Romanos 11
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Akumunge nane ⸤ene⸥ walsikiru: Pulu Yemone yunge Isirele yamboma bulu sipe mundupe kelerimuye? Paa molo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye tela, Eporayamone kalopa lirimu ye te, na Benjamininge yambo talapemonga ye te.* ⸤Na bulu sipe mundupe naa kelerimu kanumu.⸥
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Pulu Yemone yunge yambo pe molonge mele ou pilirimu* kanu yamboma mundupe naa kelerimu. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye⸥ Illainjane terimu mele temane Pulu Yemonga bokuna molemomo ene naa pilimeleye? Illainjane Isirele yambomane teko kenjiringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupe nimbe sipelie nimbendo:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Ailimu, nunge ungu umbu tonjilinomanirimu kanumu.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Nakolo Pulu Yemone yundu pundu topa nambolka nirimuye? Yuni nimbendo:nirimu.**
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Aku sipela kinié kepe Pulu Yemone ⸤Isirele⸥ yambo mare layetolo we kondo kolopa ‘nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumuna molemele.*
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Pe yuni yuyu ene we kondo kolopalie ‘Yunge yamboma molangi.’ nimu liemo enenga kongono telemelkamonga uluri naa telka.* Ene kongono tengemonga yuni kanopalie ‘Nanga yamboma molangi.’ nimu liemo yuni yamboma we kondo kolopalie, ‘Nanga yamboma molangi.’ nilimo aku we kondo kololi ulumu sike we kondo kololi ulumu molo.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Aku liemo kinié olione nambolka nimulúye? Isirele yambomane ⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molko yuni ene ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulumu⸥* ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono mindili siku teringi nakolo naa liringi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopuni pilipe⸥ mako torumu yamboma liringi. We ⸤Isirele⸥ yamboma konopu pipi sirimumunge Pulu Yemonga ungumu pilingí aulke te naa lerimu.**
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo, akumu i sipe:nimbe molemo.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 ⸤Kanu yamboma Depisini ‘Yunge opa touma molangi.’ nirimu mele molonge.⸥ Depisini ⸤yunge opa touma molonge mele⸥ ungu te i sipe nimbendo:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Enenga mongomane ‘melema naa kanangi.’nirimu.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Akumunge na ungu te pea walsikirula:* ⸤Isirele yamboma⸥ molko kenjiringi kinie kamu molko kenjiringiye? Paa molo! Isirele yamboma Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone yambo lupemando lipe taponjipe ‘Mindili nolemelka aulkena wendo ongo, na kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe monjirimu. ‘Na yambo lupema lipu taponjimbu kinie Isirele yamboma kanokolie konopu keri panjiku ‘olio yu kinie kapola kapola molemelkanje papu.’ niengi.’ nimbe aku terimu.**
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Nakolo Isirele yambomane Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone ma koleana pali yamboma paa tepa konjirimu, Isirele yambomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku keleringimunge yambo lupema kinie ulu peangama terimu. Aku liemo Isirele yamboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunge talapena sukundu molonge kinie yamboma kinie pali ulu peanga aisili olandopa olandopa temba.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ene Isirele yamboma naa molko yambo lupe molemelema, nane kinié enendo nikiru. Na yambo lupemanga nimbe Kirasini lipe mundurumu yemo* moliomonga yambo lupema ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yambomane kanokolie “Ene malo.” ningu kumu panjikulie mindili nolemelka aulkena wendo ongo Pulu Yemo kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yambo lupemanga’ nimbe lipe mundunjirimu yemo molio mele yamboma pali nimbu silipu andolio.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 — ausente —
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Pulu Yemone Isirele yambomando “Naa ongo anju pai.” nirimuna mana yamboma pali yu molemona sukundu puku molko konjiku mindi pungí aulkemo wendo orumu. Aku sipe Isirele yamboma molko konjingí aulkemo manie purumumunge yambo lupema molko konjingí aulkemo wendo orumuna nanga Isirele yamboma ene Pulu Yemone altopa sukundu limu liemo kololi ulu pulumu manie pupelie molopa mindi puli ulu pulumu paa kamu kamu wendo ombá.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Pillawa kalongendo pillawa topele tolemelemonga mare ou wendo liku Pulu Yemo popo toko silimele akumu* Pulu Yemonga pillawa kake telimu lemo liemo pillawa we lemoma pali kepe Pulu Yemonga pillawa kake telime lemola. Unju tenga pulkenoma Pulu Yemonga kake telime liemo unjumu pali Pulu Yemonga unju kake telimula.**
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Unju ollipi peanga poniena angilimomonga kola mare* Pulu Yemone langopa ele tepalie, ene yambo lupema lamana unju ollipi keri angilimomonga kolama mele moloringimunge kola mare langopa unju ollipi peangamonga lipe waka maka suku panjirimumunge enene ‘Unju peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopuni naa piliengi! Kola peangama kinie unju peangamonga langi norumu langime ene kinie pea nolemelemonga enene ‘Unju peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo’ ningu konopumuni naa piliengi! Aku siku konopu leringi liemo i siku piliengi: ‘Ene unju kolamane unjumunge pulkenoma Langi naa silimele. Unjumunge pulkenomane Ene kolama langi silimo.’ konopu leayo.**
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 — ausente —
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Nakolo pe ene ⸤Isirele yambo naa molemelemane⸥ ningindu: “Pulu Yemone ‘Olio kola kerime lipu unju peangana panjembo.’ nimbe unju peangamonga kola mare langopa ele terimu.” ningí.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Aku sikela. Nakolo unju peangamonga kola langopa ele terimu akumane ⸤Pulu Yemone ‘Ene nokopili.’ nimbe lipe mundurumu ye nomi Kirasimu ‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku naa piliringimunge Pulu Yemo yuni ene langopa ele terimu; ene unju kerimunge kolama enene ⸤‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimelemonga* aku siku angilku konjilimele. Aku sike nakolo ‘Olio peanga.’ ningu enenga imbi ambolko ola naa liku kara puku naa molangi. Pipili kolko pilku konginjiku molayo.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Pulu Yemone unju peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we angilipili siye naa kolopa, langopa ele terimumunge ene kepe aku sipe we angilipili siye naa kolomba kene kara puku naa molayo.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Imu konopuni pilku molayo: Pulu Yemone yamboma kinie ulu peangama tepa mindili silimo uluma tepa peatolo telemo. Yu munduku keleringi yamboma mindili sirimu, nakolo enene yu kanopa peanga kanopalie ene tepa konjimbe uluma teko molongi liemo yuni ene kinie ulu peangama terimu mele sike aku sipe temba. Aku naa tengi liemo ene langopa ele tembala.*
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Pe unju kola ou langopa ele terimuma konopu alowa teko altoko ⸤‘Ye nomi Kirasimu yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilíngi liemo unju langorumuna kelepa topa monjimbe. Pulu Yemone kanu kolama aku sipe manda temba.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ene pilimele, ene lamana unju ollipi kerimunge kolama Pulu Yemone langopa unju ollipi peanga poniena umbu topa nokorumu, kanumu enenga unjumu molo, akumunge ene panjirimu. ‘Aku sipe mele kapola naa temba.’ ningu naa telemele kanumu. Aku terimu kinie kapola orumu liemo unju peangamo yunge kolama kelepa lipe topa monjimbe kinie paa kapola naa angilimbeye?
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Angokeme, Pulu Yemonga ungu pulu te ou lopi tepa perimumu ene naa pilingí kinie kapola naa temba. ‘Enene ‘Olio pilipe konginjili yamboma molopo unguma pali pilimolo.’ ningu naa piliengi!’ nimbu kanu ungu pulu lopi tepa perimumu piliengi nimbu siembo. Akumu i sipe: Isirele yambomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu pilku lingí aulkemo kamu kamu pipi naa silimo. Pulu Yemone yambo lupe mako torumu yamboma pali yunge talapena sukundu sukundu olemele kinie mindi Isirele yambomanga konopuma isili ou pipi silimo.*
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Yambo lupema Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singí kinie Pulu Yemone yunge Isirele yamboma pali lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe.* ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu te aku sipe nimbe molemo, akumu i sipe:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Nane ‘enenga ulu pulu kerime manie pupili.’nimbe molemo.
27 “Naatu
28 Pulu Yemone yambo tendo “Yu nanga yambomo molopili.” nimbe mako topalie kelepa konopu alowa naa telemo. “Yu tepo konjimbu.” nimbe panjilimo unguma konopu alowa naa tepa siye naa kolemo akumunge Isirele yambomane ⸤Yesusinge⸥ temane peangamo naa pilku liku bulu siringimunge Pulu Yemo Isirele yamboma kinie opa pulue molemele akumunge ene yambo lupema lipe taponjipe Pulu Yemonga yamboma molonge aulkemo akisinjirimu. Nakolo Pulu Yemone Isirele yambomanga pulu pulu anda kolepalime konopu monjipe ‘Enene kalko lingí yamboma ‘nanga yamboma molangi.’ nimbú.’ nimbe mako torumu mele pilipelie kinié Isirele yamboma konopu monjipe molemo.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 — ausente —
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ene yambo lupemane ou Pulu Yemone “Teai.” nirimu mele pilku liku naa teko su siringi nakolo Isirele yambomane Pulu Yemone “Teai.” nirimu mele su siringimunge Pulu Yemone ene yambo lupema we kondo kolemo.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Aku sipela Pulu Yemo ene yambo lupema we kondo kolemomonga Isirele yambomane Pulu Yemonga ungu naa pilku liku su silimele. Nakolo we molo. Pulu Yemo yuni Isirele yamboma we kondo kolombala. Ene yambo lupema Pulu Yemone we kondo kolemo mele aku sipe yuni Isirele yamboma kepe we kondo kolombando Isirele yamboma ene yunge ungumu liku su silimelela.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Yamboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbelie ‘Ene pali ou ungu ta niengi.’ nirimu.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Olionga Pulu Yemo paa molopa konjilimo.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 “Naene Ailimu konopu lemo mele pilimoye?
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 “Molo naene ‘Yuni na mele pundu topili kene
35 O yait God a sawar itin,
36 Yu melema pali terimu Pulu Yemo;
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.