João 3

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Parasi san elik iok, nisen Nikotemas. Evi jinibb san nga milep nga muwowomue m̃eri Isrel nir.
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 M̃ernen mawos evini silveni ji Iesu renge natamupong san. Ko owrai tevi, “Jinibb nevisvisenien, kem namrongwose nik kuvi jinibb nevisvisenien nga kumiel ji Atua vini, suri sete san orongwose puloli nelesien ngel nir nga nik kumlolir ngel, poro nga Atua sete piptevi ni.”
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Iesu owra lweni tevi, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, poro nga san sete p̃iak luwi kele, ko sete orongwos rragrrage pian renge batun vanu se Atua nga pia-vini.”
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Nikotemas owra lweni tevi Iesu, “Ai, jinibb p̃iak luwi kele pirpese, nga m̃itra pa? Sete orongwos pulwi kele van renge depai tasu sen, ko p̃iak luwi kele!”
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Iesu owra lweni tevi, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, poro nga jinibb sete p̃iak luwi renge nuwi ko Nem̃in On, ko ni sete orongwose pian rragrrag renge batun vanu se Atua.
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Niko, nanu nga m̃iak renge niben evi niben kobbong, ko nanu nga m̃iak renge Nem̃in On evi nem̃in.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Sete kuptaole nga inu mowrai tevim mirpok ngok nga nik kup̃iak kele.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Nik kurongwos kuprunge ling puwuw renge iok jijle nir vini, ko sete kurongwos lat nga m̃itipatun ren vini ko lat nga pian pusuw ren. Erpok kele renge nir nga mariak renge Nem̃in On.”
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 Nikotemas owra lweni tevi Iesu, owra “Ai, nanu ngel putoe pirpok pirpese ko?”
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 Ko Iesu owra lweni kele tevi Nikotemas, “Nik kuvi jinibb ne nevisvisenien se m̃eri Isrel nir, ko suri sev sete kumrongwose nanu ngel?
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi nik, inu nomok-sup̃e suri nanu nga morongwose, ko nomok-rij suri nanu nga nulesi metek e. Ko kami sete kamosuri sev nga nuwrai.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Nuwra tweni nanu ne iel ngatan nir tevi kami, ko kami sete kamosuri te. Ko poro bowra vajin nanu ne melrin nir tevi kami, ko kami kaposurir pirpese?
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Sete jinibb san otongsa van renge melrin nabong san. Inu kobbong sansan, Jinibb Mawos nga mojubbul renge melrin vini.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Erpe Moses tuwi murrloni num̃et nga marmajing rrongrrongvi e bras re nai san ko musi mutur imare renge lolo merwer, ngok pirpok ko renge inu Jinibb Mawos, jinibb nir para-rrulonik.
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Renge iok, poro isi tama san pia-osuri inu, m̃ernen pia-lai mauren nga muto tuwi ngok ko wor vini.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 Atua emrreni temijpale jinibb ne iel ngatan nir. Ko niko muloli ni mukoni inu, nga m̃esansan mevi ni natun mawos, vini iel ngatan. Ngok poro isi san pia-osuri inu, m̃ernen sete mia-mij, ko pia-la mauren nga muto tuwi ngok vini.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 Atua okoni inu Natun mawos vini iel ngatan, sete suri b̃ewer lokloksi jinibb ne iel ngatan nir, ejki, ko b̃ela ma mauren tevir.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 Ni nga muosuri inu, setemun Atua mia-wer lokloksi. Ko si nga sete muosuri inu, Atua ewer lokloksi ko pa osuw ngok, suri sete muosuri nise inu nga mevi Atua natun mawos.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Atua ololi erpok suri nanu ngel le: moron evini pa iel ngatan osuw, ko jinibb sete armerreni te. Armerreni wor nemalik asie moron, suri nanu nga marok-lolir arsij.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Jinibb jijle nga marok-loli nanu nga marsij nir arok-ungasi moron, ko ololi sete armerreni parini renge moron. Armetutue moron, arunge moron tumor vaseni nanu nga marsij nga marok-lolir tarto limjer.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Ko si nga ma muloli sev nga mivi weretunen, okini ko wor renge moron, suri nga emrreni puloli parlesi wos nanu nga mok-lolir nga marres, nga muosuri Atua rer.”
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Vitunen vajin renge nanu ngel nir, Iesu eptevi jinibb sen nir aran renge Jutia. Ko arlik nabong evis wor iok, ko Iesu ok-paptaese jinibb nir ie.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 Jon kele renge daron nen ok-paptaese jinibb nir renge Aenon mori Salim, suri nuwi elep renge iok. Ko jinibb nir aranan ji Jon ie, ko ok-paptaes nir iok.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 Suri renge daron nen setewor arlingi Jon renge naim ne nekaien.
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Renge iok Jon jinibb sen sopor ko m̃eri Isrel san arsupsup̃e suri murrun ne lalosen, erpese nga jinibb san orongwos puwokwok renge no Atua.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Mian ko arini ji Jon arwerai tevi, “Jinibb nevisvisenien, kuplesi m̃er nga bonevis nga miptevim nga iokwan renge devje nuwi seser van luwi Jortan nga e, nga nik kumrij sen. Ni le ngel mok-paptaes jinibb nir renge nuwi seser. Jinibb p̃etp̃eti arinini jin.”
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Jon owra “Erres kobbong. Sete jinibb san orongwos puloli majingen san poro Atua sete mukoni twenie.
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Kami bonevis nga, kamrongwose nga inu mowra inu sete nuvi Mesaea. Atua okoni wowomu inu ko ma renge ni, vitunen ko ni pia-vini.”
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Ko Jon otuw kele nale ngel, owra “Jinibb san nga puwra p̃ilesi nesevin san, ko poro puwra pian mun lat san, ko p̃ilngi selen san nga pimetmete nesen sen sopon pijpari nga pia-luwi. Ko vinnen evi pa sen ko. Ko selen ngok, daron nga murnge drrela m̃ernen mivini, ko eir elep, sete orongwos purnge p̃isij e. Ko erpok ko, inu neiren suk elep temijpal vajin.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Ni pian mare jerjer, ko inu bean ngatan jerjer renge ni.”
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Ni nga mujubbul mare renge melrin vini, ean mare jerjer renge jinibb nir. Ko m̃er nga miplari bbong renge iel ngatan evi pa jinibb ne iel ngatan, ko ok-sup̃e suri bbong nanu ne iel ngatan nir. Ni nga ma mujubbul mare renge melrin vini, ni an mare jerjer ko wor renge jinibb nir.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Ni ok-sup̃e sev nga ni murnge ko m̃ilesir re meten. Ko sete ma jinibb san ea-osuri rragrrage nanu nga muwrai ngok nir!
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Ni nga ma muosuri sev nga inu mowrai eviseni vajin nga Atua nale sen arivi weretunen.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 M̃er nga Atua mukoni, ni ok-sup̃e suri nale se Atua, suri Atua elai Nem̃in On sen tevi ni owun saut rrese.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Tata emrreni Natun, ko ela nanu jijle tevi, elngir renge nevren.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 M̃er nga muosuri Natun elai pa mauren nga muto tuwi ngok vini. Ko m̃er nga sete muosuri Natun sete mia-la mauren nga muto tuwi ngok vini. M̃ernen lolaren se Atua oto malum ren.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.