João 18

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Vitunen renge Iesu mulot jile muwra nale ngel nir, ko eptevi jinibb sen nir arivare renge Jerusalem, arivel otvi b̃elai nuwi ne Kitron. Ko aran renge lut san nga mivi lolnai olip.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Jutas nga p̃itkai kerasi ni orongwose lat nen, suri Iesu tetajer ok-korti tevi jinibb sen nir ie.
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 Ko Jutas eptevi jinibb ne nuval sopor ne Rom ko jinibb ne nuval kele sopor nga marmetmete Naim On, nga Parasi nir ko batu jinibb ne sulsulen nir markonir. Artur korti evi meling jinibb nga milep ne nuval san. Artori laet ko nasul ko nijor ne nuval nir, ko arivel mawos ie.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Ko Iesu orongwose sev nga piplari renge ni; ko evel mawose nir van womue ko osusi tevir, owra “Kampej isi ko?”
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Nir arwera lweni tevi ni, “Iesu ne donasret.”
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 Renge daron nga Iesu moka-werai tevir mirpok e, “Inu le ngel”, ko nir arivel durer ko arwajenir van ngatan renge dan.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Ko Iesu osusi lweni kele tevir, “Kampej isi le?” Ko nir arwera “Nampej Iesu ne donasret.”
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Iesu owrai tevir, “Nuwra jile pa tevi kami osuw, ‘Inu le ngel’. Poro nga kampej inu ko, ko kaplinglingi jinibb ngel nir parivel.”
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Owrai erpel nga puloli nale sen nga muwrai piplari, ‘Tata, sete nutor jabble nir san nga kumlair tevik ejijki.’
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Ko Saemon Pita etatuwe nesip nuval san, ko ervei tweni ko owun owra p̃ita pini demij maur se batu jinibb ne sulsulen. Ko eta jabble, ko esipri otvi boron rres evesane. Demij maur nen nisen ko Malkas.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 Ko Iesu owrai tevi Pita, owra “Pijki! Kuplingi lweni nesip nuval som renge milngen. Tata suk ko owra p̃ila norongen nga m̃isij ngel tevik. Kurrorrmi sete erres nga botor totoni nolok p̃iterter ren nga ban ren?”
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Meling jinibb nga milep ne nuval nen nir arrul totoni Iesu ko arsere totoni nevren ko arile.
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Womujnen arpitevi womue van ji Annas, suri ni evi p̃ile Kaeapas, nga mivi batu jinibb ne sulsulen renge sia nen.
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 Kaeapas nen ko muwrai tevi m̃eri Isrel nir nga ‘Evi nanu nga m̃irres nga jinibb pisansan pimij suri delung nir.’
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Saemon Pita ko jinibb m̃inij se Iesu kele san orvijuri suri Iesu tevi meling jinibb nga marile. Ko nuru tuwen nen eptevi Iesu oran renge lolo naworr ne naim se batu jinibb ne sulsulen e, suri m̃ernen batu jinibb ne sulsulen orongwose erres p̃elak.
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Ko Pita otur jer renge metali vare e. Ko jinibb se Iesu tuwen nen olwi van ko ongoni tevi nesenwarreng nga mok-tur metmete metali nga ni p̃iasi van vare e, piptevi Pita p̃iasi vini live laut ne naworr e.
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 Ko daron nga nesenwarreng nen moka-lesi Pita, ko owrai tevi, “Rrek nik kele kuvi jinibb se m̃er nga ngelan san.” Ko Pita owra “Inu? Ejki, sete nuvi san.”
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Nata mupong nen melas elep, ko jinibb ne majingen nir ko jinibb ne nuval nir arser kortoni bevla nir. Ko arsurer ko artur rrale ko artetli rengen. Ko Pita evan lat nen jir, ko otur tevir etetli.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Ko renge loloim batu jinibb ne sulsulen osusi rongornge tevi Iesu, owra purongwose suri jinibb sen nir ko nevisvisenien sen.
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Ko Iesu owra lweni tevi, “Tetajer inu nomok-wera nanu nir tevi jinibb jijle nir renge limjer. Nevisvisenien suk nomok-lolir renge naim gortien nir ko renge Naim On, lat nga m̃eri Isrel jijle marok-ini korti rengen. Inu sete nomok-wera silveni rragrrage nanu san, ejki.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 Sete osorsan renge nale nesesreien se kerr nga nik kupsusi rongornge tevi inu. Kupsusi tevi ta delung nir nga marok-runge inu. Nir arongwose nanu nga mowrair.”
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Daron nga Iesu muwra nanu ngel e, ko san renge jinibb nuval nir owje, ko owrai tevi, “Erpe kumrij mirpel tevi batu jinibb ne sulsulen nga mian mare! Sete arok-rij erpok.”
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Ko Iesu owra lweni tevi m̃ernen, “Poro inu nuwra nawone nanu san sete emawos, ko kupwera tweni lut nga mowrai sarrsarre. Ko poro nga nanu nga mowrai omomsawos, ko suri sev kumwujek?”
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Mian ko Annas okoni tweni Iesu van ji Kaeapas, batu jinibb ne sulsulen. Ko dil nga marsere Iesu nevren e oto malum ren.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Saemon Pita otur malum renge lat nga ko etetli. Ko nir sopor nga martur martetli tevi arwerai tevi, “Nik kuvi jinibb se morok san.” Ko Pita evilvil ore kele, owra “Ejki ma, inu sete nuvi jinibb sen san!”
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 San renge jinibb ne majingen se batu jinibb ne sulsulen, nga mivi metka se m̃er nga Pita misipri otvi boron, owra “Sete nik ko, m̃elesim kumpitevi ni renge lolnai ne olip?”
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Ko Pita evilvil ore kele, owra “Ejki ma!” Ko renge daron mawos ngok ko pa, nato okokrout.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Nir arpitevi tweni Iesu renge naim se Kaeapas van renge naim nga milep se Paelat, nga mivi m̃eri Rom nen nga mivi batu gavman iok. Evi rorpong susu malum. M̃eri Isrel nir sete aran renge naim se Paelat te ejki, suri ni evi m̃eri Rom, ko poro paran ko ngok parrokitkit ko, ko sete parongwos parurroi nanen ne asien.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Ko niko Paelat eivare evini jir, ko osusi tevir owra “Sev ko kamlesi esij re m̃erel nga muloli kamrevei vini iel e jik?”
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Ko nir arwera lweni tevi ni, arwera “Po, ko poro m̃erel sete puloli majingen nga parsij, ko setete nama-pitevi ni vini!”
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Paelat owra lweni tevir, “Kappitevi tweni, ko kami ko kapwera suri lat nga puto suri rengen renge nale nesesreien se kami.” M̃eri Isrel nga marwowomu nir arwera lweni, “Ko kami ko m̃eri Rom nir kamwer ore nga sete namrongwos nabtor pini jinibb san!”
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 Nanu ngel eplari nga puloli nale se Iesu nga muwrai piplari, nga muwra suri mijen sev nga ni pia-mij rengen.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Ko Paelat olwi van loloim e, ko everuse Iesu pivini jin. Ko Iesu evini jin, ko Paelat osusi tevi ni, “Ia, ewretun nik kuvi numal se m̃eri Isrel nir?”
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Ko Iesu owra lweni tevi, “Kususi rongornge erpok suri nik kobbong norrorrmien som, rreknga sopor arsup̃e suri inu tevi nik?”
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Paelat owra lweni tevi ni, “Po, kurrorrmi inu nuvi m̃eri Isrel rrek? Nik luwi ko wor jinibb som nir ko batu jinibb ne sulsulen nir artekai nik vini jik. Nik kuloli sev?”
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Iesu owra lweni tevi, “Inu batun vanu suk sete evi ne iel ngatan. Poro nga bevi numal ne batun vanu san ne iel ngatan, ko jinibb suk nir parpalpal ore inu ko, nga sete mara-tekaik vini renge nevre m̃erwomu se m̃eri Isrel nir. Ko niko inu batun vanu suk sete evi ne iel ngatan.”
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Ko Paelat osusi kele tevi ni, “Ia, ko ewretun ko wor nik kuvi Numal san?”
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Ko Paelat osusi tevi, “Isev ko weretunen?”
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Ko nanu san. Evi pa murrun se kami nga re sia jijle re daron ne nanen ne asien, inu bemaronge jinibb nga m̃ilik renge naim ne nekaien san nga kammerreni pivel sisarow. Ko ngok kami kammarong nga inu bemaronge Numal se m̃eri Isrel nir pivel sisarow?”
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Ko nir arkail lengleng arwera “Ejki rres nawon, kem sete nammerreni m̃erel! Kem nammerreni Barapas.” Ko Barapas nen evi m̃er nga mivi jinibb venao, ko mok-revrevji pinpini jinibb.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.