João 18

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Vitunen renge Iesu mulot jile muwra nale ngel nir, ko eptevi jinibb sen nir arivare renge Jerusalem, arivel otvi b̃elai nuwi ne Kitron. Ko aran renge lut san nga mivi lolnai olip.
1 Depois de fazer essa oração, Jesus saiu com os discípulos e foi para o outro lado do riacho de Cedrom. Havia ali um jardim, onde Jesus entrou com eles.
2 Jutas nga p̃itkai kerasi ni orongwose lat nen, suri Iesu tetajer ok-korti tevi jinibb sen nir ie.
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar porque Jesus tinha se reunido muitas vezes ali com os discípulos.
3 Ko Jutas eptevi jinibb ne nuval sopor ne Rom ko jinibb ne nuval kele sopor nga marmetmete Naim On, nga Parasi nir ko batu jinibb ne sulsulen nir markonir. Artur korti evi meling jinibb nga milep ne nuval san. Artori laet ko nasul ko nijor ne nuval nir, ko arivel mawos ie.
3 Então Judas foi ao jardim com um grupo de soldados e alguns guardas do Templo mandados pelos chefes dos sacerdotes e pelos fariseus . Eles estavam armados e levavam lanternas e tochas.
4 Ko Iesu orongwose sev nga piplari renge ni; ko evel mawose nir van womue ko osusi tevir, owra “Kampej isi ko?”
4 Jesus sabia de tudo o que lhe ia acontecer. Por isso caminhou na direção deles e perguntou:
5 Nir arwera lweni tevi ni, “Iesu ne donasret.”
5 — Jesus de Nazaré! — responderam. Judas, o traidor, estava com eles.
6 Renge daron nga Iesu moka-werai tevir mirpok e, “Inu le ngel”, ko nir arivel durer ko arwajenir van ngatan renge dan.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, eles recuaram e caíram no chão.
7 Ko Iesu osusi lweni kele tevir, “Kampej isi le?” Ko nir arwera “Nampej Iesu ne donasret.”
7 Jesus perguntou outra vez: — Jesus de Nazaré! — tornaram a responder.
8 Iesu owrai tevir, “Nuwra jile pa tevi kami osuw, ‘Inu le ngel’. Poro nga kampej inu ko, ko kaplinglingi jinibb ngel nir parivel.”
8 Jesus disse:
9 Owrai erpel nga puloli nale sen nga muwrai piplari, ‘Tata, sete nutor jabble nir san nga kumlair tevik ejijki.’
9 Jesus disse isso para que se cumprisse o que ele tinha dito antes: “Pai, de todos aqueles que me deste, nenhum se perdeu.”
10 Ko Saemon Pita etatuwe nesip nuval san, ko ervei tweni ko owun owra p̃ita pini demij maur se batu jinibb ne sulsulen. Ko eta jabble, ko esipri otvi boron rres evesane. Demij maur nen nisen ko Malkas.
10 Aí Simão Pedro tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou a orelha direita dele. O nome do empregado era Malco.
11 Ko Iesu owrai tevi Pita, owra “Pijki! Kuplingi lweni nesip nuval som renge milngen. Tata suk ko owra p̃ila norongen nga m̃isij ngel tevik. Kurrorrmi sete erres nga botor totoni nolok p̃iterter ren nga ban ren?”
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Meling jinibb nga milep ne nuval nen nir arrul totoni Iesu ko arsere totoni nevren ko arile.
12 Em seguida os soldados, o comandante e os guardas do Templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 Womujnen arpitevi womue van ji Annas, suri ni evi p̃ile Kaeapas, nga mivi batu jinibb ne sulsulen renge sia nen.
13 Então o levaram primeiro até a casa de Anás. Anás era o sogro de Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote .
14 Kaeapas nen ko muwrai tevi m̃eri Isrel nir nga ‘Evi nanu nga m̃irres nga jinibb pisansan pimij suri delung nir.’
14 Caifás era quem tinha dito aos líderes judeus que era melhor para eles que morresse apenas um homem pelo povo.
15 Saemon Pita ko jinibb m̃inij se Iesu kele san orvijuri suri Iesu tevi meling jinibb nga marile. Ko nuru tuwen nen eptevi Iesu oran renge lolo naworr ne naim se batu jinibb ne sulsulen e, suri m̃ernen batu jinibb ne sulsulen orongwose erres p̃elak.
15 Simão Pedro foi seguindo Jesus, junto com outro discípulo. Esse discípulo era conhecido do Grande Sacerdote e por isso conseguiu entrar no pátio da casa dele junto com Jesus.
16 Ko Pita otur jer renge metali vare e. Ko jinibb se Iesu tuwen nen olwi van ko ongoni tevi nesenwarreng nga mok-tur metmete metali nga ni p̃iasi van vare e, piptevi Pita p̃iasi vini live laut ne naworr e.
16 Mas Pedro ficou do lado de fora, perto da porta. O outro discípulo, que era conhecido do Grande Sacerdote, saiu e falou com a empregada que tomava conta da porta. Então ela deixou Pedro entrar
17 Ko daron nga nesenwarreng nen moka-lesi Pita, ko owrai tevi, “Rrek nik kele kuvi jinibb se m̃er nga ngelan san.” Ko Pita owra “Inu? Ejki, sete nuvi san.”
17 e lhe perguntou: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Eu, não! — respondeu ele.
18 Nata mupong nen melas elep, ko jinibb ne majingen nir ko jinibb ne nuval nir arser kortoni bevla nir. Ko arsurer ko artur rrale ko artetli rengen. Ko Pita evan lat nen jir, ko otur tevir etetli.
18 Por causa do frio, os empregados e os guardas tinham feito uma fogueira e estavam se aquecendo de pé, em volta dela. Pedro estava de pé, no meio deles, aquecendo-se também.
19 Ko renge loloim batu jinibb ne sulsulen osusi rongornge tevi Iesu, owra purongwose suri jinibb sen nir ko nevisvisenien sen.
19 O Grande Sacerdote fez algumas perguntas a Jesus a respeito dos seus seguidores e dos seus ensinamentos.
20 Ko Iesu owra lweni tevi, “Tetajer inu nomok-wera nanu nir tevi jinibb jijle nir renge limjer. Nevisvisenien suk nomok-lolir renge naim gortien nir ko renge Naim On, lat nga m̃eri Isrel jijle marok-ini korti rengen. Inu sete nomok-wera silveni rragrrage nanu san, ejki.
20 E Jesus respondeu:
21 Sete osorsan renge nale nesesreien se kerr nga nik kupsusi rongornge tevi inu. Kupsusi tevi ta delung nir nga marok-runge inu. Nir arongwose nanu nga mowrair.”
21 Então, por que o senhor está me fazendo essas perguntas? Pergunte aos que me ouviram, pois eles sabem muito bem o que eu disse a eles.
22 Daron nga Iesu muwra nanu ngel e, ko san renge jinibb nuval nir owje, ko owrai tevi, “Erpe kumrij mirpel tevi batu jinibb ne sulsulen nga mian mare! Sete arok-rij erpok.”
22 Quando Jesus disse isso, um dos guardas do Templo que estavam ali deu-lhe uma bofetada e disse: — Isso é maneira de falar com o Grande Sacerdote?
23 Ko Iesu owra lweni tevi m̃ernen, “Poro inu nuwra nawone nanu san sete emawos, ko kupwera tweni lut nga mowrai sarrsarre. Ko poro nga nanu nga mowrai omomsawos, ko suri sev kumwujek?”
23 — Se eu disse alguma mentira, prove que menti! — respondeu Jesus. — Mas, se eu falei a verdade, por que é que você está me batendo?
24 Mian ko Annas okoni tweni Iesu van ji Kaeapas, batu jinibb ne sulsulen. Ko dil nga marsere Iesu nevren e oto malum ren.
24 Depois Anás mandou Jesus, ainda amarrado, para Caifás, o Grande Sacerdote.
25 Saemon Pita otur malum renge lat nga ko etetli. Ko nir sopor nga martur martetli tevi arwerai tevi, “Nik kuvi jinibb se morok san.” Ko Pita evilvil ore kele, owra “Ejki ma, inu sete nuvi jinibb sen san!”
25 Pedro ainda estava lá, de pé, aquecendo-se perto do fogo. Então lhe perguntaram: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Não, eu não sou! — respondeu ele.
26 San renge jinibb ne majingen se batu jinibb ne sulsulen, nga mivi metka se m̃er nga Pita misipri otvi boron, owra “Sete nik ko, m̃elesim kumpitevi ni renge lolnai ne olip?”
26 Um dos empregados do Grande Sacerdote , parente do homem de quem Pedro tinha cortado a orelha, perguntou: — Será que eu não vi você com ele no jardim?
27 Ko Pita evilvil ore kele, owra “Ejki ma!” Ko renge daron mawos ngok ko pa, nato okokrout.
27 E outra vez Pedro disse que não. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Nir arpitevi tweni Iesu renge naim se Kaeapas van renge naim nga milep se Paelat, nga mivi m̃eri Rom nen nga mivi batu gavman iok. Evi rorpong susu malum. M̃eri Isrel nir sete aran renge naim se Paelat te ejki, suri ni evi m̃eri Rom, ko poro paran ko ngok parrokitkit ko, ko sete parongwos parurroi nanen ne asien.
28 Depois levaram Jesus da casa de Caifás para o palácio do Governador romano. Já era de manhã cedo. Os líderes judeus não entraram no palácio porque queriam continuar puros , conforme a religião deles; pois só assim poderiam comer o jantar da Páscoa .
29 Ko niko Paelat eivare evini jir, ko osusi tevir owra “Sev ko kamlesi esij re m̃erel nga muloli kamrevei vini iel e jik?”
29 Então o governador Pilatos saiu, foi encontrar-se com eles e perguntou: — Que acusação vocês têm contra este homem?
30 Ko nir arwera lweni tevi ni, arwera “Po, ko poro m̃erel sete puloli majingen nga parsij, ko setete nama-pitevi ni vini!”
30 Eles responderam: — O senhor acha que nós lhe entregaríamos este homem se ele não tivesse cometido algum crime?
31 Paelat owra lweni tevir, “Kappitevi tweni, ko kami ko kapwera suri lat nga puto suri rengen renge nale nesesreien se kami.” M̃eri Isrel nga marwowomu nir arwera lweni, “Ko kami ko m̃eri Rom nir kamwer ore nga sete namrongwos nabtor pini jinibb san!”
31 Pilatos disse: — Levem este homem e o julguem vocês mesmos, de acordo com a Então eles responderam: — Nós não temos o direito de matar ninguém.
32 Nanu ngel eplari nga puloli nale se Iesu nga muwrai piplari, nga muwra suri mijen sev nga ni pia-mij rengen.
32 Isso aconteceu assim para que se cumprisse o que Jesus tinha dito quando falou a respeito de como ia morrer .
33 Ko Paelat olwi van loloim e, ko everuse Iesu pivini jin. Ko Iesu evini jin, ko Paelat osusi tevi ni, “Ia, ewretun nik kuvi numal se m̃eri Isrel nir?”
33 Pilatos tornou a entrar no palácio, chamou Jesus e perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Ko Iesu owra lweni tevi, “Kususi rongornge erpok suri nik kobbong norrorrmien som, rreknga sopor arsup̃e suri inu tevi nik?”
34 Jesus respondeu:
35 Paelat owra lweni tevi ni, “Po, kurrorrmi inu nuvi m̃eri Isrel rrek? Nik luwi ko wor jinibb som nir ko batu jinibb ne sulsulen nir artekai nik vini jik. Nik kuloli sev?”
35 — Por acaso eu sou judeu? — disse Pilatos. — A sua própria gente e os chefes dos sacerdotes é que o entregaram a mim. O que foi que você fez?
36 Iesu owra lweni tevi, “Inu batun vanu suk sete evi ne iel ngatan. Poro nga bevi numal ne batun vanu san ne iel ngatan, ko jinibb suk nir parpalpal ore inu ko, nga sete mara-tekaik vini renge nevre m̃erwomu se m̃eri Isrel nir. Ko niko inu batun vanu suk sete evi ne iel ngatan.”
36 Jesus respondeu:
37 Ko Paelat osusi kele tevi ni, “Ia, ko ewretun ko wor nik kuvi Numal san?”
37 — Então você é rei? — perguntou Pilatos.
38 Ko Paelat osusi tevi, “Isev ko weretunen?”
38 — O que é a verdade? — perguntou Pilatos. Depois de dizer isso, Pilatos saiu outra vez para falar com a multidão e disse: — Não vejo nenhum motivo para condenar este homem.
39 Ko nanu san. Evi pa murrun se kami nga re sia jijle re daron ne nanen ne asien, inu bemaronge jinibb nga m̃ilik renge naim ne nekaien san nga kammerreni pivel sisarow. Ko ngok kami kammarong nga inu bemaronge Numal se m̃eri Isrel nir pivel sisarow?”
39 Mas, de acordo com o costume de vocês, eu sempre solto um prisioneiro na ocasião da Páscoa . Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
40 Ko nir arkail lengleng arwera “Ejki rres nawon, kem sete nammerreni m̃erel! Kem nammerreni Barapas.” Ko Barapas nen evi m̃er nga mivi jinibb venao, ko mok-revrevji pinpini jinibb.
40 Todos começaram a gritar: — Não, ele não! Nós queremos que solte Barrabás! Acontece que esse Barrabás era um criminoso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.