Romanos 16

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Olionga kemulu ambo Pimbi, yu Sengiria taono Kirasinge yambo talapemo* lipe taponjili kongono te tenjilimo ambomo, yu ombá kinie kanoko peanga kanoko
1 Ayu akokok rubut Fibi Sensera ekaleisia isah bow ebibaisih isan anao kwananowar.
2 yu Ailimunge ambo te kene ningu “Molamili oi.” ninjengi. ‘Ene Pulu Yemonga yamboma* molkolie aku siku teko, yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ yambo aisili tondolo mundupe lipe taponjipe, na kepe lipe taponjirimu kene yu umbuni te pemu liemo liku taponjengi.’ nimbu mawa tekero.
2 God ana sabuw merarayow gewasin taituwa kwabitih na’atube, Regah wabinamaim rubut ana merar kwanay kwanab. Naatu biyamaim baibais nakokok na’at kwanitin, anayabin i sabuw moumurih na’in ebibaisih, ayu auman.
3 Na kinie pea Kirasi Yesusinge kongono terimulu ambo Pirisilla kinie ye Akuwilla kinie* “Manda molembeleye?” ninjengi.
3 Au merarayow abiyafar Priscilla naatu Aquila hairi isah, ayu bow turou’unah Keriso Jesu isan bairi abowabow.
4 ‘Elte toko konjingí kinie uluri molo.’ ningulu na liku taponjiringili. Na liku taponjiringilimunge nanu mindi “Ange.” naa nikiru; Juda yamboma naa molemele yambo lupe kolea lupe lupe Kirasinge yambo talapemanga yambomane kepe “Ange.” nilimelela.
4 Naatu morob hirib hai yawas hikwahir ayu tibibaisu. Men ayu akisu, baise Ufunane Ekaleisia etei auman i hai bowabow isan tibiyasisir.
5 Kirasinge yambo mare eltenga ulkena maku tolemele yamboma “Manda molemeleye?” ninjengila. Nanga paa konopu monjilio pulu lemo ye Epainetasi, yu kolea Esia poropinji sukundu koleamanga pali pulu pulu Kirasinge yemo molorumu yemo, yu “Manda molenoye?” ninjengi.
5 Ekaleisia iyabowat nati hai baremaim bairi tibita’ay hai merar ayiy, naatu au of Epanetus auman ana merar ayiy. Anayabin Asia wanawanan i mat dogor baikitabir bai Keriso itumitum.
6 Enenga kongono tondolo mundupe tenjirimu ambo Maria “Manda molenoye?” ninjengi.
6 Mary auman ana merar ayiy, kwa isa bowabow gagamin maiyow ebowabow.
7 Nanga ⸤Juda⸥ ye Andoronikasi kinie Juniasitolo, na kinie pea ka ulkena perimulu, aku yetolo “Manda molembeleye?” ninjengi. Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane pali* aku yetolo ‘Teko konjilimbele ye peangatolo.’ nilimele. Na Kirasinge yemo ou naa molambo elte Kirasinge yetolo moloringili.
7 Merarayow ta enan au ofonah Jew orot rou’ab isah, Andronicus naatu Junia hairi bairi dibur ama’am isah. Iti orot rou’ab i tur abarayah etei wanawanahimaim hairi i hisu’ubih kwanekwan naatu i mat Kirisiyan himatarabo ayu.
8 Yu Ailimunge yemo molemomonga yu konopu monjilio ye Ambilliatasi “Manda molenoye?” ninjengi.
8 Au merarayow enan au begon Ampliatus, Regah wabinamaim abiyabow.
9 Olio Kirasinge kongono pea telemolo ye Upanasi kinie nanga pulu lemo konopu monjilio ye Sitakisi kinie “Manda molembeleye?” ninjengi.
9 Merarayow ta enan Regah ana bowabowayan orot wabin Urbanus isan, bow turat naatu au of Stachy isan.
10 Apellesi, Kirasinge yemo molorumumunge mindili norumu nakolo Kirasi mundupe naa kelepa tondolo mundupe ambolorumumunge yu kanoko kapi nilimele, aku yemo “Manda molenoye?” ninjengi. Aritopullasinge ulkena pelemele yamboma “Manda molemeleye?” ninjengi.
10 Merarayow ta enan Apeles isan, iti orot i fokarih wanawanah run washamiyen hire Keriso isan ebiturobe. Merarayow ta enan iyabowat Aristobulus ana nibur wanawananamaim bairi tema’am isah.
11 Nanga ⸤Juda⸥ ye Erotiane “Manda molenoye?” ninjengi. Nasisasinge ulkena pelemele yambomanga mare Ailimunge yambo molemelema “Manda molemeleye?” ninjengi.
11 Merarayow ta enan Herodion, Jew orot naatu enan Narsisas taintuwan bairi isah.
12 Ailimunge kongono tondolo munduku tenjiringili ambo Tiripina kinie Tiriposatolo “Manda molembeleye?” ninjengi. Nanga konopu monjilio pulu lemo ambo Pesisi, Ailimunge kongono tondolo mundupe tenjilimo ambo tela, akumu “Manda molenoye?” ninjengi.
12 Au merarayow ta enan Traifena naatu Tryphosa hairi Regah ana bowabowamaim tebowabow isah.
13 Ailimuni ‘Nanga yemo molopili.’ nimbe mako torumu ye Rupasi* kinie yunge anumu kinie “Manda molembeleye?” ninjengi. Kanu ambomone nanga anumu mele molopa na nokolemola.
13 Au merarayow ta abiyafar Rufus isan, Regah nowanamih rubin bai, hinah hairi, Rufus hinah, baise ayu auman hinai.
14 Asinikiritasi, Pellekono, Emesi, Patoropasi, Emasi keme, enenga angenupili ene kinie pea molemele yema kinie “Ene manda molemeleye?” ninjengi.
14 Au merarayow ta enan Asyncritus, Phlegon, Hermes, Patrobas, Hermas naatu Kirisiyan afa etei bairi isah.
15 Pillollokasi keme Jullia* keme Nerusi keme yunge kemulu keme Ollimipasi keme Pulu Yemonga yambo** ene kinie pea molemele yamboma pali “Manda molemeleye?” ninjengi.
15 Au merarayow ta enan Philologus, Julia, rubun Nereus hairi naatu Olympas, naatu God ana sabuw biyanamaim tema’am etei hai merar ayiy.
16 ‘Olio pali Kirasinge yamboma’ ningu anju yando yamboma kangulku* “Manda molemeleye?” niengi. Kirasinge yambo talapemane pali “Ene manda molemeleye?” ningu mundukumili.
16 Wanawanamaim ta’ita’imon tufuw ana karamamayenamaim kwanimerarayowbonen kwanama,
17 ⸤Ungu te kamu niembo.⸥ Angokeme, nane ene tondolo mundupulie nimbundu: Yambo marene Kirasinge yambo talapemo sungu siku, ou mane siringi pilku liringi unguma ‘naa piliengi!’ ningu ungu lupe lupema ningu silimelemonga Kirasinge yamboma pilkulie, Kirasinge ungumu ou pilimele mele kelko pilku sunduku teko kenjingí kene* kanu yamboma kanoko konjiku molai. Aku yamboma kinie nondoko teluna tapu toko naa molangi.
17 Taitu abifefeyani, mata toniwa’an sabuw kousebayah naatu sabuw baitumatum gurusenayah naatu bai’obaiyen kwabaib isan tibibas isah. Nati sabuw i kwanahaiwih.
18 Kanu yambomane olionga Aili Kirasinge kongonomo naa tenjilimele kene ene kinie teluna naa molangi. Enenga kangikundu uluma mindi konopu monjiku telemele.* Yambomane ‘ ‘Ene sike nikimili.’ ningu piliengi!’ ningu kolo toko ‘ungu peanga mare nikimulu’ ningu kondi tolemele aku unguma Kirasinge yambo marene ‘I ungumu sike ungumu. I ungumu kolo.’ ningu naa apuruku konjiku we walu pilku limele yamboma ningu embambo silimele.
18 Anayabin sabuw iyab iti na’atube tisisinaf i men ata Regah Keriso isan tebowabowamih, baise i taiyuwih hai gewasin isan tebowabow. Hai tur mumunin naatu baifuwen turamaim sabuw bar ma’anih hai not tibikwakwaris.
19 Enene ⸤Aili Kirasinge⸥ unguma pilku liku ambolko konjilimele mele yambomane pali pilimelemonga na ene kinie aili tepo konopu sipu molio, nakolo ‘Ene ulu peangama paa pilku konjengi. Ulu kerime pilku tenge aulke te paa naa lepili.’ konopu lekero.
19 Kwa a baiten nowanowar isan sabuw etei hinowar, imih kwa etei isa ayu abiyasisir; baise akokok kwa etei gewasin isan ukwar hinarerekab, naatu kakafin kwanahaiw men ana ubar kwanab.
20 ‘Nanga yamboma konopu pe nipili taka lelko molangi.’ nilimo Pulu Yemone nondopa mele ‘⸤Ene Romo Kirasinge yambomane kurumanga nomi⸥ Setene kimbuni kambiliengi.’ nimbé.* Olionga Aili Yesusini ene we kondo kolopa molopili molangi.
20 Tufuw ana God boro’omo Satan an babanamaim nayai sikan nawasafut.
21 Na pea kongono tapu topo telembolo ye Timotini* “Ene manda molemeleye?” nimbe nimbe mundukumu. Nanga ⸤Juda⸥** ye LLusiasi keme*** Jesono keme**** Sosipate keme akumane kepe “Ene manda molemeleye?” ningu ningu mundukumilila.
21 Timothy bow turou ana merarayow kwa isa ebiyafar, na’atube ayu taitu Lucius, Jason naatu Sosipater auman a merar tiyiy.
22 ⸤Na Tetiasi, Pollone nikimu mele pilipu i pepámo tonjikiru yemone Ailimunge yemola molopolie “Ene manda molemeleye?” nimbu nimbu mundukuru.⸥
22 Ayu Tertius fef iti kirumayan kwa etei Regah wabinamaim a merar ayiy.
23 Na Pollo kinie Kirasinge yambo talape ya molemelema kinie yunge ulkena ‘pea peamili wai.’ nimbe nokolemo ye Gayasini* “Ene manda molemeleye?” nimbe nimbe mundukumu. Ya kolea aili Korini kou mone kinie koleamonga kongonoma kinie nokolemo ye Erasitasi kinie** olionga angenu Kuwatasi kinie eltene “Ene manda molemeleye?” ningulu ningu mundukumbili.
23 Gaius ana baremaim ayu ama’am, i kwa a merar eyiy, naatu ekaleisia iti ana baremaim tiruru’ay auman kwa a merar tiyiy.
24 (Olionga Aili Yesusi Kirasini ene pali we kondo kolopa molopili molangi. Sike aku sipe tepili.)*
24 “Manaw kabeber ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama. Amen.
25 ⸤Kinié olione Pulu Yemonga imbi alieli lipu ola mundunjemili.⸥ Na temane peangamo topo siliomone kinie, Yesusi Kirasindu nimbu silimolomone kinie, Pulu Yemone ene konopu manda tondolo mundunjimbe. I temane peangamo ou lopi tepa perimu ungumu.* Yu ponie paa aisili Pulu Yemone ou nimbe para naa sirimu nakolo pe kinié mele ‘Mona lepa olio piliengi!’ nimbelie nimbe para sikimu.* Molopa Mindi Puli Pulu Yemone ‘Ma koleana yambo talapemane pali ‘I temanemo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku pilku kanu ungumu pilku liku tenge panjiku teangi.’ nimbe yuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemando “Mona lepili ningu para siei.” nirimu. Kanu kinie kanu ungu ningu siringi yemane ‘Yamboma paa piliengi!’ ningu enenga bokumanga sukundu kanu temane peangamo wendo ombá mele ningu siku boku toringi nimbe pelemo. Yesusi Kirasini olionga nimbe tenjirimumunge Pulu Ye yu manjipe pilipe konginjili pelemo yemo, yunge imbi kamu ola molopa mindi pupili. Sike aku sipe tepili.⸤Aku pea nikiru.⸥
25 God ana merar tanay, anayabin i karam boro Jesu Keriso ana tur gewasin kwanonowaramaim nasinafi a baitumatum tafanamaim kwanabatkikin. Marasika anamaim iti tur wa’iwa’iramaim hibun wa’ir in.
26 — ausente —
26 Baise boun dinab orot hikirum naatu God wanatowanin ana obaiyunen tur etei i hina tibirerereb. Saise sabuw hinitumatum naatu Regah fanan hinabosiyasiyar.
27 — ausente —
27 God akisinamo isan i ukwarerekab ema’am, i akisinamo bora’ara’aten tanitin wanatowan Jesu Keriso wabinamaim! Amen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.