Tito 3

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nuni yamboma altoko mane sikulie ninindu: “Enenga ye nomime kinie gapomano yamboma kinie enene ungu ningíme taka lelko pilku liku, liku ai siku teko molangi. Enene ungu ningíme munduku naa kelko,* kongono singíme alieli sumbi siku teko konjiku,
1 Hai not inakusib sabuw iyab hi’ukwarin tebobonawiyih babahimaim hinama, hinifanabow, bowabow etei isah hinanowarasit hinabow gewas.
2 yambo tenga ungu bulkundu naa ninjiku, yamboma kinie kerepali ningu karaye naa teko, yamboma kinie andiki teko taka lelko molko, ene enenga imbime ambolko ola naa liku yamboma pali liku ai siku molangi.” niyo!
2 Men yait ta isan tur kakafin hinao, baise dogoroh wanawanan tufuw nama, gamin kwanekwan hinahaiw, taiyuwih hinayara’iyih taituwah bairi hinibegon gewas hinama naatu kakaf sabuw hini’obaiyih.
3 Olio kepe ou ulu keri peangama konopu lepo apurupu konjipu naa molopo, olionga ye nomimenga unguma lipu su sipu, ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene olio kolo topa ungu nirimuma pilipu lipu kekelepa topo ulu keri lupe lupema terimulu. Ulu pulu keri akuma mindi temolondo kamele akopo konopu sipu molorumulu. Yambo lupema tepo kenjipu enenga melema kanopo yama membo molorumulu. Olio anju yando yamboma kinie kanopo keri kanorumulu.
3 Anayabin it auman marasika nati na’atube ata not hikwaris, tabifanasair, hibifufuwit, sawar kakafih yumatah ta ta biyat ana yasisir isan fatumit, kakafin wanawanan tama’am, tabahiy kwanekwan, dogorot wanawanan baifa’efa’en awan karatan, naatu taiyuwit nena taifa’ifa’it.
4 Ou olio aku sipu tepo kenjipu molorumulu nakolo kinié olio Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Pulu Yemone* ‘Yamboma nane ene we kondo kolopo ene we konopu monjipu telio mele kanangi.’ nimbe
4 Baise God ata baiyawasenayan ana kabeber naatu ana yabow yara’iy na birerereb ana maramaim
5 yuni olio lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjirimu.* Olione ulu pulu peanga mare terimuluna kanopalie yuni olio naa lipe taponjirimu. Ulu pulu peanga telu kepe paa naa terimulu.** Ulu pulu kerime mindi tepo molamili yuni olio we kondo kolopalie lipe taponjirimu.*** ⸤‘Yesusini tenjirimu akumu sike olionga nimbe tenjirimu.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie⸥ no lirimulu kinie kanopalie Mini Kake Telimuni olio ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbe**** aku tenjipe, ‘Enenga minime konde pangi.’ nimbe aku tenjirimu. Pulu Yemo yuni olio aku sipe lipe taponjirimu.
5 ata kakafihine iyawasit. Men bowabow gewasin tasisinaf isan iyawasitamih, baise i ana kabeberamaim yawas itit harewamaim ikifuwit tatufuw maiye. Naatu Anun Kakafiyinamaim ata yawas iwa’an boubun matar.
6 Olio Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Ye Yesusi Kirasimuni olionga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemone Mini Kake Teli kanumu olio paa koya lepa sirimu.*
6 Iti baitinin gewasin maiyow tafatamaim isuwai re ata baiyawasenayan Jesu Keriso wanawananamaim.
7 Kirasini olio we konopu monjipe kondo kolopa tenjirimu kanumunge Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanopa,* ene ‘Sike konde molopo konjipu mindi pumulú.’.** ningu tondolo munduku pilku konopu siku nokoko konjiku molemele ulumu ‘paa sike wendo opili.’ nimbe yuni Mini Kake Telimu olio sirimu.
7 Saise bosiyasiyaramaim tayamutufurit tanan i nowan tatamatar ma’ama wanatowan isan nuhit tafot tatama.
8 I ungu nikirumu paa sike. ‘ ‘Pulu Yemo yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele* yambomane ulu peangama paa mimi siku pilku teangi.’ ningu i ungu nikiruma ‘yamboma paa pilku liku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni. Aku sipe uluma paa ulu peangama, akumane yamboma lipe taponjilimo uluma.
8 Tur etei au’uwi i turobe anababatun, ayu akokok inakubuna gewas, saise sabuw God tibitumitum hinakakaf bowabow gewasin hinasinaf. Sawar iti etei i gewasih naatu orot babin etei boro hai ma gewasin nitih;
9 Nakolo yambomane kekelepa toko Kirasinge unguma sumbi siku naa pilkulie ‘Ungu marenga puluma piliemili.’ ningu kerepali we nilimele unguma kinie, anda kolepalimenga imbime sulu teko toko silimele unguma kinie, yamboma kinie we irinele telemele unguma kinie, ⸤Mosisini⸥ ungu mane ⸤nimbe sirimu⸥ ma kerepali we nilimele unguma kinie, aku ungumane ene molko konjingí mele naa lipe taponjilimomonga aku unguma bulu siku, aku siku nilimele yamboma kinie irinele teko kerepali naa nieni.*
9 baise ofafar isah baikoko’aw obosabosa, ginyow naatu gamin baiyow i kwanahaiw, anayabin nati sawar i hai yabin en orot babin hai ma boro ni’afiy.
10 Yambo tene ungu mane te simbe molo ulu te tembamonga Kirasinge yamboma kapola kapola naa molongi liemo kanu yambomo mimi siku lepi lepi toko mane siku ‘Temba mele mundupe kelepa sumbi sipe molopili.’ nieni. Pe altoko wale talo siku aku siku lepi lepi toko mane siku “Naa tei.” nini kinie naa pilimu liemo yu kamu munduku kelko bulu sieni.
10 Kou’obo’obowayan orot wantoro’ot kwanimatanuw, naatu bairou’abin iban kwanimatanuw maiye, nati ufunamaim kwanahaiw.
11 Nuni pilino, ‘Nunge ungumu naa pilipe we aku sipe temba yambo kanumu ulu pulu kerimene yunge konopumu tepa aroma tonjimbe, yuni tepa kenjimbe mele yuyu kepe pilipelie ‘Tepo kenjilio.’ nimbe pilimbe.’ ningu pilino. Yuni ‘Telio mele keleambo.’ naa nimbémonga aku nikiru.
11 O iso’obaka nati orot i ikwaris naatu taiyuwin ana kakafinamaim ubar itin.
12 Nane ye Atemasi molo Tikikasi* nu molonine “Pui.” nimbu lipu mundumbu ombá kinie na Nikopollisi taono molombona ‘Paa pambo.’ ningu aulke te kanoko liku paa lkisiku wani. Kolea poporome topa ali temba walemanga na akuna we molombo kene akuna wani.
12 Artemas o Tychicus o isa aniyafar nan biya natitit ana mar, saife’ewat a ef inanuwet inan Nicopolis imaim ana ma’am biyau inatit. Anayabin ayu au not abogaigiwas yakukur ana veya boro nati’imaim anama.
13 Apollosi* kinie ungu manema pilili ye Sinasi kinie elte aulkena pungilí kinie melte molo naa topili kene paa liku taponjini aulke te kanani.
13 Zenas, ofafar so’obayan naatu Apollos hairi hai ef remor isan sawar etei ana fofonin inibaisih saise hinanan efamaim men sawar ta isan hiniyababan.
14 Olionga ⸤Kirasinge⸥ yambomane mimi siku pilku konjikulie ‘Melte molo tomba yamboma kinie umbuni pemba yamboma kinie lipu taponjemili.’ ningu kongono peangama* teko molangi. Ene we molko kongono peangama naa teko yamboma lipe taponjimbe uluma naa teko molonge kinie keri.**
14 Naatu ata sabuw hiyasairih bowabow gewasin sinaf isan ana ef hinaso’ob naatu hinan baibaisayah gewasih hinamatar, saise hai yawas men nan ro’on en namataramih.
15 Na kinie molemele yambomane pali “Nu manda molenoye?” ningu, ningu mundukumili. Kirasini “Konopu monjei.” nirimu mele olio aku siku konopu monjilimele yamboma nuni “Manda molemeleye?” ninjeni. ⸤Pulu Yemone⸥ ene pali we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
15 Au tur yomanin, sabuw iyab iti bairi ama’am a merar teyiy. Naatu sabuw iyab bairit ata baitumatum ta’imon tibiyabuwit hai merar ayiy. Manaw kabeber kwa etei isan nama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tito 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.