Marcos 12
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NVI
1 Iesu owra nale rrongrrongvi san tevi jinibb nir, owra “Jinibb san orwi naut ne grep san, ko osi rrale nalut rengen. Ko eli bbulwil san renge lat nen nga jinibb parivel renge grep nir ko suwer p̃iseser van rengen. Ko eli naim san nga muwu mare nga parsa ren ko parkulkulu metmet p̃irres. Ko elai naut nen tevi jinibb sopor nga parmajing rengen, ko ni evel van renge ngaim m̃inij e san.
1 Então Jesus começou a lhes falar por parábolas: "Certo homem plantou uma vinha, colocou uma cerca ao redor dela, cavou um tanque para prensar as uvas e construiu uma torre. Depois arrendou a vinha a alguns lavradores e foi fazer uma viagem.
2 Mianan ko mijpari renge daron mawos nen vajin nga partawe wenen e, ko ni okoni jinibb ne majingen sen san van ji jinibb nga marmetmete naut nga, p̃ilai wenen sopon jir.
2 Na época da colheita, enviou um servo aos lavradores, para receber deles parte do fruto da vinha.
3 Ko nir arrul re totoni ni, ko arvirrvirrali, ko arkoni tweni evel kiskis olwi.
3 Mas eles o agarraram e espancaram, e o mandaram embora de mãos vazias.
4 Ko ni okoni kele jinibb sen m̃inij nen san evan jir; ko nir arla nevöt ko artuwe rrurrngi batun e, ko arloli esij elep tevi, ko arkoni tweni olwi.
4 Então enviou-lhes outro servo; e lhe bateram na cabeça e o humilharam.
5 Ko ni okoni kele jinibb sen m̃inij nen san, ko m̃ernen arevji pini emij. Ko nir elep
5 E enviou ainda outro, o qual mataram. Enviou muitos outros; em alguns bateram, a outros mataram.
6 Ko sansan bbölbböl vajin ojpon jer, natun nga mimrreni temijpal nen e. Ni okoni vivitu jere evan jir, owra ‘Nir rreknga parosuri natuk le.’
6 "Faltava-lhe ainda um para enviar: seu filho amado. Por fim o enviou, dizendo: ‘A meu filho respeitarão’.
7 “Ko jinibb nga marmetmete naut nen daron nga marlesi, ko arwerwera lululweni tevi nir, ‘Ngok, natun mawos nga pia-la joro tata sen ko ngok. Kerr pirevji pini, ko naut sen pivi vajin se kerr e.’
7 "Mas os lavradores disseram uns aos outros: ‘Este é o herdeiro. Venham, vamos matá-lo, e a herança será nossa’.
8 Ko arrul totoni ni, ko arevji pini emij, ko arsor tweni van vare e renge naut ne grep nen e.
8 Assim eles o agarraram, e o mataram, e o lançaram para fora da vinha.
9 “Ngok mirpok ngok, numal ne naut ne grep nen pulwi vini ko puloli sev ko tevir? Ni pivini ko pirevji pinir, ko p̃ilai tevi jinibb m̃inij kele sopor.”
9 "O que fará então o dono da vinha? Virá e matará aqueles lavradores e dará a vinha a outros.
10 Ko Iesu osusi tevir owra “Ia, ko nale nga maruli renge Naul On ngel owra sev le, nga muwra ‘Nabur nga jinibb nga marok-majinge naim marungasi marwirre, niko vajin evi nabur nga murrul totoni naim m̃iterter.
10 Vocês nunca leram esta passagem das Escrituras? ‘A pedra que os construtores rejeitaram tornou-se a pedra angular;
11 Nanu ngel evi nanu nga mivel ji Numal e vini. Ko evi nanu nga mete kerr m̃ilesi taole m̃irres p̃elak.’”
11 isso vem do Senhor, e é algo maravilhoso para nós’ ".
12 Ko nir nga marwowomu re m̃eri Isrel nir arongwose nga ni owra nale rrongrrongvi nga m̃itre nir rengen, ko arwera parrul totoni; ko armetutue delung nir. Ko arlinglingi arivel lingi.
12 Então começaram a procurar um meio de prendê-lo, pois perceberam que era contra eles que ele havia contado aquela parábola. Mas tinham medo da multidão; por isso o deixaram e foram embora.
13 Jinibb nga marlelep sopor arkoni Parasi sopor ko jinibb se Erot sopor arini ji Iesu nga parjiljilwer kerkerasi, nga puloli nir partor wos ni renge nale sen.
13 Mais tarde enviaram a Jesus alguns dos fariseus e herodianos para o apanharem em alguma coisa que ele dissesse.
14 Nir arini jin ko arwerai tevi ni, “Jinibb nevisvisenien, kem namrongwose nga nik komok-weretun; ko sete kuwer suri jinibb san, ko sete kumanun rragrrag renge no san, ko komok-visviseni sel se Atua weretunen. Ngok kupwerai ta tevi kem, evi nanu nga m̃irres renge nale nesesreien se kerr nga rrapwuli takis tevi Sisa, rreknga ejki? Nablai tevi rreknga sete nablai tevi?”
14 Estes se aproximaram dele e disseram: "Mestre, sabemos que és íntegro e que não te deixas influenciar por ninguém, porque não te prendes à aparência dos homens, mas ensinas o caminho de Deus conforme a verdade. É certo pagar imposto a César ou não?
15 Iesu orongwose nga nir marivel re sel eru, ko owrai tevir, “Suri sev nga kami kamrrowrrowe inu mirpok? Kaplai ta nevöt nen pisan vini jik, nga inu b̃elesi ta.”
15 Devemos pagar ou não? " Mas Jesus, percebendo a hipocrisia deles, perguntou: "Por que vocês estão me pondo à prova? Tragam-me um denário para que eu o veja".
16 Ko nir arla nevöt nen san tevi ni, elesi jile musuw, ko owrai tevi nir, “Ko isi le non ngel, ko nisen ngel?” Ko nir arwera lweni tevi arwera “Rrekma Sisa ko.”
16 Eles lhe trouxeram a moeda, e ele lhes perguntou: "De quem é esta imagem e esta inscrição? " "De César", responderam eles.
17 Ko Iesu owrai lweni tevir, “Nanu nga marivi se Sisa, kaplai lweni tevi Sisa. Ko nanu nga marivi se Atua ko kaplai lwenir tevi Atua.” Ko bbösa elair e.
17 Então Jesus lhes disse: "Dêem a César o que é de César e a Deus o que é de Deus". E ficaram admirados com ele.
18 Satusi nir, nga marwera jinibb sete orongwos pimaur luwi kele renge mijen, arini ji Iesu, ko arsusi kerkerasi tevi ni arwera
18 Depois os saduceus, que dizem que não há ressurreição, aproximaram-se dele com a seguinte questão:
19 “Jinibb nevisvisenien, Moses oli pa renge naul ne nale nesesreien se kerr erpel: ‘Poro jinibb san tuwan pimij lingi nesen sen, ko natu nuru pijkie, ko ngok m̃ernen tasin p̃itkai kele tuwan nesen sen ko pivesi wani metka se tuwan nga mimij ngok.’
19 "Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se o irmão de um homem morrer e deixar mulher sem filhos, este deverá casar-se com a viúva e ter filhos para seu irmão.
20 Ngok niko jinibb niaken ebut; ko m̃erwomu nen elesi nesevin san, mian ko emij lingi nesevin nen, ko natu nuru ejkie.
20 Havia sete irmãos. O primeiro casou-se e morreu sem deixar filhos.
21 Erwen kele etkai vinnen, ko emij lingi kele, sete natu nuru otoe te ejki. Ko nir itolin kele, ko erpe kele bbong nga womunen nuru.
21 O segundo casou-se com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. O mesmo aconteceu com o terceiro.
22 Nir jile nga ebut ngok natur arjikie. Ngok vitunen vajin ko nesevin nen emij kele.
22 Nenhum dos sete deixou filhos. Finalmente, morreu também a mulher.
23 Ko ngok mirpok ngok, renge daron nga para-maur luwi kele re mijen, vinnen pivi nir si nen ko nesevin sen? Suri nir niaken nga ebut ngok jile nir artekai. Kupwera suri ta we!”
23 Na ressurreição, de quem ela será esposa, visto que os sete foram casados com ela? "
24 Iesu owrai tevi nir, “Suri nanu nga eru ngel le, kami kamsarr nga kamsarr lengleng, suri nga sete kamrongwose Naul On rreknga derteren se Atua.
24 Jesus respondeu: "Vocês estão enganados! Pois não conhecem as Escrituras nem o poder de Deus!
25 Suri daron nga jinibb nga marmij parmaur luwi renge mijen, setemun norman ko nesevin mora-totko kele, rreknga porleslesi nuru kele, ejki mun. Porlik vajin porirpe anglo ne melrin nir.
25 Quando os mortos ressuscitam, não se casam nem são dados em casamento, mas são como os anjos nos céus.
26 Ko re devjen ne nga nir nga marmij, nga para-maur luwi kele, ngok kami sete kameve renge naul se Moses renge lat nga marsup̃e suri nai wel san nga muroror, ko nabb sete eani? Renge nai ngok, Atua erij tevi Moses, owra ‘Inu nuvi Atua se Epram, ko Atua se Aesak, ko Atua se Jekop.’
26 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês não leram no livro de Moisés, no relato da sarça, como Deus lhe disse: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’?
27 Ni sete evi Atua se jinibb nga marmij te ejki, evi Atua se nir nga marmaur. Suri derteren sen elep nga elep lingi mijen. Iok kami kamsarr nga kamsarr lenglengen ko nga kamok-wera jinibb sete orongwos pimaur luwi kele re mijen.”
27 Ele não é Deus de mortos, mas de vivos. Vocês estão muito enganados! "
28 Ko san renge jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien evini, ko omurrarronge nir jile marok-bburbburir e nale, ko ornge nga Iesu okrij welir erres p̃elak. Ko osusi tevi ni owra “Nale nesesreien se Atua ngabes nen evi drromon jer renge nale nesesreien m̃inij nga ngok nen nir nga m̃irres asi nen nga rrapvijuri?”
28 Um dos mestres da lei aproximou-se e os ouviu discutindo. Notando que Jesus lhes dera uma boa resposta, perguntou-lhe: "De todos os mandamentos, qual é o mais importante? "
29 Ko Iesu owra lweni tevi ni owra “Renge nale nesesreien se Atua nga mivi drromsen jer renger erpel, ‘O Isrel, kaprunge Iova Atua se kerr. Ni kobbong esan evi Iova.
29 Respondeu Jesus: "O mais importante é este: ‘Ouve, ó Israel, o Senhor, o nosso Deus, o Senhor é o único Senhor.
30 Ko nik kupmerreni Iova Atua som
30 Ame o Senhor, o seu Deus de todo o seu coração, de toda a sua alma, de todo o seu entendimento e de todas as suas forças’.
31 Nga surie kele erpel, ‘Nik kupmerreni jinibb nga marlik morie nik pirpe kumrreni lweni nik.’ Setemun nale nesesreien kele san osorsan tevi nga ngel nuru, ejki.”
31 O segundo é este: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Não existe mandamento maior do que estes".
32 M̃ernen owra lweni tevi, “Omomsawos ko, Jinibb nevisvisenien, nik kuwra weretunen. Atua sansan kobbong, setemun san kele, ni kobbong esan rres.
32 "Muito bem, mestre", disse o homem. "Estás certo ao dizeres que Deus é único e que não existe outro além dele.
33 Ko nga rrapmerreni ni renge nolo kerr jile ko norrorrmien se kerr jile, ko derteren se kerr jile, ko nga rrapmerreni jinibb nga marlik morie kerr pirpe kerr, ngok erres womu re marsuli nanu tevi Atua.”
33 Amá-lo de todo o coração, de todo o entendimento e de todas as forças, e amar ao próximo como a si mesmo é mais importante do que todos os sacrifícios e ofertas".
34 Ko daron nga Iesu m̃ilesi muwra lweni tevi ni mumomsawos, ko owrai tevi ni, “Nik sete kuruj ngasu rragrrag renge batun vanu se Atua.” Vitunen renge ngel ko setemun jinibb san osusi kele nanu san tevi ni, suri armetutu.
34 Vendo que ele tinha respondido sabiamente, Jesus lhe disse: "Você não está longe do Reino de Deus". Daí por diante ninguém mais ousava lhe fazer perguntas.
35 Daron nga Iesu mok-visviseni jinibb nir renge loloim ne Naim On e, ko owrai tevir, “Erpese jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien marwera ‘Mesaea evi Devet natun’?
35 Ensinando no templo, Jesus perguntou: "Como os mestres da lei dizem que o Cristo é filho de Davi?
36 Suri Devet Nem̃in On esilvi ko owra erpel: ‘Numal Atua owrai tevi Numal suk, “Kuplik renge nevrek rres, kuptiriv pijpari nga bololi devje nuval som nir parirpe lat nga kupbböt ren renge nolon b̃elam ngatan.” ’
36 O próprio Davi, falando pelo Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Senta-te à minha direita até que eu ponha os teus inimigos debaixo de teus pés’.
37 Devet lweni wor owra ni evi Numal sen, ko ngok ni evi natun erpese ko?” Jinibb elep nga marini arunge ni muwrai mirpok ko arir lengleng ren.
37 O próprio Davi o chama ‘Senhor’. Como pode, então, ser ele seu filho? " E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Iesu evisviseni jinibb nir ko owrai tevir, “Kapmetmet renge jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir, suri nir armerreni paruri sunsun nga marres nga marpepriv partutur tevir, ko delung jile partorir ko parsareni nevrer tevir renge sel.
38 Ao ensinar, Jesus dizia: "Cuidado com os mestres da lei. Eles fazem questão de andar com roupas especiais, de receber saudações nas praças
39 Armerreni parsakel renge nai seksakel nga muto limjer womu m̃irres renge Naim On, ko erpok kele armerreni parsakel renge nai seksakel nga muto limjer womu m̃irres renge lat ne nanen.
39 e de ocupar os lugares mais importantes nas sinagogas e os lugares de honra nos banquetes.
40 Arivi demij venao, arvenae p̃etp̃eti nijor se nesevin nga diwen ser marmij lingir, ko renge daron ngok ko pa arkerkerasi jinibb nir, arloli verusen nga marpepriv tevi Atua. Ngok Atua putor vitrangi nir pilep suri.”
40 Eles devoram as casas das viúvas, e, para disfarçar, fazem longas orações. Esses receberão condenação mais severa! "
41 Iesu esakel renge loloim on se Atua, morie lat nga bokis ne nevöt mutoe. Ko ok-meteni suri erpese nga jinibb marok-tuwe nevöt van renge bokis nen. Jinibb elep nga joror milep artuwe nevöt nga marlelep nir.
41 Jesus sentou-se em frente do lugar onde eram colocadas as contribuições, e observava a multidão colocando o dinheiro nas caixas de ofertas. Muitos ricos lançavam ali grandes quantias.
42 Ko renge ie, nesevin san nga mivi b̃eres, diwen sen mimij lingi, evini ko otuwe nevöt nga wowarreng eru. Nevöt nga wowarreng nen nuru korti ko evi wan selen ko.
42 Então, uma viúva pobre chegou-se e colocou duas pequeninas moedas de cobre, de muito pouco valor.
43 Ko Iesu everuse jinibb sen nir arini jin, ko owrai tevir, “Nuwretun nuwrai tevi kami, nesevin nga ngel nga diwen sen mimij lingi ngel, ni otuw nevöt asie nir jijle nga martuwe nevöt van renge bokis nen.
43 Chamando a si os seus discípulos, Jesus declarou: "Afirmo-lhes que esta viúva pobre colocou na caixa de ofertas mais do que todos os outros.
44 Suri lartul nga ngok nir joror elep, ko arlai bbong beblen ko artuwe, ko artori jere eleplep; ko vinel ma emarong putuw p̃etp̃eti sev nga ni m̃ilngi, nga mivi liken sen p̃etp̃eti.”
44 Todos deram do que lhes sobrava; mas ela, da sua pobreza, deu tudo o que possuía para viver".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.