Mateus 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 Yesusi ma pangine maniendo ombá orumu kinie* yambo aisili liku maku toko yu lombili oringi.
1 Jesus desceu do monte, e muitas multidões o seguiram.
2 Kanu kinie ye te kuru kendi nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopalie yundu nimbendo: “Ailimu, nunge konopumuni na ‘konde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie
2 Então um leproso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
3 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pui.” nirimu kinie tamburembu kuru kendimu nomba kelerimu.
3 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante ele ficou curado da lepra.
4 Kanu kinie Yesusini yundu altopa nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepe paa naa niyo. Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjili yemo* nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe panjirimu mele pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tonjili yemondo “Kalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu. ⸤“Aku siku teni kinie yambomane nu kanoko keri naa kanonge, nu altoko we yamboma molemelena manda teluna puku moloni.” nirimu.⸥
4 Então Jesus lhe disse:
5 Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinie Romo yambomanga ami ye wane anderete nokorumu ye te yu orumuna omba yundu mawa tepalie nimbendo:
5 Quando Jesus entrou na cidade de Cafarnaum, um oficial romano foi encontrar-se com ele e pediu que curasse o seu empregado.
6 “Ailimu, nanga kendemande yemo kimbu ki kolopa pora sipe mindili nomba perepa ulkena lepili okoro.” nirimu.
6 Ele disse: — Senhor, o meu empregado está na minha casa, tão doente, que não pode nem se mexer na cama. Ele está sofrendo demais.
7 Yesusini yundu “Ombo tepo konde limbu.” nirimu.
7 — Eu vou lá curá-lo! — disse Jesus.
8 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ ami ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pui.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Oi.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tenjili kendemande yambo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande yemo konde pumbe kene nuni we ni.” nirimu.
8 O oficial romano respondeu: — Não, senhor! Eu não mereço que o senhor entre na minha casa. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
9 — ausente —
9 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
10 Yesusini yu nirimu mele pilipelie yu konopu aisili lipe mundupelie yu lombili oringi yambomando nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yambomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda tembo mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yambo telurini kepe aku siku ningu piliringi mele paa na kanorundu.
10 Quando Jesus ouviu isso, ficou muito admirado e disse aos que o seguiam:
11 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ena mundi olemo koleamanga kinie ena pulimo koleamanga kinie yambo aisili wendo ongo Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo* mulu koleana sukundu Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie pea ongo langi nongo molonge.**
11 E digo a vocês que muita gente vai chegar do Leste e do Oeste e se sentar à mesa no
12 Nakolo Pulu Yemone ‘yunge yamboma’ nimbe mako torumu ⸤Isirele⸥ yamboma yu nokopa molemo koleana puku molemelka yamboma yuni topa makoropa sumbulu toline mundumbe. Kanuna paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” nirimu.*
12 Mas as pessoas que deviam estar no Reino serão jogadas fora, na escuridão. Ali vão chorar e ranger os dentes de desespero.
13 Aku nimbelie yuni ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Nane nu ‘manda tenjimbe’ konopu lenu mele* tenjindu kene pui.” nirimu. Kanu kinie yuni aku sipe nirimu enamonga kendemande yemo yu kuru topa kelepa konde pupe molorumu.
13 E Jesus disse ao oficial: E naquele momento o empregado do oficial romano ficou curado.
14 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusi Pitanga ulkena sukundu ombalie Pitanga kolepa ambomo kuru topa kangi norumuna aniembo lerimu kanopalie,
14 Jesus foi à casa de Pedro e viu a sogra dele de cama, com febre.
15 yunge kimu ambolorumu kinie kangi nomba kelerimu kinie ambomo ola angilipe wendo ombalie Yesusi langi sipe yu nokorumu.
15 Jesus tocou na mão dela, e a febre saiu dela. Então ela se levantou e começou a cuidar dele.
16 Pe kolea ipu lemba terimu kinie konopuna kuru molorumu yambo aisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinie yuni kurumando “Ongo wendo pai.” nirimu kinie ongo wendo puringi. Kuru torumu yamboma pali tepa konde lirimula.
16 Depois do pôr do sol, o povo levou até Jesus muitas pessoas que estavam dominadas por demônios. E ele, apenas com uma palavra, expulsava os espíritos maus e curava todas as pessoas que estavam doentes.
17 Aku sipe terimumunge koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Aisayane ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:nirimu.**
17 Jesus fez isso para cumprir o que o profeta Isaías tinha dito: “Ele levou as nossas doenças e carregou as nossas enfermidades.”
18 ⸤Walse⸥* Yesusi ⸤nomu Gallilli kélona molopili⸥ yambo aisili liku maku toko yu liku makaye teko moloringi kanopalie nirimumuni, ⸤lombili andolimendo⸥ “Nomuna nekendo pamili wai.” nirimu.
18 Jesus viu a multidão em volta dele e mandou os discípulos irem para o lado leste do lago.
19 ⸤Nakolo ou naa pupe we angilipili⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilipe mane sirimu ye te* yu angilirimuna omba yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu.
19 Um mestre da Lei chegou perto dele e disse: — Mestre, estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar aonde o senhor for!
20 ⸤Aku nirimu kinie⸥ Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takarama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enenga mi takolemelemanga pelemele, nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
20 Jesus respondeu:
21 Kanu kinie yu lombili andorumu ye tene* yundu nimbendo: “Ailimu, nu kamu lombili wambo mangali ou pupu nanga lapamo ⸤kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie⸥ ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.
21 E outro, que era seguidor de Jesus, disse: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
22 Nakolo Yesusini yundu nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yambo kololi ⸤none teli⸥ yambomane yambo kolongema ono teangi. Nakolo nu na lombili oi.” nirimu.
22 Jesus respondeu:
23 Aku nimbelie ⸤nomu Gallilli nekendo pumbendo⸥ nona andoli sipi tenga sukundu purumu kinie yu lombili andolime yu lombili sukundu puringila.
23 Jesus subiu num barco, e os seus discípulos foram com ele.
24 Kanu kinie ⸤nomuna pungí puringi kinie⸥ poporome aili te nomuna torumu. Aku terimuna nomumu apisipe ola ombalie sipimu lipe aki tomba terimu nakolo Yesusi we uru perimu.
24 De repente, uma grande tempestade agitou o lago, de tal maneira que as ondas começaram a cobrir o barco. E Jesus estava dormindo.
25 Kanu kinie enene yu uru perimuna puku toko makinjikulie ningindu: “Ailimu, olio liku taponjiyo. Olio no wangokomolo.” niringi.
25 Os discípulos chegaram perto dele e o acordaram, dizendo: — Socorro, Senhor! Nós vamos morrer!
26 Yu ⸤makilipelie⸥ enendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, ene nambemuna mini wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbelie ola molopa poporomemo kinie nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lerimu.
26 — Por que é que vocês são assim tão medrosos? — respondeu Jesus. — Como é pequena a fé que vocês têm! Ele se levantou, falou duro com o vento e com as ondas, e tudo ficou calmo.
27 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini wale mundukulie ningindu: “Apa! I yemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
27 Então todos ficaram admirados e disseram: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!
28 Kanu kinie yu ⸤lombili andolime kinie pea⸥ nomu nekendo pupe kolea Gadara puringi kinie kanu kolea Gadara ye talo, konopuna kuru molorumu yetolo, yambo ono koleana wendo ongolo yu molorumuna oringili. Elte paa enge ningulu yamboma tongele teringilimunge we yamboma elte peringili koleana ‘Eltene ene tongele.’ ningu aulkena ongo naa puringi.
28 Quando Jesus chegou à região de Gadara, no lado leste do lago da Galileia, foram se encontrar com ele dois homens que estavam dominados por demônios. Eles vinham do cemitério, onde estavam morando. Eram tão violentos e perigosos, que ninguém se arriscava a passar por aquele caminho.
29 Yesusi kanokololie tondolo munduku walsikululie ningilindu: “Pulu Yemonga Malo, olio kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? Olio mongo lipe simbe walemo ou wendo naa opili nuni isili ou olio mindili liku sini okonoye?” niringili.
29 Eles começaram a gritar: — Filho de Deus, o que o senhor quer de nós? O senhor veio aqui para nos castigar antes do tempo?
30 Akuna anjupe kolea tenga umbu kongi aisili ímu nongo moloringi ⸤kanokolie⸥
30 Acontece que perto dali estavam muitos porcos comendo.
31 kurumane Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio toko makorokolie ‘ne kongimenga konopuna molopangi.’ ni.” niringi kinie
31 E os demônios pediram a Jesus com insistência: — Se o senhor vai nos expulsar, nos mande entrar naqueles porcos!
32 Yuni enendo nimbendo: “Kapola, akuna pangi.” nirimu kanu kinie ⸤kuruma⸥ kanu yetolonga konopuna wendo ongolie kongi akuna moloringimenga konopuna puku moloringi kinie kanu kongime pali kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomuna suku puku no wangoringi.
32 — Pois vão! — disse Jesus. Os demônios foram e entraram nos porcos, e estes se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
33 ⸤Ulu akuma wendo orumu kinie kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa lelko pukulie niringimuni, taonona puku akuna moloringi yamboma enenga kongime terimu mele kepe kuruma konopuna moloringi yetolo terimu mele kepe temane toko siringi.
33 Os homens que tomavam conta dos porcos fugiram e chegaram até a cidade. Lá contaram tudo isso e também o que havia acontecido com os dois homens que estavam dominados por demônios.
34 Niringi mele pilkulie taonona moloringi yamboma pali Yesusi molorumuna ongo kanokolie yu mawa tekolie ningindu: “Olionga koleana naa mololi kelko pui.” niringi.
34 Então todos os moradores daquela cidade saíram para se encontrar com Jesus; e, quando o encontraram, pediram com insistência que fosse embora da terra deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.