Gálatas 4
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Bowra rrongrrongvi re bipiwarreng san nga tata sen joron milep. Daron nga m̃er wel nen muwelili malum, setewor otori joro tata sen san. Ko jinibb m̃inij sopor nga tata sen m̃ilngir armetmete ni ko nijor nen nir, pian pia-jipari daron nga tata sen m̃ilngi nga ni pilep vajin ko p̃ilai nanu p̃etp̃eti nir vajin.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Ko poro puwelili malum, ko pusorsan pini tevi demij maur se tata sen nga sete mutori nanu san evi sen.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Ko erpok kele re kerr. Daron nga rramwelili malum renge sel se Atua, ko rramivi demij maur se demij nir ne iel ngatan.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Mian mian ko ejpari momsawos daron mawos nen vajin, ko Atua okoni vajin ni Natun. Ni eak re nesevin san, ko eak re daron momsawos nga nale nesesreien murrul totkoni malum mauren se jinibb nir.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Ko ni evini nga pujri lweni kerr nga nale nesesreien murrul totkoni kerr, ko nga kerr rrapivi vajin natu Atua.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Ko suri rramivi vajin natu Atua, ko Atua okoni Nem̃i Natun vini renge nolo kerr, ololi kerr rramverus Atua evi Tata se kerr.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Ko niko kerr setemun rramivi demij maur, rramivi vajin natu Atua. Ko suri nga rramivi natu Atua, ko niko Atua pia-lai tevi kerr nanu jijle nga m̃ilngir parivi se natun nir.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Ko erpok ko, bonevis kamrrerrlenge Atua, ko kamivi demij maur se demij nir nga sete marivi atua.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Ko lelingenok vajin, kamrongwos pae Atua (rreknga erresrres ma bowrai Atua orongwose kami). Ko erpese kammerreni kele kapluwi van ji demij ngok nir, nga marmelisna ko joror marjikie? Erpese kammerreni kapivi luwi demij maur ser kele?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Kamtori nabong sopor, ko navöl sopor, ko daron sopor, ko sia sopor nga marsupsup̃er renge nale nesesreien se m̃eri Isrel nir!
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Numtutu deplak nawon pa suri kami.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Niaken suk nir, nungoni kami eterter nga kapirpe inu, erpe nga inu nurpe pa kami. Sete kamloli rragrrag nanu nga m̃isij san tevik.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Kamrongwose inu numsi re nibek daron nga m̃ewerwer re nosp̃en nga m̃irres tevi kami womu.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Ko mesien nga mulolik sete kamungasik tevi, nurongwos ma kamlesi evi nanu nga m̃isij. Ko sete kamruj ngasue inu, ko kamlaik erpe anglo san se Atua, erpe Iesu Kristo.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Ko nibe neiren se kami ne wosenen? Nurongwose, re wosenen kami kapla tweni mete kami ko kaplai tevi inu, poro kaprongwose kaploli pirpok. (Erpe iok nusp̃e suri nolo kami nga m̃irres nga sete murongwos pusuw tevi inu.)
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Ko erpese kamok-rij tere inu vajin, kamloli inu nurpe vajin devje nuval se kami? Rrek kamloli erpok suri nga m̃erij re weretunen tevi kami?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Ko lenglengen ne jinibb ne nevisvisenien ngok nir arsurövi kami re nale nga marivi neni rretrrun marres arwera parlum̃i nolo kami rer. Ko partur ore kami vajin ko kami vajin kapsurövi kis nir vajin.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Erres nga parsurövi kami, poro wor nolor parres. Ko erres kele nga kamsurövi inu daron nga m̃elik tevi kami. Ko suri sev kammosi re daron nga m̃elik ngasu vajin?
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Natuk nir! O, nup̃lak elep re kami daron nga womu kamini kamivi kalesia, osorsan tevi nesevin san ep̃lak nga puwosi bipi sen p̃iak. Ko rrek b̃ep̃lak luwi kele vajin pijpari nga nolo kami parini parmomsawos pirpe nolo Kristo.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 O, poro nga b̃elik tevi kami lelingen ngel! Ko poro nga borongwos b̃erieni nale suk tevi kami! Suri nomok-rrorrmi lenglengen kami.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Kapwerai ta tevi inu, kami nga kammerreni kaplik renge nale ne nesesreien, sete kamrunge nanu nga nale ngok muwrai?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Suri aruli erpel, nga Epram natun norman eru. Tuwen evi natu Eka, nga mivi nesevin ne majingen sen; ko tuwen evi natu nesevin nga mivel sisarow san, nisen Sera, Epram wor nesen sen mawos.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Ko bipi nga nesevin ne majingen muwosi, eak suri marongen se jinibb kobbong. Nisen ko Ismael. Ko bipi nga ma nesevin nga mivel sisarow muwosi, eak suri rijrijen se Atua ko wor. Ni nisen ko Aesak.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Ko ngok orrongrrongvi nanu ko san. Nesevin ngok nuru orirpe sel eru ngok nga jinibb san puruj mori lesie Atua. Sel tuwen nen eplari renge botwen ngok Sinae, botwen nga Atua m̃ila nale nesesreien tevi Moses. Ko nir nga marvijuri sel ngok arivi demij maur, erpe Eka ko metka sen nir.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Ko niko Eka erpe botwen nga Sinae nga muto renge vanu Arepia, ko erpe kele Jerusalem ne lelingenok, suri ni tevi metka sen nir arivi demij maur.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Ko Jerusalem nga mimerr nen nga muto renge melrin, ni erpe jinibb san nga mivel sisarow, ni ko evi tasu se kerr.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Suri aruli erpel renge Naul On: ‘Kup̃ir, nik nga kumm̃er nga setewor kumvesi natum san rragrrag. Kupsorrvij ko kupkail suri kum̃ir, nik nga setewor kumwosi bipi san wor. Suri ni nga mutur nawon, natun pileplep p̃iasie ni nga diwen sen mutoe.’
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Ko kami, niaken suk nir, kamivi natu Atua suri rijrijen sen, erpe Aesak, natu Sera.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Ko erpe re wosenen, Ismael, nga m̃iak suri marongen se jinibb, okoji Aesak nga m̃iak suri rijrijen se Atua, ko erpok kele lelingenok arok-oji kerr.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Ko Naul On owrai erpese? Owrai erpel: ‘Kupwirr tweni nesevin ne majingen nuru natun, suri natu nesevin ne majingen sete orongwos p̃ilai nijor se tata sen pirpe natu nesevin nga mivel sisarow pia-lair.’
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Ko kerr, niaken suk nir, sete rramivi metka se nesen ne majingen ngok, ko rramivi ma metka se nesevin ngok nga mivel sisarow.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.