Romanos 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVI
1 Akumunge* Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolo yamboma yambo tene olionga kote pilipe “Teko kenjilimelemonga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbé. ⸤Olionga kote tenjingí ulu te naa pelemo.⸥**
1 Portanto, agora já não há condenação para os que estão em Cristo Jesus,
2 Olio Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolomonga konde mololi ulu pulumu pelemo Mini Kake Telimuni olio nokopa, ‘Ulu pulu kerimu kinie kololi ulu pulumu kinie olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko konjengi.’ nilimo akumunge ⸤yambo tene olio kinie aku siku ulu te manda naa tepa nimbé⸥.
2 porque por meio de Cristo Jesus a lei do Espírito de vida me libertou da lei do pecado e da morte.
3 Olionga ou we konopu kerime enge naa perimumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimumane* tondolo naa pupelie olio kinie temba terimu mele manda naa terimu nakolo manda naa terimu mele Pulu Yemone manda terimu. Yunge Malo ‘mana yambomanga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolonjipili.’ nimbe mana lipe mundurumu, aku yemo omba olio mana yambo ulu pulu keri teli yamboma mele au lerimu.** Aku sipe Pulu Yemone ‘Yesusi kinie ulu pulu kerimu kamu olionga pundu tonjipe manie pupili.’ nirimu.
3 Porque, aquilo que a lei fora incapaz de fazer por estar enfraquecida pela carne, Deus o fez, enviando seu próprio Filho, à semelhança do homem pecador, como oferta pelo pecado. E assim condenou o pecado na carne,
4 ‘Olio ungu manemane ‘I siku i siku sumbi siku teangi.’ nilimo mele olione aku siku kamu teangi.’ nimbe Pulu Yemone ⸤yunge⸥ Malo Yesusi mana manie lipe mundurumu. Olio kinié ou we konopu kerimuni ‘Teai.’ nilimo mele naa pilipu tepo Mini Kake Telimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilipu telemolo yambomando Pulu Yemone nirimu.
4 a fim de que as justas exigências da lei fossem plenamente satisfeitas em nós, que não vivemos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Ou we konopu kerimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilku teko molemele yamboma aku konopumuni konopu monjilimo mele mindi konopu kimbu siku molemele, nakolo Mini Kake Telimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilku teko molemele yambomane Mini Kake Telimuni konopu monjilimo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
5 Quem vive segundo a carne tem a mente voltada para o que a carne deseja; mas quem, de acordo com o Espírito, tem a mente voltada para o que o Espírito deseja.
6 Ou we konopu keri pelemomo konopu kimbu sipe molemo yambomo kolomba, nakolo yambo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokolemona pilipe molemo yambomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
6 A mentalidade da carne é morte, mas a mentalidade do Espírito é vida e paz;
7 Yambo te ou we konopu kerimu* konopu kimbu sipe molemo yambomone Pulu Yemonga ungu manema naa pilipe lipe telemomonga yu Pulu Yemo kinie opa toumu molemo. Kanu yambomo Pulu Yemonga ungu manema manda pilipe lipe temba aulkemo paa naa lemola.
7 a mentalidade da carne é inimiga de Deus porque não se submete à lei de Deus, nem pode fazê-lo.
8 Ou we konopu kerimene ambolemo yamboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu telu kepe naa telemele.
8 Quem é dominado pela carne não pode agradar a Deus.
9 Nakolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yamboma⸥ ene Pulu Yemonga Minimu paa sike konopuna molomu liemo Minimuni ene ambolemona ou we konopu kerimene ene naa ambolemo. Kirasinge Minimu konopuna naa molemo yamboma yunge yamboma naa molemele.
9 Entretanto, vocês não estão sob o domínio da carne, mas do Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, não pertence a Cristo.
10 Sike enenga ulu pulu keri teringime perimumunge enenga kangime kolonge nakolo Kirasi enenga konopuna molomu liemo kinié ene ulu pulu sumbi nilimu pelemomonga enenga minime konde molonge.*
10 Mas se Cristo está em vocês, o corpo está morto por causa do pecado, mas o espírito está vivo por causa da justiça.
11 Pe Yesusi kolorumu kinie “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunge Minimu enenga konopuna molomu liemo yu ungu aku sipe nirimumuni Kirasi Yesusi topa makinjirimu kanu Pulu Yemone pe enenga kangime kololi ulu pulumu pelemo kangime “Konde pangi.” nimbéla. Yunge Minimu enenga konopuna molemomonga yuni aku temba.
11 E, se o Espírito daquele que ressuscitou Jesus dentre os mortos habita em vocês, aquele que ressuscitou a Cristo dentre os mortos também dará vida a seus corpos mortais, por meio do seu Espírito, que habita em vocês.
12 Akumunge,* angokeme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunge yamboma molemolo akumunge⸥ olio kinie pundu sike angilimo nakolo olionga ou we konopu kerimenga pundu paa naa angilimo. Olionga ou we konopu kerime ungumu pilipu temolo aulke te naa pelemo.
12 Portanto, irmãos, estamos em dívida, não para com a carne, para vivermos sujeitos a ela.
13 Ene ou we konopu keri pelemomonga pilku teko molongi liemo Pulu Yemone ‘Ene mini pali kolangi.’ nilimo. Nakolo ‘Minimuni olio lipe taponjimbe kinie yunge tondolomone olio ou we konopu kerimenga uluma kolopili.’ ningu toko konjíngi liemo kolkolie ene molko konjiku mindi pungí.
13 Pois se vocês viverem de acordo com a carne, morrerão; mas, se pelo Espírito fizerem morrer os atos do corpo, viverão,
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinie yuni nilimo mele pilku molemele yamboma Pulu Yemonga ambolangoma* molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
14 porque todos os que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 ‘Ene ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliengi!’ nimbe ka kongono silimo mini te naa liringi, molo. ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nilimo Minimu liringi. Kanu Minimuni olio lipe taponjilimomonga olione Pulu Yemondo “Tara.” nimbu walsilimolo.
15 Pois vocês não receberam um espírito que os escravize para novamente temer, mas receberam o Espírito que os adota como filhos, por meio do qual clamamos: "Aba, Pai".
16 We oliolio pilipu “Tara.” naa nilimolo. Yunge Minimuni olionga minimendo “Ene Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene yundu “Tara.” niei.” nilimo kinie aku sipu nilimolo.
16 O próprio Espírito testemunha ao nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Olio yunge ambolangoma molomulu liemo pe yuni yunge yamboma tepa konjilimo monge melema “Moke tepo siembo.” nimbelie olio simbela, Kirasi kinie pea limulú. Nakolo we naa simbe. Olio ‘Pe yu pea yunge kolea peangana tapu topo molopo konjemili.’ nimbu kinié Kirasi pea tapu topo mindili nombo molomulu liemo ⸤Pulu Yemone yunge tepa konjilimo monge melema Kirasi simbe limbe kinie olio pea simbe limulúla⸥.
17 Se somos filhos, então somos herdeiros; herdeiros de Deus e co-herdeiros com Cristo, se de fato participamos dos seus sofrimentos, para que também participemos da sua glória.
18 Na pilio, ‘Pulu Yemonga pa telimu kinie molopo konjimulú ulu peangama mona lenjimbe kanu uluma paa olandopa mele; kinié walemanga olio Kirasinge yamboma mindili nombo molemolo uluma paa maniendopa mele.’ nimbu pilio.
18 Considero que os nossos sofrimentos atuais não podem ser comparados com a glória que em nós será revelada.
19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga ambolangoma kangi peanga angilipili na kinie kamu tapu topo molamili.’ nimbé ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone terimu melema pali nokoko molemele.
19 A natureza criada aguarda, com grande expectativa, que os filhos de Deus sejam revelados.
20 Sike Pulu Yemone terimu melema pali molko kenjilimele, nakolo melema eneno ‘Molopo kenjemili.’ ningulie molko naa kenjilimele, molo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbelie Pulu Yemone yuyu ‘melema tepa kenjipili.’ nimbe terimu.
20 Pois ela foi submetida à futilidade, não pela sua própria escolha, mas por causa da vontade daquele que a sujeitou, na esperança
21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni terimu melema pali⸥ nokoko molemele akumu i sipe: Pulu Yemone olio ‘Tepo kenjembo.’ nimbelie ‘Olio kinie melema pali kolko purengi.’ nirimu, aku sipe yu olio kepe melema pali ka mele sirimumunge olio kinie melema pali wendo limbe kinie yunge ambolangoma ulu peangamo liku, molko konjingí mele yuni terimu melema palila kanu ulumu liku molko konjingíla.
21 de que a própria natureza criada será libertada da escravidão da decadência em que se encontra para a gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Olio pilimolo, ‘Amboma ambolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone terimu melema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kinié kepe mindili nongo pereko molemele.
22 Sabemos que toda a natureza criada geme até agora, como em dores de parto.
23 Melema mindi molola, olio Pulu Yemone Minimu ou kumbi lepa sipe pe melema pali simbe lipu nosimulu yamboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopolie ulu pulu kerimene olio kundupe ka mele silimo aku kangimunge olio wendo lipe kangi te lupe, Kirasinge kangimu mele, sipe olio kamu kamu yunge ambolangoma tepa limbemonga* nokopo molemolo.’ nimbu pilimolo.
23 E não só isso, mas nós mesmos, que temos os primeiros frutos do Espírito, gememos interiormente, esperando ansiosamente nossa adoção como filhos, a redenção do nosso corpo.
24 ‘Sike kinié umbu kangine sukundu molopolie molopo kenjilimolo. Pe walse kangi te lupe lipu Pulu Yemonga ambolangoma kamu kamu molamili.’ nirimulumunge Pulu Yemone olio lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lirimu.* Nakolo ‘I sipu kanomolo. I sipu molomolo.’ nimbu pilimolo mele ou kanolemelkanje molo ou limelkanje ‘I sipu limulú, molo i sipe wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemelka aulke te naa lelka. Yambo naene melte ou lipe nosipelie ‘Limbu.’ nimbe pilipe nokopa molemoye? Aku naa telemolo
24 Pois nessa esperança fomos salvos. Mas, esperança que se vê não é esperança. Quem espera por aquilo que está vendo?
25 nakolo kinié ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo.
25 Mas se esperamos o que ainda não vemos, aguardamo-lo pacientemente.
26 Akumunge ungu te pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinie Minimuni olio lipe taponjilimola. Olio Pulu Yemo kinie ungu nimulundu melema kinie, uluma kinie mawa temolo mele naa pilimolola; ‘Yu kinie nambe tepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimolola kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinie Minimuni pilipelie kerena nimulundu mindili sipu kapola naa nilimolo unguma yuni lipe sumbi sipe pilipelie Pulu Yemo kinie olionga nimbe pupe mawa tepa ninjilimo.
26 Da mesma forma o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos como orar, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos inexprimíveis.
27 Yambo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbé telemo ungumanga pulumu yuni pilimo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimbe pilimo mele Minimuni pilipelie olio lipe taponjipe olionga mawa tepa popo tonjilimomonga Minimuni olionga mawa tenjilimo ungumanga puluma Pulu Yemone pilimola.
27 E aquele que sonda os corações conhece a intenção do Espírito, porque o Espírito intercede pelos santos de acordo com a vontade de Deus.
28 Olio pilimolo, olio Pulu Yemo konopu monjilimolo yamboma yuni ‘ene kinie konopu lelio uluma teambo.’ nimbe mako topa ‘Pea molamili wai.’ nimbe limo yamboma Minimuni olio ‘Ulu te we wendo opili.’ ni naa nilimo; ‘Olio lipe taponjipe tepa konjimbe uluma mindi wendo opili.’ nilimo, akumu olio pilimolo.
28 Sabemos que Deus age em todas as coisas para o bem daqueles que o amam, dos que foram chamados de acordo com o seu propósito.
29 Paa koronga ou Pulu Yemone yunge yambo molongema kanopalie ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, angenupili kinie pea molangi kene’ nimbe ‘Nanga yambo molonge.’ nimbe kanopa mako torumu yamboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimbe panjirimu.
29 Pois aqueles que de antemão conheceu, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que ele seja o primogênito entre muitos irmãos.
30 Kanu kinie yuni aku sipe nimbe panjipe mako torumu yamboma ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nirimu; ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nirimu yamboma kanopalie enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu. ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu yamboma ‘Nanga kolea peangana pea tapu topo molopo mele peanga nosilioma pea nosemili wangi.’ nirimu.
30 E aos que predestinou, também chamou; aos que chamou, também justificou; aos que justificou, também glorificou.
31 Akumunge Pulu Yemone olio kinie telemo i nikiru mele pilipulie olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipe olionga opa lkeraye molemomonga naene olio kinie opa pulue molopa manda topa manie mundumbeye? Tene manda molo.
31 Que diremos, pois, diante dessas coisas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Yuni yunge malo kepe olio ‘naa simbu.’ naa nimbe, olionga pali ‘Lipe taponjipe kolo wangopa kolonjipili.’ nimbe toyo topa sirimu. Pe yunge malo telumu olionga nimbe sirimu liemo aku sipe pe we melema pea pali konopu kimbu naa sipe olio toyo topa naa simbeye? Toyo topa simbela.
32 Aquele que não poupou a seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, como não nos dará juntamente com ele, e de graça, todas as coisas?
33 Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi’ nimbe mako torumu yamboma naene kote tenjimbeye? Pulu Yemone yuyu mindi ene kanopalie enenga ulu pulu kerimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanolemomonga yunge yamboma kote manda tenjimbe yambo te molo.*
33 Quem fará alguma acusação contra os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 Pe kinié olio kote tenjipelie ‘Nuni teko kenjinu kene pundu toko mongo lieni.’ naene nimbeye? Te molo. ⸤Kirasi Yesusini kepe aku naa nimbé.⸥ Yu olionga nimbe kolonjirimu kanumu. Kolopalie pe yu Pulu Yemone topa makinjirimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu purumu akuna molopa,* yuni Pulu Yemo olionga mawa tenjilimo.
34 Quem os condenará? Foi Cristo Jesus que morreu; e mais, que ressuscitou e está à direita de Deus, e também intercede por nós.
35 Kirasini olio konopu monjilimo aulkemo naene manda pipi simbeye? Umbuni temba meltene manda pipi simbeye? Molo kamele mindili temba meltene manda pipi simbeye? Molo yambomane olio teko kenjingí ulu tene, molo engelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale melema molo tomba kanumuni, molo meltene molo ulu tene olio topa konjimbe temba kanumuni, molo opa te wendo ombá kanumuni, kanu ulumanga pali tene Kirasini olio konopu monjilimo aulkemo manda pipi simbeye?
35 Quem nos separará do amor de Cristo? Será tribulação, ou angústia, ou perseguição, ou fome, ou nudez, ou perigo, ou espada?
36 Tene manda pipi naa simbe, paa molo. Sike Pulu Yemonga bokumuni umbuni aku sipema olio kinie wendo ombá mele nilimo, akumu i sipe:aku sipe bokumuni sike nilimo nakolo Kirasi yuni olio konopu monjilimona olio ‘Enge niengi.’ nimbe telemo kanu kinie olio mindili silimo ulu akuma olione topo manie mundulimolo, aku ulumane olio uluri naa telemo naa temba.
36 Como está escrito: "Por amor de ti enfrentamos a morte todos os dias; somos considerados como ovelhas destinadas ao matadouro".
37 — ausente —
37 Mas, em todas estas coisas somos mais que vencedores, por meio daquele que nos amou.
38 Na pilio, ‘kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kinié pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo mele tondolomane,
38 Pois estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o presente nem o futuro, nem quaisquer poderes,
39 molo muluna paa ola melemane molo mana manie pelemomane, molo mele lupe lupemane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu monjilimo aulkemo aku ulumanga pali tene manda pipi naa simbe, paa molo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu pilio. Pulu Yemone olio konopu monjilimo aulkemo Kirasi Yesusi olionga Ailimuni kamu akisinjirimu.
39 nem altura nem profundidade, nem qualquer outra coisa na criação será capaz de nos separar do amor de Deus que está em Cristo Jesus, nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.