Romanos 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Akumunge* Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolo yamboma yambo tene olionga kote pilipe “Teko kenjilimelemonga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbé. ⸤Olionga kote tenjingí ulu te naa pelemo.⸥**
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Olio Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolomonga konde mololi ulu pulumu pelemo Mini Kake Telimuni olio nokopa, ‘Ulu pulu kerimu kinie kololi ulu pulumu kinie olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko konjengi.’ nilimo akumunge ⸤yambo tene olio kinie aku siku ulu te manda naa tepa nimbé⸥.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Olionga ou we konopu kerime enge naa perimumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimumane* tondolo naa pupelie olio kinie temba terimu mele manda naa terimu nakolo manda naa terimu mele Pulu Yemone manda terimu. Yunge Malo ‘mana yambomanga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolonjipili.’ nimbe mana lipe mundurumu, aku yemo omba olio mana yambo ulu pulu keri teli yamboma mele au lerimu.** Aku sipe Pulu Yemone ‘Yesusi kinie ulu pulu kerimu kamu olionga pundu tonjipe manie pupili.’ nirimu.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 ‘Olio ungu manemane ‘I siku i siku sumbi siku teangi.’ nilimo mele olione aku siku kamu teangi.’ nimbe Pulu Yemone ⸤yunge⸥ Malo Yesusi mana manie lipe mundurumu. Olio kinié ou we konopu kerimuni ‘Teai.’ nilimo mele naa pilipu tepo Mini Kake Telimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilipu telemolo yambomando Pulu Yemone nirimu.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Ou we konopu kerimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilku teko molemele yamboma aku konopumuni konopu monjilimo mele mindi konopu kimbu siku molemele, nakolo Mini Kake Telimuni ‘Teai.’ nilimo mele pilku teko molemele yambomane Mini Kake Telimuni konopu monjilimo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Ou we konopu keri pelemomo konopu kimbu sipe molemo yambomo kolomba, nakolo yambo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokolemona pilipe molemo yambomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Yambo te ou we konopu kerimu* konopu kimbu sipe molemo yambomone Pulu Yemonga ungu manema naa pilipe lipe telemomonga yu Pulu Yemo kinie opa toumu molemo. Kanu yambomo Pulu Yemonga ungu manema manda pilipe lipe temba aulkemo paa naa lemola.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Ou we konopu kerimene ambolemo yamboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu telu kepe naa telemele.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Nakolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yamboma⸥ ene Pulu Yemonga Minimu paa sike konopuna molomu liemo Minimuni ene ambolemona ou we konopu kerimene ene naa ambolemo. Kirasinge Minimu konopuna naa molemo yamboma yunge yamboma naa molemele.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Sike enenga ulu pulu keri teringime perimumunge enenga kangime kolonge nakolo Kirasi enenga konopuna molomu liemo kinié ene ulu pulu sumbi nilimu pelemomonga enenga minime konde molonge.*
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Pe Yesusi kolorumu kinie “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunge Minimu enenga konopuna molomu liemo yu ungu aku sipe nirimumuni Kirasi Yesusi topa makinjirimu kanu Pulu Yemone pe enenga kangime kololi ulu pulumu pelemo kangime “Konde pangi.” nimbéla. Yunge Minimu enenga konopuna molemomonga yuni aku temba.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Akumunge,* angokeme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunge yamboma molemolo akumunge⸥ olio kinie pundu sike angilimo nakolo olionga ou we konopu kerimenga pundu paa naa angilimo. Olionga ou we konopu kerime ungumu pilipu temolo aulke te naa pelemo.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Ene ou we konopu keri pelemomonga pilku teko molongi liemo Pulu Yemone ‘Ene mini pali kolangi.’ nilimo. Nakolo ‘Minimuni olio lipe taponjimbe kinie yunge tondolomone olio ou we konopu kerimenga uluma kolopili.’ ningu toko konjíngi liemo kolkolie ene molko konjiku mindi pungí.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinie yuni nilimo mele pilku molemele yamboma Pulu Yemonga ambolangoma* molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 ‘Ene ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliengi!’ nimbe ka kongono silimo mini te naa liringi, molo. ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nilimo Minimu liringi. Kanu Minimuni olio lipe taponjilimomonga olione Pulu Yemondo “Tara.” nimbu walsilimolo.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 We oliolio pilipu “Tara.” naa nilimolo. Yunge Minimuni olionga minimendo “Ene Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene yundu “Tara.” niei.” nilimo kinie aku sipu nilimolo.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Olio yunge ambolangoma molomulu liemo pe yuni yunge yamboma tepa konjilimo monge melema “Moke tepo siembo.” nimbelie olio simbela, Kirasi kinie pea limulú. Nakolo we naa simbe. Olio ‘Pe yu pea yunge kolea peangana tapu topo molopo konjemili.’ nimbu kinié Kirasi pea tapu topo mindili nombo molomulu liemo ⸤Pulu Yemone yunge tepa konjilimo monge melema Kirasi simbe limbe kinie olio pea simbe limulúla⸥.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Na pilio, ‘Pulu Yemonga pa telimu kinie molopo konjimulú ulu peangama mona lenjimbe kanu uluma paa olandopa mele; kinié walemanga olio Kirasinge yamboma mindili nombo molemolo uluma paa maniendopa mele.’ nimbu pilio.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga ambolangoma kangi peanga angilipili na kinie kamu tapu topo molamili.’ nimbé ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone terimu melema pali nokoko molemele.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Sike Pulu Yemone terimu melema pali molko kenjilimele, nakolo melema eneno ‘Molopo kenjemili.’ ningulie molko naa kenjilimele, molo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbelie Pulu Yemone yuyu ‘melema tepa kenjipili.’ nimbe terimu.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni terimu melema pali⸥ nokoko molemele akumu i sipe: Pulu Yemone olio ‘Tepo kenjembo.’ nimbelie ‘Olio kinie melema pali kolko purengi.’ nirimu, aku sipe yu olio kepe melema pali ka mele sirimumunge olio kinie melema pali wendo limbe kinie yunge ambolangoma ulu peangamo liku, molko konjingí mele yuni terimu melema palila kanu ulumu liku molko konjingíla.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Olio pilimolo, ‘Amboma ambolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone terimu melema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kinié kepe mindili nongo pereko molemele.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Melema mindi molola, olio Pulu Yemone Minimu ou kumbi lepa sipe pe melema pali simbe lipu nosimulu yamboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopolie ulu pulu kerimene olio kundupe ka mele silimo aku kangimunge olio wendo lipe kangi te lupe, Kirasinge kangimu mele, sipe olio kamu kamu yunge ambolangoma tepa limbemonga* nokopo molemolo.’ nimbu pilimolo.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 ‘Sike kinié umbu kangine sukundu molopolie molopo kenjilimolo. Pe walse kangi te lupe lipu Pulu Yemonga ambolangoma kamu kamu molamili.’ nirimulumunge Pulu Yemone olio lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lirimu.* Nakolo ‘I sipu kanomolo. I sipu molomolo.’ nimbu pilimolo mele ou kanolemelkanje molo ou limelkanje ‘I sipu limulú, molo i sipe wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemelka aulke te naa lelka. Yambo naene melte ou lipe nosipelie ‘Limbu.’ nimbe pilipe nokopa molemoye? Aku naa telemolo
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 nakolo kinié ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Akumunge ungu te pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinie Minimuni olio lipe taponjilimola. Olio Pulu Yemo kinie ungu nimulundu melema kinie, uluma kinie mawa temolo mele naa pilimolola; ‘Yu kinie nambe tepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimolola kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinie Minimuni pilipelie kerena nimulundu mindili sipu kapola naa nilimolo unguma yuni lipe sumbi sipe pilipelie Pulu Yemo kinie olionga nimbe pupe mawa tepa ninjilimo.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Yambo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbé telemo ungumanga pulumu yuni pilimo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimbe pilimo mele Minimuni pilipelie olio lipe taponjipe olionga mawa tepa popo tonjilimomonga Minimuni olionga mawa tenjilimo ungumanga puluma Pulu Yemone pilimola.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Olio pilimolo, olio Pulu Yemo konopu monjilimolo yamboma yuni ‘ene kinie konopu lelio uluma teambo.’ nimbe mako topa ‘Pea molamili wai.’ nimbe limo yamboma Minimuni olio ‘Ulu te we wendo opili.’ ni naa nilimo; ‘Olio lipe taponjipe tepa konjimbe uluma mindi wendo opili.’ nilimo, akumu olio pilimolo.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Paa koronga ou Pulu Yemone yunge yambo molongema kanopalie ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, angenupili kinie pea molangi kene’ nimbe ‘Nanga yambo molonge.’ nimbe kanopa mako torumu yamboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimbe panjirimu.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Kanu kinie yuni aku sipe nimbe panjipe mako torumu yamboma ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nirimu; ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nirimu yamboma kanopalie enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu. ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu yamboma ‘Nanga kolea peangana pea tapu topo molopo mele peanga nosilioma pea nosemili wangi.’ nirimu.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Akumunge Pulu Yemone olio kinie telemo i nikiru mele pilipulie olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipe olionga opa lkeraye molemomonga naene olio kinie opa pulue molopa manda topa manie mundumbeye? Tene manda molo.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Yuni yunge malo kepe olio ‘naa simbu.’ naa nimbe, olionga pali ‘Lipe taponjipe kolo wangopa kolonjipili.’ nimbe toyo topa sirimu. Pe yunge malo telumu olionga nimbe sirimu liemo aku sipe pe we melema pea pali konopu kimbu naa sipe olio toyo topa naa simbeye? Toyo topa simbela.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi’ nimbe mako torumu yamboma naene kote tenjimbeye? Pulu Yemone yuyu mindi ene kanopalie enenga ulu pulu kerimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanolemomonga yunge yamboma kote manda tenjimbe yambo te molo.*
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 Pe kinié olio kote tenjipelie ‘Nuni teko kenjinu kene pundu toko mongo lieni.’ naene nimbeye? Te molo. ⸤Kirasi Yesusini kepe aku naa nimbé.⸥ Yu olionga nimbe kolonjirimu kanumu. Kolopalie pe yu Pulu Yemone topa makinjirimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu purumu akuna molopa,* yuni Pulu Yemo olionga mawa tenjilimo.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kirasini olio konopu monjilimo aulkemo naene manda pipi simbeye? Umbuni temba meltene manda pipi simbeye? Molo kamele mindili temba meltene manda pipi simbeye? Molo yambomane olio teko kenjingí ulu tene, molo engelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale melema molo tomba kanumuni, molo meltene molo ulu tene olio topa konjimbe temba kanumuni, molo opa te wendo ombá kanumuni, kanu ulumanga pali tene Kirasini olio konopu monjilimo aulkemo manda pipi simbeye?
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Tene manda pipi naa simbe, paa molo. Sike Pulu Yemonga bokumuni umbuni aku sipema olio kinie wendo ombá mele nilimo, akumu i sipe:aku sipe bokumuni sike nilimo nakolo Kirasi yuni olio konopu monjilimona olio ‘Enge niengi.’ nimbe telemo kanu kinie olio mindili silimo ulu akuma olione topo manie mundulimolo, aku ulumane olio uluri naa telemo naa temba.
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 — ausente —
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Na pilio, ‘kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kinié pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo mele tondolomane,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 molo muluna paa ola melemane molo mana manie pelemomane, molo mele lupe lupemane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu monjilimo aulkemo aku ulumanga pali tene manda pipi naa simbe, paa molo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu pilio. Pulu Yemone olio konopu monjilimo aulkemo Kirasi Yesusi olionga Ailimuni kamu akisinjirimu.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.