João 3
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Parasi san elik iok, nisen Nikotemas. Evi jinibb san nga milep nga muwowomue m̃eri Isrel nir.
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 M̃ernen mawos evini silveni ji Iesu renge natamupong san. Ko owrai tevi, “Jinibb nevisvisenien, kem namrongwose nik kuvi jinibb nevisvisenien nga kumiel ji Atua vini, suri sete san orongwose puloli nelesien ngel nir nga nik kumlolir ngel, poro nga Atua sete piptevi ni.”
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Iesu owra lweni tevi, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, poro nga san sete p̃iak luwi kele, ko sete orongwos rragrrage pian renge batun vanu se Atua nga pia-vini.”
3 Jesus respondeu:
4 Nikotemas owra lweni tevi Iesu, “Ai, jinibb p̃iak luwi kele pirpese, nga m̃itra pa? Sete orongwos pulwi kele van renge depai tasu sen, ko p̃iak luwi kele!”
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Iesu owra lweni tevi, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, poro nga jinibb sete p̃iak luwi renge nuwi ko Nem̃in On, ko ni sete orongwose pian rragrrag renge batun vanu se Atua.
5 Jesus disse:
6 Niko, nanu nga m̃iak renge niben evi niben kobbong, ko nanu nga m̃iak renge Nem̃in On evi nem̃in.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Sete kuptaole nga inu mowrai tevim mirpok ngok nga nik kup̃iak kele.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Nik kurongwos kuprunge ling puwuw renge iok jijle nir vini, ko sete kurongwos lat nga m̃itipatun ren vini ko lat nga pian pusuw ren. Erpok kele renge nir nga mariak renge Nem̃in On.”
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Nikotemas owra lweni tevi Iesu, owra “Ai, nanu ngel putoe pirpok pirpese ko?”
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Ko Iesu owra lweni kele tevi Nikotemas, “Nik kuvi jinibb ne nevisvisenien se m̃eri Isrel nir, ko suri sev sete kumrongwose nanu ngel?
10 Jesus respondeu:
11 Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, inu nomok-sup̃e suri nanu nga morongwose, ko nomok-rij suri nanu nga nulesi metek e. Ko kami sete kamosuri sev nga nuwrai.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Nuwra tweni nanu ne iel ngatan nir tevi kami, ko kami sete kamosuri te. Ko poro bowra vajin nanu ne melrin nir tevi kami, ko kami kaposurir pirpese?
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Sete jinibb san otongsa van renge melrin nabong san. Inu kobbong sansan, Jinibb Mawos nga mojubbul renge melrin vini.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Erpe Moses tuwi murrloni num̃et nga marmajing rrongrrongvi e bras re nai san ko musi mutur imare renge lolo merwer, ngok pirpok ko renge inu Jinibb Mawos, jinibb nir para-rrulonik.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Renge iok, poro isi tama san pia-osuri inu, m̃ernen pia-lai mauren nga muto tuwi ngok ko wor vini.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Atua emrreni temijpale jinibb ne iel ngatan nir. Ko niko muloli ni mukoni inu, nga m̃esansan mevi ni natun mawos, vini iel ngatan. Ngok poro isi san pia-osuri inu, m̃ernen sete mia-mij, ko pia-la mauren nga muto tuwi ngok vini.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Atua okoni inu Natun mawos vini iel ngatan, sete suri b̃ewer lokloksi jinibb ne iel ngatan nir, ejki, ko b̃ela ma mauren tevir.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Ni nga muosuri inu, setemun Atua mia-wer lokloksi. Ko si nga sete muosuri inu, Atua ewer lokloksi ko pa osuw ngok, suri sete muosuri nise inu nga mevi Atua natun mawos.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Atua ololi erpok suri nanu ngel le: moron evini pa iel ngatan osuw, ko jinibb sete armerreni te. Armerreni wor nemalik asie moron, suri nanu nga marok-lolir arsij.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Jinibb jijle nga marok-loli nanu nga marsij nir arok-ungasi moron, ko ololi sete armerreni parini renge moron. Armetutue moron, arunge moron tumor vaseni nanu nga marsij nga marok-lolir tarto limjer.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Ko si nga ma muloli sev nga mivi weretunen, okini ko wor renge moron, suri nga emrreni puloli parlesi wos nanu nga mok-lolir nga marres, nga muosuri Atua rer.”
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Vitunen vajin renge nanu ngel nir, Iesu eptevi jinibb sen nir aran renge Jutia. Ko arlik nabong evis wor iok, ko Iesu ok-paptaese jinibb nir ie.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Jon kele renge daron nen ok-paptaese jinibb nir renge Aenon mori Salim, suri nuwi elep renge iok. Ko jinibb nir aranan ji Jon ie, ko ok-paptaes nir iok.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 Suri renge daron nen setewor arlingi Jon renge naim ne nekaien.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Renge iok Jon jinibb sen sopor ko m̃eri Isrel san arsupsup̃e suri murrun ne lalosen, erpese nga jinibb san orongwos puwokwok renge no Atua.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Mian ko arini ji Jon arwerai tevi, “Jinibb nevisvisenien, kuplesi m̃er nga bonevis nga miptevim nga iokwan renge devje nuwi seser van luwi Jortan nga e, nga nik kumrij sen. Ni le ngel mok-paptaes jinibb nir renge nuwi seser. Jinibb p̃etp̃eti arinini jin.”
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Jon owra “Erres kobbong. Sete jinibb san orongwos puloli majingen san poro Atua sete mukoni twenie.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Kami bonevis nga, kamrongwose nga inu mowra inu sete nuvi Mesaea. Atua okoni wowomu inu ko ma renge ni, vitunen ko ni pia-vini.”
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Ko Jon otuw kele nale ngel, owra “Jinibb san nga puwra p̃ilesi nesevin san, ko poro puwra pian mun lat san, ko p̃ilngi selen san nga pimetmete nesen sen sopon pijpari nga pia-luwi. Ko vinnen evi pa sen ko. Ko selen ngok, daron nga murnge drrela m̃ernen mivini, ko eir elep, sete orongwos purnge p̃isij e. Ko erpok ko, inu neiren suk elep temijpal vajin.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Ni pian mare jerjer, ko inu bean ngatan jerjer renge ni.”
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Ni nga mujubbul mare renge melrin vini, ean mare jerjer renge jinibb nir. Ko m̃er nga miplari bbong renge iel ngatan evi pa jinibb ne iel ngatan, ko ok-sup̃e suri bbong nanu ne iel ngatan nir. Ni nga ma mujubbul mare renge melrin vini, ni an mare jerjer ko wor renge jinibb nir.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Ni ok-sup̃e sev nga ni murnge ko m̃ilesir re meten. Ko sete ma jinibb san ea-osuri rragrrage nanu nga muwrai ngok nir!
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Ni nga ma muosuri sev nga inu mowrai eviseni vajin nga Atua nale sen arivi weretunen.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 M̃er nga Atua mukoni, ni ok-sup̃e suri nale se Atua, suri Atua elai Nem̃in On sen tevi ni owun saut rrese.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Tata emrreni Natun, ko ela nanu jijle tevi, elngir renge nevren.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 M̃er nga muosuri Natun elai pa mauren nga muto tuwi ngok vini. Ko m̃er nga sete muosuri Natun sete mia-la mauren nga muto tuwi ngok vini. M̃ernen lolaren se Atua oto malum ren.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.