Atos 22
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Ko Pol owra “Selek nir, m̃eri Isrel tata suk nir ko tuwak nir, wurru kapmurrong ko bowrai visviseni mauren suk tevi kami.”
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Ko daron nga m̃eri Isrel nen nir marunge nga ni mokrij tevir renge nale mawos ser, ko nir armurrong kemkam̃e kele. Mian ko ni erij etajer,
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 owra “Inu nuvi m̃eri Isrel. Nuak Silisia re ngaim ngok Tasas. Numaur ko nulep ie. Nulai norongwosien suk ji jinibb nevisvisenien ngok Gamaliel. Evisviseni inu erres p̃elak re nesesreien se b̃irterawarreng se kerr nga bevijuri. Ko re daron ngok nuterter elep re majingen se Atua, erpe kami ngok nir lelingen.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Ko nomok-oji jinibb nga marvijuri sel se Iesu, nga berevji pinir. Nurrul totkoni norman ko nesevin nga m̃elngir re naim ne nekaien.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Ko ngok batu jinibb ne sulsulen tevi nir ne kaonsel se kerr arongwose parwerai nga evi weretunen. Re daron ngok nutori naul nga maruli paran ji tasi kerr ngok nir nga marivi m̃eri Isrel iak Damaskas. Nuan iok nga b̃esre totkoni kalesia nir ko beptevi lwenir vini Jerusalem e nga parvirralir.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 “Otomori pivi levial re daron san, nomok-tutur suri sel vini mori Damaskas, ko moron nga milep san omor vini re melrin ejparik.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Nuil jubbul ngatan re dan, ko nurnge drrelan san muwra tevik muwra “Sol, Sol, suri sev nik komok-loli esij tevi inu?”
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Ko nususi tevi nuwra “Numal, nik kuvi isi le?” Ko ni owra lweni tevik owra “Inu le Iesu m̃eri Nasret ngok nga komok-loli esij tevik.”
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Nir nga marivel korti tevik arlesi moron ngok ko sete ma arunge drrelan nga m̃irrmali.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Mian ko nususi nuwra “Numal, kumrreni inu bololi sev?” Mian ko owrai lweni tevik owra “Kuptur imera ko kupan Damaskas e. Ko daron nga kupjipari ie, ko jinibb san p̃iwer visviseni tevim nanu jijle nga Atua m̃ilngir nga kupa-loli.”
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Moron ngok omor temijpal ko ololi setemun nurongwose bokluklu, ko nir nga marvivitu suri inu artotkoe nevrek van Damaskas e.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Renge ngaim ngok, jinibb san elik ie nga nisen Ananaeas nga muosuri ko mutori nesesreien se Moses nir m̃irres, ko nga m̃eri Isrel nir nga marlik ie martori ni muon m̃irres suri.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Evini jik ko owrai tevik owra “Sol, selek, lelingenok kurongwose kupkulu luwi vajin!” Ko vesan rres, nuklu luwi ko numteni.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Mian ko owrai tevik owra “Atua nga apu se kerr nir marok-surövi otobbtobbu nik nga kuprongwose nanu nir nga ni mimrrenir, ko nga kuplesi jinibb ne majingen se Atua nga mumomsawos m̃irres, ko kuprunge ni mawos drrelan.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Ko kupwerai tweni ko wor tevi jinibb jijle sev nga kumlesi ko kumrunge.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Ko suri sev komok-tiriv? Kuptur mera, kuppaptaes, kupverus van ji Atua re loten nga ni p̃irrawe tweni nololien som.”
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 “Nulwi vini Jerusalem e. Ko daron nga nomok-lot loloim re Naim On, ko nulesi nanu san erpe bori nga Atua miviseni tevik,
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 nga m̃elesi Numal suk. Owrai tevik owra “Pingavilvilsen, kupiel lingi Jerusalem lelingen wolok ko pa, suri nir ne iel setemun mara-runge nale som suri inu.”
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Ko nurij weli nuwra “Numal, nir arongwose nga renge lat ne liliken elep pa, nurrul re jinibb ko nurevji jinibb nga nosurien ser muto renge nik.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Ko daron nga kele marevji Steven e nga muwrai tweni nik nisem, nuir bbong, ko nutur tevir ko nomok-metmete joro nir nga marevji.”
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Mian ko Numal owrai tevik nga bevel, ko erijrij inu nga pukoni twenik van ngasu jer ji jinibb ne vare nir.”
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Delung nen arok-murronge nale se Pol erres ean ejpari vajin musp̃e suri jinibb ne vare nir. Ko daron nga moka-sup̃e jinibb ne vare nir, ko artipatun nga markarkar orore vajin; arkail van mare arwera “Kaptekai tweni morok, kaprevji pini, sete erres nga pimaur!”
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Ko arok-kikail lenglengen van mare, ko arwirrwirr sunsun ser, ko arserake maw ko arwirr karkare nga piviseni nga nir arunge lengleng esij.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Ko burtur se jinibb nuval ne Rom nir owrai tevi jinibb sen nir nga partekai Pol van loloim ko parvirrali nga puloli puwrai tweni suri sev m̃eri Isrel nir marok-kail tere mirpok.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Ko daron nga markai totkoni vajin nga parvirrali, ko Pol owrai tevi m̃erwomu ser nga moktur ie owra “E, inu nuvi m̃eri Rom le san. Ko setewor nukot. Sete kamrongwos kapvirralik!”
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Daron nga m̃erwomu nen murnge nale ngok, ko ean owrai tweni tevi burtur owra “E, rrek kurrlenge, ko morok evi m̃eri nga kerr ko san!”
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Mian ko burtur nen evini osusi tevi Pol owra “E, kupwerai p̃irres, kuwretun le wor nga nik kuvi m̃eri Rom san?” Ko Pol eweli nale sen owra “O-o, nuwretun ko wor.”
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Mian ko burtur nen owra “O, inu nuwirr pa nevöt nga milep san nga mevini vajin mevi m̃eri Rom.” Ko Pol erij weli owra “Ko inu nulai suri nuvijuri bbong tata suk.”
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Ko nir nga marwera parevji Pol arjuj luwi, ko burtur kele emtutu, suri otor jabble pa nga m̃ika totoni m̃eri Rom san re dil delrrurr.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Ko nabong m̃inij nen m̃erwomu emrreni purongwos mawos nale nga numal se m̃eri Isrel nir martere Pol ren. Mian ko orpaji dil delrrurr ko ololi Pol evel sisarow, ko erijrij jinibb batu sulsulen nir totoklai nga parlik. Ko ololi artekai Pol van ko ololi otur liven re nor.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.