Mateus 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Yesusi ma pangine maniendo ombá orumu kinie* yambo aisili liku maku toko yu lombili oringi.
1 Jesu oyaw wanane re nan ana veya’amaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’ufunun bairi hin.
2 Kanu kinie ye te kuru kendi nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopalie yundu nimbendo: “Ailimu, nunge konopumuni na ‘konde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie
2 Naatu orot ta biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah inakokok na’at basit biyou iniwa’an nigewasin.”
3 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pui.” nirimu kinie tamburembu kuru kendimu nomba kelerimu.
3 Jesu uman ru’atayan orot biyan butubun eo, “Ayu akokok, biya igewasin.” Mar ta’imonamo orot biyan kokom etei hihururuw hire orot biyan igewasin.
4 Kanu kinie Yesusini yundu altopa nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepe paa naa niyo. Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjili yemo* nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe panjirimu mele pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tonjili yemondo “Kalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu. ⸤“Aku siku teni kinie yambomane nu kanoko keri naa kanonge, nu altoko we yamboma molemelena manda teluna puku moloni.” nirimu.⸥
4 Naatu Jesu orot iu, “Men orot babin ta ana tur inaowenamih, baise mutufor kwen firis biya enutitiy naatu Moses ana obaiyunen tur eo na’atube, sibor inayai sabuw etei matahimaim hina’itin o biya igewasin.”
5 Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinie Romo yambomanga ami ye wane anderete nokorumu ye te yu orumuna omba yundu mawa tepalie nimbendo:
5 Nati ana veya’amaim Jesu na Capernaum titit, basit Roman baiyowayan hai orot ukwarin na baibais isan Jesu ifefeyan.
6 “Ailimu, nanga kendemande yemo kimbu ki kolopa pora sipe mindili nomba perepa ulkena lepili okoro.” nirimu.
6 “Regah, ayu au bowayan orot ta i sawow, an uman himorob, baremaim inu’in, misir isan men karam, biyan ebababan kwanekwan.”
7 Yesusini yundu “Ombo tepo konde limbu.” nirimu.
7 Basit Jesu eo, “Boro anan a orot aniyawas.”
8 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ ami ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pui.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Oi.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tenjili kendemande yambo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande yemo konde pumbe kene nuni we ni.” nirimu.
8 Baiyowayan orot ukwarin Jesu iya’afut eo, “Regah ayu men orot gewasu boro inan au bar wanawanan inarun, baise turawat kuo au bowayan orot eyawas.
9 — ausente —
9 Anayabin ayu i roubabaruwen ana fair biyau’umaim ema’am, naatu baiyowayah etei ayu bab’umaim tema’am, imih baiyowayan orot ta isan anao, ‘Ni’imaim kwen,’ i boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti imaim kuna,’ i boro nan, naatu au bowayan orot ta isan anao, iti kusinaf, i boro nasinaf, imih turawat kuo au orot boro nayawas.”
10 Yesusini yu nirimu mele pilipelie yu konopu aisili lipe mundupelie yu lombili oringi yambomando nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yambomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda tembo mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yambo telurini kepe aku siku ningu piliringi mele paa na kanorundu.
10 Jesu iti tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu sabuw hi’ufunun bairi hinan tatabir isah eo, “Anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan men kafa’imo orot ta ana baitumatum gagamin iti na’atube bitumatum atita’urimih.
11 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ena mundi olemo koleamanga kinie ena pulimo koleamanga kinie yambo aisili wendo ongo Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo* mulu koleana sukundu Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie pea ongo langi nongo molonge.**
11 A tur ao’owen, sabuw moumurih boro veya yeninane naatu veya ra’iyinane hinan mar ana aiwobomaim hina run, gem sisibinamaim hai efan hinabow Abraham, Isaac, naatu Jacob bairi hiniyasisir.
12 Nakolo Pulu Yemone ‘yunge yamboma’ nimbe mako torumu ⸤Isirele⸥ yamboma yu nokopa molemo koleana puku molemelka yamboma yuni topa makoropa sumbulu toline mundumbe. Kanuna paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” nirimu.*
12 Baise sabuw iyab mar ana aiwobomaim hitarur i boro maramaim hinabow hinarauw hinare gugumin wanawanan hinarun. Nati’imaim hinama hinarerey wah hinanib kakikak hiniwa’an.”
13 Aku nimbelie yuni ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Nane nu ‘manda tenjimbe’ konopu lenu mele* tenjindu kene pui.” nirimu. Kanu kinie yuni aku sipe nirimu enamonga kendemande yemo yu kuru topa kelepa konde pupe molorumu.
13 Imaibo Jesu baiyowayan orot ukwarin iu, “Aubar kwen, naatu abisa kubitumatum i boro namatar.” Naatu nati ana veya’amaim akir wairafin bar sawow inu’in yawas.
14 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusi Pitanga ulkena sukundu ombalie Pitanga kolepa ambomo kuru topa kangi norumuna aniembo lerimu kanopalie,
14 Naatu Jesu na Peter ana bar titit, Peter rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in itin.
15 yunge kimu ambolorumu kinie kangi nomba kelerimu kinie ambomo ola angilipe wendo ombalie Yesusi langi sipe yu nokorumu.
15 Basit Jesu babin uman baib ana veya’amaim, ana sawow i en misir bay bogaigiwas.
16 Pe kolea ipu lemba terimu kinie konopuna kuru molorumu yambo aisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinie yuni kurumando “Ongo wendo pai.” nirimu kinie ongo wendo puringi. Kuru torumu yamboma pali tepa konde lirimula.
16 Birabirab sabuw wagabur kouh hiyen hima’am hibow hina Jesu biyan hitit, naatu awanawat eaf eo wagabur hibihir hititit, naatu sabuw afa hisawow hibow hinan auman etei iyawasih.
17 Aku sipe terimumunge koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Aisayane ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:nirimu.**
17 Sawar iti himamatar i dinab orot Isaiah eo kikirum na iturobe,
18 ⸤Walse⸥* Yesusi ⸤nomu Gallilli kélona molopili⸥ yambo aisili liku maku toko yu liku makaye teko moloringi kanopalie nirimumuni, ⸤lombili andolimendo⸥ “Nomuna nekendo pamili wai.” nirimu.
18 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiruru’ay Jesu itih, basit ana bai’ufununayah iuwih eo, “Kwabobuna tarabon harew kukuf rewan rounane.”
19 ⸤Nakolo ou naa pupe we angilipili⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilipe mane sirimu ye te* yu angilirimuna omba yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu.
19 Naatu ofafar bai’obaiyenayan orot ta na Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan, ayu o menamaim kwenan ayu boro imaim airit tanan.”
20 ⸤Aku nirimu kinie⸥ Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takarama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enenga mi takolemelemanga pelemele, nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
20 Jesu iya’afut eo, “Sigarafor i hai batar tema’am, naatu mamu hai batar tema’am imaim ti’inu’in, baise Orot Natun inure in biyan tubaiwa’an isan aurin efan en.”
21 Kanu kinie yu lombili andorumu ye tene* yundu nimbendo: “Ailimu, nu kamu lombili wambo mangali ou pupu nanga lapamo ⸤kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie⸥ ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.
21 Bai’ufununayah orot tabo na Jesu isan eo, “Regah karam wan itihamiyu atan tamai momorob atayai’ibo atan ati’uf nuni airit tanan?”
22 Nakolo Yesusini yundu nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yambo kololi ⸤none teli⸥ yambomane yambo kolongema ono teangi. Nakolo nu na lombili oi.” nirimu.
22 Baise Jesu iya’afut eo, “Ayu kwi’ufnunu tan, iyab himomorob taiyuwih boro hinaya’ih.”
23 Aku nimbelie ⸤nomu Gallilli nekendo pumbendo⸥ nona andoli sipi tenga sukundu purumu kinie yu lombili andolime yu lombili sukundu puringila.
23 Naatu Jesu wa isra’at ana bai’ufununayah hiyen bairi hiboy hirabon.
24 Kanu kinie ⸤nomuna pungí puringi kinie⸥ poporome aili te nomuna torumu. Aku terimuna nomumu apisipe ola ombalie sipimu lipe aki tomba terimu nakolo Yesusi we uru perimu.
24 Naniyan meyemeye yabat gagamin misir wan kikiy yen wa iwanasum. Baise Jesu wa uranane nuhin bur inu’in ufu’ufut.
25 Kanu kinie enene yu uru perimuna puku toko makinjikulie ningindu: “Ailimu, olio liku taponjiyo. Olio no wangokomolo.” niringi.
25 Bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, iniyawasi, wa iu’unun kafa’imo tana morob.”
26 Yu ⸤makilipelie⸥ enendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, ene nambemuna mini wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbelie ola molopa poporomemo kinie nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lerimu.
26 Jesu iyafutih eo, “Kwa aisim kwabirubir? A not men nakabom, ayu kwanitutumu boro men kwanamorobomih.” Imaibo misir kwarar yabat kotar eotanih mar ta’imon nuwarob eafuw.
27 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini wale mundukulie ningindu: “Apa! I yemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
27 Ana bai’ufununayah hifofor hio, “Iti orot i abi orot? Karam yabat naatu kotar boro fanan hinab hinanutanub.”
28 Kanu kinie yu ⸤lombili andolime kinie pea⸥ nomu nekendo pupe kolea Gadara puringi kinie kanu kolea Gadara ye talo, konopuna kuru molorumu yetolo, yambo ono koleana wendo ongolo yu molorumuna oringili. Elte paa enge ningulu yamboma tongele teringilimunge we yamboma elte peringili koleana ‘Eltene ene tongele.’ ningu aulkena ongo naa puringi.
28 Naatu hirabon hina harew kukuf rewan rounane tafaram wabin Gadara hititit ana veya, orot rou’ab marasika wagabur kouh hito hirun rah yanamaim hima’ama hitit, hai itinin i birubir naatu nati efanamaim men yait ta reremoramih, anayabin hibirubir orot rou’ab isah. Baise Jesu nati’imaim titit ana veya, hairi hina Jesu biyan hitit.
29 Yesusi kanokololie tondolo munduku walsikululie ningilindu: “Pulu Yemonga Malo, olio kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? Olio mongo lipe simbe walemo ou wendo naa opili nuni isili ou olio mindili liku sini okonoye?” niringili.
29 Hiwow hio, “God Natun, aki isai mi’itube inasinafumih kunan? Aki baimakiy initi’imih, bo aki ai baimakiy ana veya binatit.”
30 Akuna anjupe kolea tenga umbu kongi aisili ímu nongo moloringi ⸤kanokolie⸥
30 Naatu nati’imaim for i men ef yok hima hi’u’ufar.
31 kurumane Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio toko makorokolie ‘ne kongimenga konopuna molopangi.’ ni.” niringi kinie
31 Imih wagabur Jesu hifefeyan hio, “Aki inanuni ana titit akokok iniyuni anan for wanawanah ana run.”
32 Yuni enendo nimbendo: “Kapola, akuna pangi.” nirimu kanu kinie ⸤kuruma⸥ kanu yetolonga konopuna wendo ongolie kongi akuna moloringimenga konopuna puku moloringi kinie kanu kongime pali kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomuna suku puku no wangoringi.
32 Jesu eo, “Kwatit kwan.” Hirouwatait hinunuw hin for wanawanah hirun, for himisir fan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire hi’aa tomatom himorob.
33 ⸤Ulu akuma wendo orumu kinie kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa lelko pukulie niringimuni, taonona puku akuna moloringi yamboma enenga kongime terimu mele kepe kuruma konopuna moloringi yetolo terimu mele kepe temane toko siringi.
33 Orot nati for hima’uten hima’am himisir hibihir hin bar merar hitit, abisa’awat himamatar hai tur hi’owen naatu orot rou’ab isah abisa mamatar auman hai tur hi’owen.
34 Niringi mele pilkulie taonona moloringi yamboma pali Yesusi molorumuna ongo kanokolie yu mawa tekolie ningindu: “Olionga koleana naa mololi kelko pui.” niringi.
34 Imaibo sabuw nati bar merar hima’am etei hitit hina Jesu bairi hitar naatu hi’i’itin ana veya hifefeyan hiu hai tafaram ihamiy tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.