Hebreus 11
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Sev ko evi nosurien? Nosurien erpe nga rramrongwose erres nga rraplai ko wor sev nga rramlingi nolo kerr renger. Ko nosurien erpe nga rramrongwose erres suri nanu nga sete rramleslesir.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 B̃irterawarreng se kerr ne tuwi nir arlingi nosurien ser eterter renge Atua erpok, niko muloli Atua m̃ir suri nir.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Murrun ne nosurien kobbong ololi rramlesi wose nga ewretun, nale se Atua kobbong ololi nanu jijle ne iel ngatan marremali. Atua sete emajing tevi nanu san, ko ololi ma nanu jijle arpelari nga lelingenok rramlesir.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Ko erres nga rraprrorrmi kele van re b̃irtera ne tuwi nir. Womunen, rraprrorrmi luwe Apel. Renge ni nosurien sen, ko ololi merrenien nga m̃irres p̃elak van ji Atua, easi Ken. Ko suri Epel osuri Atua, ko niko Atua muloli mumomsawos. Atua eir renge sulsulen se Epel. Ko Epel ngok emij pa, ko murrun ne nosurien sen ngok oto malum nga p̃ilai norrorrmien tevi kerr.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 San kele evi b̃irtera Inok. Elngi nosurien sen eterter renge Atua; ko niben sete emij, ko Atua elai tweni ni iel ngatan van mare e nga setemun arlesi kele. Ko Naul On owra ‘Daron nga Inok m̃ilik iel ngatan, ko evi jinibb nga m̃irres’, ko niko Atua m̃ir suri ko vitunen m̃ilai lweni van mare e.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Ko ewretun lenglengen nga poro nosurien sete puto renge kerr, ko Atua sete mia-ir suri kerr. Si nga mimrreni pivini mori ji Atua ko purongwose Atua renge mauren sen, puosuri ko wor p̃iterter nga ewretun Atua elik pa, ko puloli p̃irres p̃elak tevi nir nga marok-pej ni eterter.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Ko nir san kele evi b̃irtera Noa. Evi nosurien kele ko nga Noa osuri sev nga Atua muwra womue, nga setewor jinibb san m̃ilesi. Ko emajing drrav nga milep nga piwilwil se metka sen nir rengen. Ngok erpe Noa ewer lokloksi jinibb jijle nir nga marlik iel ngatan re daron nen, lat nga puto suri tevir. Ko Atua vajin owra nga Noa omomsawos erres suri nosurien sen ngok.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Ko evi nosurien ngok kele nga muto ji b̃irtera Epram nga muloli daron nga Atua miveruse nga pian renge vanu m̃inij, ko evan. Atua ololi pa nale rijrijen tevi nga pia-lai lat nen tevi ni, ko Epram elinglingi sisen nga pian lat nen. Daron nga m̃ilinglingi sisen, ko setewor orongwose lat nen oto ngabe;
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 ko suri osuri Atua, niko ean, ko elik ren. Ko elik iok erpe jinibb neturvitan kobbong, ni nuru Aesak ko Jekop, nga Atua m̃ilai rijrijen ngok tevir. Nir sete armajing naim; armajing devji kobbong, arlik toto rer.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Epram elik erpok suri etriv tweni ngaim san nga Atua m̃imajinge ko pia-susture, nga puto tuwi ngok vini.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Epram evi pa b̃irtera, etra p̃elak pa, setemun orongwos natun putoe. Ko Sera kele em̃er. Ko suri Epram osuri Atua, niko Atua elai bipi san tevi nuru nga Sera muwosi. Epram osuri rijrijen se Atua nga muloli tuwi, mian ko errmali vajin.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Ko suri nanu ngok, Epram nga m̃itra lenglengen ko otomori pimij, ko metka sen ma nir nga vitunen elep nga elep temijpal erpe moju nga renge melrin mare, ko erpe kele dep̃inan nga ngalu.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Jinibb ngok nir arosuri Atua, ko mian ko armij, ko setemun arlai sev nga Atua m̃irijrije p̃ilai tevir. Arlesi ma nanu ngok nir, ko erpe arto ngasu lengleng malume nir; ko arir ma nga marlesir. Ko arwerai tweni limjer nga arlik iel ngatan arirpe jinibb neturvitan kobbong. Iel ngatan sete evi siser mawos.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Ko daron nga jinibb marok-rij mirpok, oto limjer nga arok-pej lat kele san nga mivi siser mawos.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Ko norrorrmien ser sete oto renge lat nga marivel e vini. Poro parrorrmi ko rrek parluwi ko, ko ejki.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Nir ngok armerreni siser m̃inij kele san, nga lat nen evi melrin kobbong. Renge iok ko, Atua sete emanune te nga nir marok-werai nga evi Atua ser, suri ololi pa ngaim ser san oto metmet osuw.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 Ko rramlesi kele Epram nosurien sen re nanu san kele, ni le: Aesak evi m̃er nga Atua m̃irijrije p̃ilai tevi Epram. Ko elai pa tevi, nga mivi natun sansan bbölbböl. Ko daron nga vajin Atua owra purrowrrowe Epram, ko Epram emarong bbonge nga p̃ilai natun Aesak tevi Atua.
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 Atua owrai tweni womu pae tevi Epram owra ‘Renge Aesak ngok, metka som pilep lenglengen nga parrul totkoni nisem.’
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Epram orrorrmi mian ko owra “O, rreknga Atua puloli pimaur luwi kele renge mijen”, ko niko emarong nga putor pini pirpe nga Atua muwrai. Ko erpe pirpe otomori pirpok, nga Atua muloli mimaur luwi re mijen, suri otomori jer Aesak pimij.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Mian ko suri Aesak muosuri Atua, niko Atua erij erres suri natun nuru Jekop ko Esao nga nanu nga parres nir parremali ji nuru.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Ko Jekop osuri Atua, niko ololi daron nga mutomori pimij, ko emajil renge nejipjip sen ko olot van ji Atua, ko erij erres suri mebbun nuru nga morivi natu Josep.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Ko Josep kele osuri Atua, niko ololi daron nga mutomori pimij e, ejilwer suri daron nga m̃eri Isrel nir parivel lingi Ijip. Ko owra tweni ngarre tevir nga para-wosi lweni niben.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Ko suri nosurien nga tata ko tasu se Moses morosuri Atua rengen, niko daron nga Moses m̃iak e, ko morsilveni mian mijpari navöl itul m̃iasi. Orlesi nga mivi bipi nga m̃irres p̃elak, ko sete ormetutu nga portor otvi nale se Pero, batu numal ne Ijip.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Ko suri Moses kele osuri Atua, niko ololi daron nga milep vajin ko sete emrreni jinibb parok-wera ni evi mebbu Pero ko tasu sen e Pero natun nesevin.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Orrorrmi erres nga pian pukorti tevi jinibb se Atua nir nga marunge m̃isij, easi nga pukorti tevi nir nga marok-loli nololien nga neiren nen puto beblen kobbong, pian ko pijijki.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Ko owrai, poro parmen kerajik suri Mesaea nga Atua pia-koni vini, ko sete inu mea-manune. Bea-runge p̃irres kele ma p̃iasi nga nurongwos bornge renge nijor nir nga marres ne Ijip. Ko elngi meten oto eterter renge nowlin nga pia-tor sweri vitu.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Ko suri Moses osuri Atua, ololi sete emtutu numal Pero nga mulolarsi, ko evel lingi Ijip. Ewretun jinibb sete orongwos p̃ilesi Atua, ko Moses evijuri ma sel nga Atua muwra pivijuri, etajer erpe m̃ilesi meten e, ko omusus p̃irieni lweni.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Renge nosurien sen tevi Atua, ololi etipatun renge murrun ne nanen ne asien. Owrai tevi m̃eri Isrel nir nga parperteni drra sipsip nir renge metali ne naim ser. Parloli pirpok nga anglo nga Atua mukoni vini nga pirevji m̃eri Ijip natur norman nga womunen nir, sete pirevji natu m̃eri Isrel nir.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Ko suri m̃eri Isrel kele nir arosuri Atua, ololi dis ngok nga marwera dis nga musongsong emes evi dan, ko arivel otvi vajin. Ko daron nga m̃eri Ijip nir marini vajin nga paroji surir, ko dis devjen korti orlulngoni lweni vini, ko orwoj orer.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Ko evi nosurien kobbong nga muloli nawot nga milep nga ngaim nga Jeriko mivitan daron nga m̃eri Isrel nir marivel rrale vabut.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Ko Reap evi nesevin ne sel san, ko suri nosurien sen kobbong, ololi m̃eri Isrel ngok nuru morini re naim sen. Iok ololi m̃eri Isrel nir sete arevji nesevin nen daron nga marevji jinibb ne ie nir nga sete marosuri Atua.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Ko sete inu mea-tajer. Sete daron oto nga b̃ejilwere nale se Kition, Barak, Samson, Jepta, Devet, Samuel ko propet kele nir.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Ko suri arosuri Atua, ololi armajinge nanu elep. Lartul ngok nir artekai m̃eri Isrel nir aran arval tevi m̃eri m̃inij nir, mian ko arevjir. Arloli murrun nga mumomsawos, ko arlai nanu nga Atua m̃irijrije nga p̃ilai tevir. Daron sopon artur ore nanu rrum ngok laeon nga sete orongwos p̃iajir.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Daron sopon arvisi pini nabb nga m̃in temijpal, ko daron sopon arwolu asi renge jinibb nga marwera parevjir renge nesip ne nuval. Nir ngok derteren ser ejkie, ko Atua elai derteren tevir nga muloli marterter nga marevji jinibb nuval ne vanu m̃inij nir.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Ko nesevin sopor arosuri Atua, ko Atua ololi natur nir armaur luwi kele renge mijen. Ko nir sopor, devje nuval ser arrul totonir, ko artorrlair, ko arwerai tevir ‘Poro nga kaplingi kurtweni nosurien se kami renge Atua, ko ngok orongwos kapiel sisarow.’ Ko armusus, suri arrorrmi eterter nga Atua puloli nir para-maur luwi kele renge mauren san nga m̃irres kele wor.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Jinibb sopor nga marosuri Atua, arok-men keraji lokloksir ko arvirralir. Ko nir sopor, arkai totkonir ko arlingir van renge naim ne nekaien.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Nir sopor, artuw pinpinir. Nir sopor, arvarre otvir, morrlor eru e, armij. Nir sopor, arsari pinir e nesip nuval. Ko nir sopor kele nen arivel nawon erpok, ko aruri sunsun nga marsij bbong nga marloli renge nevlu sipsip tevi nevlu nanani. Joror ejkie, ko jinibb arojir ko arloli esij tevir.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Nir arivi jinibb nga marres p̃elak, ko iel ngatan sete erres evtere nir. Arivel sarrsarr van renge lolo merwer e nir, ko renge botwen e nir, ko armatur renge nolo b̃ereng ko renge lolo bbulwil ne dan nir.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Suri nosurien ser nga marosuri Atua rengen, elai nais nga m̃irres tevir arwajie nga sete orongwos pijijki nabong sopon.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Suri Atua ololi pa norrorrmien sen san oto metmet kele osuw se kerr, nga m̃irres asi. Renge norrorrmien sen ngok, emrreni pukortoni nir tevi kerr nga rrapivi sansane ko rrapmomsawos p̃irres.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.