsusi, “Erpese? Evi nanu nga m̃irres nga jinibb p̃ilngi kurtweni nesevin sen suri nanu jijle?”
3 Ofafar bai’obaiyenayah hina Jesu an hitain hibatiy hio, “Orot aawan nasisinaf kakaf isan karam boro nakwahir, naatu na kwakwahir i ofafar e’astu’ub ai en?”
4 Ko ni erij luwi, owrai tevir: “Rreknga kami sete kameve nga ni nga muloli nanu jijle womu, ololi norman ko nesevin,
4 Jesu iyafutih eo, “Bo aneika God orot babin hairi sinafih himamatar isan Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?”
5 ko owra ‘Ko ngok niko suri mirpel ngel ko, norman pivel lingi tata sen ko tasu sen, pian vajin piptevi nesevin sen. Nuru nga eru ngok porivi vajin niben sansan ko metka sansan.’
5 Tur an i nati imih God eo, “Orot boro hinah tamah nihamiyih, aawan hairi hinita’imon biyah rou’ab, baise hairi hinita’imon biyah ta’imon namatar.
6 Ko ngok niko nuru setemun orivi eru, ko orivi vajin niben sansan ko metka sansan. Sev nga Atua m̃ijipteni kortoni nuru, sete erres jinibb san p̃ila tweni kele.”
6 Imih hairi men biyah rou’ab baise ta’imon. Abisa God bita’imon men yait ta natarbounih.”
7 Ko nir arwera lweni tevi: “Poro pirpok ngok ko, suri sev Moses owra ‘Poro jinibb san p̃ilngi kurtweni nesevin sen, ko puli naul p̃ilai tevi, ko p̃ilngi tweni vajin’?”
7 Ofafar bai’obaiyenayah hibatiy maiye hio, “Bo aisim Moses ana ofafar ta kirum eo, ‘Orot aawan kwahirinamih, kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab nan.’”
8 Ko ni owra lweni tevir, “Suri batu kami nga m̃iterter, niko Moses mimarong nga kaplingi kurtweni nesevin se kami nir. Ko renge womunen sete erpok.
8 Jesu iyafutih eo, “Kwa a tafa’asaramaim, imih Moses ibasit baibin kwahiren isan eo, baise aneika i men iti na’atube ma’ama’amih.
9 Ko nuwrai tevi kami, Poro nga jinibb san nesevin sen sete puloli womue batun, ko m̃ernen bbong p̃ilngi kurtweni nawone, ko p̃itka kele nesevin p̃isan kele, ni evitan re nesevin ngok ko vajin.”
9 Anababatun a tur ao’owen, orot yait aawan anayabin en asir nakwahir, naatu nare babin ta ufun nan hairi hinibiwa’an i bowabow kakafin esisinaf.”
10 Ko jinibb sen nir arwerai tevi ni, “Poro pirpok tevi jinibb san ko nesevin sen, rrek erres sete portektekai nuru.”
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Orot babin hairi hai ma kakaf nati na’atube tama’am, gewasin men hitatabin, monok baibitar hitama.”
11 Ko ni owra lweni tevir, “Sete jinibb jijle orongwose puloli pirpe nga kamwerai ngok, nir nga bbong Atua m̃ilngi re nolor arongwose parloli pirpok.
11 Baise Jesu iuwih eo, “Men orot etei boro iti bai’obaiyen hini’ufununimih, baise iyabowat God rurubinihiwat boro hini’ufunun.
12 Jinibb sopor sete arongwose partekai nesevin suri arivi demaw, rreknga ariak erpok ko wor, rreknga jinibb ololi arirpok. Ko inu nomok-sup̃e suri nir nga marivi jinibb rres ko wor, ko sete arteka nesevin suri armajing suri batun vanu ne melrin. Si nga murongwos puloli pirpok, puloli pirpok ko wor.”
12 Ef hai yabih moumurih na’in, imih orot men tetatabinamih, afa men tetatabin anayabin afa i yahoh fim, orot afa i yahoh tebowabow, naatu afa i God ana bowabow isan tenotanot, imih men tetatabin. Orot yait iti bai’obaiyen bainamih nakok, basit nab i akisin.”
13 Ko vitunen jinibb sopor artekai bipiwarreng ser vini ji ni nga ni p̃ilngi nevren rer ko pulot. Ko Iesu jinibb sen nir artortori lartul nen nir.
13 Sabuw afa kek gidigidih Jesu uman tafah tayara’aten yoyoban isan hibow hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Ko Iesu owrai tevir: “Sete kapwer orer. Kaplinglingi bipiwarreng nir parini jik, suri batun vanu ne melrin evi se nir nga marirpe bipiwarreng ngok nir.”
14 Baise Jesu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyau tetit, men kwana’otanih. Anayabin sabuw iyab iti kek hai baitumatum na’atube God ana aiwobomaim tema’am.”
15 Ko elngi nevren rer jile osuw, ko evel lingi ie.
15 Basit Jesu kek tafah yara’aten isah yoyoban sawar, imaibo ihamiyih in.
16 Mian ko vitunen vajin, ko jinibb san evini jin ko osusi tevi ni: “E, jinibb nevisvisenien, bololi majingen sev nga p̃irres pivtere nga bea-lai mauren nga tuwi ngok vini?”
16 Ana veya ta orot ta na Jesu ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, sawar menatan gewasin anasinaf boro ma’ama wanatowan anab?”
17 Ko Iesu owra lweni tevi: “Erpese kumsusi tevik suri nanu nga m̃irres? Jinibb san bbong erres, Atua. Ko poro kupwera kupla mauren ngok, kuptori nale nesesreien se Atua.”
17 Jesu orot iya’afut eo, “Aisim sawar gewasin isan ayu kubibatiyu? God akisinamo i orot gewasin. O inakok ma’ama wanatowan bain ma’amih, basit ofafar ini’ufunun.”
18 Ko m̃ernen osusi kele tevi Iesu: “Sev nale nesesreien ko kumwerai ngok?” Ko Iesu owra lweni tevi ni: “Nale nesesreien nen le ngel: ‘Sete kuprevji pini jinibb, sete kupvenae nesevin, sete kupevna, sete kupkerkeris re nosp̃en se numal nir,
18 Orot Jesu ibatiy eo, “Ofafar i menatan?” Jesu iya’afut eo, “Men tura ina’asabun, turanah a’aawah bairi men kwaniwa’an, men inabain, men orot babin afa isah inayanuw,
19 kuposuri tata som ko tasu som, ko kupmerreni selem pirpe nik luwi.’”
19 hinat tamat inakakafiyih naatu o taiyuw isa kubiyabow na’atube taituwa isah iniyabow.”
20 Ko m̃elakel nen owra lweni tevi Iesu: “Nomok-loli jile pa erpe nale nga kumwerair ngok nir. Sev ojpon kele wor nga bololi?”
20 Orot iya’afut eo, “Iti ofafar etei asinaf sawar, abisa’awat tema’am boro anasinaf?”
21 Ko Iesu owra lweni tevi ni, “Poro kupmerreni kupivi jinibb mawos jile p̃irres, kupan kupwulwule jorom jijle nir, ko kupla nevöt nen tevi b̃eres nir; ko jorom nga marres putoe mare re melrin. Ko kupini kupvijuri inu.”
21 Jesu iu eo, “O inakok a yawas baigewasinamih. Basit inan a sawar etei sabuw hai sawaramih initih hinatobon, naatu kabay inab yababan wairafih initih. O inan ini’ufununu, nati na’atube inasinaf maramaim o boro isa sawar nakaram.”
22 Daron nga m̃elakel murnge nale se Iesu ngok e, ko ornge esij e elep, suri ni joron nir elep. Ko evel.
22 Orot iti tur nonowar ana maramaim yababan auman ana ubar in, anayabin i aurin sawar etei karam.
23 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Nuwretun nuwrai tevi kami, Eterter elep renge jinibb nga joron milep pian re batun vanu ne melrin.
23 Naatu Jesu tatabir ana bai’ufununayah iuwih eo, “Tur anababatun au’uwi. Orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.
24 Ko bowrai kele tevi kami: Eterter temijpal renge nato liwen pietiv. Ko nga jinibb san nga joron milep poro pian re batunvanu se Atua, eterter wor elep asi wore ngok.”
24 Au’uwi maiye camel sou’umaim sorabon isan i fokar, anayabin koun butun gagamin. Ef ta’imon nati na’atube orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.”
25 Ko daron nga jinibb sen nir marunge nale ngel, ko bbösa elair e elep, ko arwera “Poro pirpok, ko si ma
25 Bai’ufununayah iti tur hinonowar ana maramaim hifofofor men kafaita. Naatu hio, “Yait i boro yawas nab?”
26 Ko Iesu emtenir ko owrai tevir: “Eterter re devjen nga jinibb puloli. Ko re devjen nga Atua, ni orongwos puloli nanu jijle.”
26 Jesu mutufor nuw itih eo, “Sawar etei orot isah i hifokar, baise God isan sawar etei i men fokarihimih.”
27 Ko Pita erij weli, owra lweni tevi: “Kuplesi kem, namlinglingi joro kem jile arjipon, ko namini namvijuri nik. Naba-la sev p̃irres ren?”
27 Basit Peter misir eo, “Kwi’iti, aki ai sawar etei ai hamiyen o abi’ufununi abisa boro anab?”
28 Ko Iesu owrai lweni tevi nir: “Nuwretun nuwrai tevi kami, renge daron nga Atua pia-loli nanu jijle parmerr p̃irres, ko inu Jinibb Mawos bea-sakel renge nai seksakel suk tevi nosrövien suk; ko kami nga kamok-vijuri inu, kami kele kapa-sakel re nai seksakel pisngavöl drromon p̃ieru, ko kapa-wera suri lat nga puto suri tevi metka ne Isrel nir esngavöl drromon eru.
28 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Tafaram nabobotabir ana maramaim, Orot Natun boro ana urama’ama bonamanamarinamaim namare. Naatu kwa ayu au bai’ufununayah na 12 auman boro urama’amamaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih kwanama.
29 “Ko nir jile kele nga marivel lingi naim ser nir rreknga tuwar nir rreknga jojir nir rreknga tata ser rreknga tasu ser rreknga natur nir rreknga dan ser suri marongen suk, lartul nen nir para-la weli vajin renge iok pijpari pungut pivesan, ko para-lai kele mauren ne tuwi ngok vini.
29 Sabuw iyab ayu wabu’umaim hai bar hai me, taituwah, ruburubuh, hinahinah tamahinah hihamiyen ayu tibi’ufununu boro hai yawas tafan ana ya’abar anitih. Naatu yawas wanatowan auman anitih hinab.
30 Ko nir elep nga marwowomu mian ko para-vivitu, ko nir elep nga marvivitu, mian ko para-wowomu.”
30 Baise sabuw iyab boun wan hi’iyon tenan boro hinan hini’uf naatu sabuw iyab hi’uf tenan boro hinan wan hini’iyon. Imih sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am maramaim boro aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.