Marcos 8

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Walse Yesusi molorumuna yambo aisili altoko ongo liku maku toko moloringi. Moloringi koleana nonge langi te naa lerimuna Yesusini yu lombili andolimendo* “Na moliona wai.” nimbelie enendo nimbendo:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “I yambo maku toko molemelema na kondo tekemo. Wale yepoko na kinie molongi, pe kinié ga nonge te naa lemo.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Mare aulke suluna oringimunge nane “Ene engele tepa pepili ulkendo pai.” nilkenje ene aulkena kimbu ki pange mange tepa, topa ne munde ya munde telka.” nirimu.
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene yundu pundu toko ningindu: “⸤Sike nikinu nakolo⸥ i kolea ku leline molemolo. I yamboma manda nonge mele pillawa kaloli tena lembana lipu simulúye?” niringi.
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Yesusini enendo “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye?” nimbe walsirimu kinie enene “Yepoko pakara nosikimulu.” niringi.
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Kanu kinie yuni maku toko moloringi yambomando “Manie molai.” nimbelie, pillawa kaloli yepoko pakara lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe, akuma pike lepa yu lombili andolimendo “Yamboma moke teko siei.” nimbe ene sirimu. Nirimu kanu mele teringi.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ene oma kaloli kanga pokore kepe nosiringila, akuma lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Angela.” nimbelie yu lombili andolimendo “Ime yamboma moke teko siei.” nirimu.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Yamboma ⸤langime⸥ noringi kinie olo terimu. Pe langi kakena lerimuma lombili andolimene liku wale basiketemanga lakiliringi, wale aili yepoko pakara peke lerimu.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Ye po tausinini aku langime noringi. Kanu kinie Yesusini maku toko moloringi yambomando “Ulkendo pai.” nimbelie nirimumuni,
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 yu lombili andolime kinie yu kinie ene nona andoli sipine suku puku, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Dallamanuta* puringi.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Akuna puringi kinie Parisi yema* Yesusi molorumuna ongo, ‘Yuni nambe tembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku** mawa tekolie ningindu: “⸤Ungu Mane Silimu,⸥ ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tenjeni.’ nimbe ya mana lipe mundurumunje kanamili.’ ningu mulu koleana molemo ⸤Pulu⸥ Yemone mindi manda ulu ⸤tondolo⸥ telemo mele te tei.” niringi.***
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 ⸤Aku siku walsiringi kinie pilipe keri pilipelie Yesusi⸥ yunge konopuna paa umbuni terimuna múlu aili tepa lipelie nimbendo: “Kinié mana molemele yambomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na nambemuna mawa telemeleye? ⸤Na molio mele nambemuna “Sike.” we naa ningu tondolo munduku pilimeleye?⸥ Nane ene sike nimbu sikiru: ⸤Na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe kanonge ulu tondolo te, kinié mana molemele yamboma kinie wendo naa ombá.” nirimu.
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Aku sipe nimbelie nirimumuni, ene mundupe kelepa sipine suku kelepa pupelie nomuna nekendo purumu.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 ⸤Kanu kinie ene nomuna nekendo pungindu Yesusi lombili andoli yema⸥ pillawa kaloli komu siku naa mengo puringi. Pillawa kaloli telu mindi sipine suku lerimu, te pea molo.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Kanu kinie Yesusini enendo lepi lepi topa ⸤ungu iku topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanai! Parisi yema kinie ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yunge yema kinie enene pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko konjei!” nirimu.
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane eneno kerepali ningulie ningindu: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Enene “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemuna kerepali nikimiliye? Ene kinié kepe naa kanoko, mimi siku naa pilkimiliye? Na tondolo te perimuna pillawa kalolime kinie ulu tondolo te terindu mele ene naa piliringiye? Ene konopu naa pepili molemelemonga nane nikiru mele ungu pulumu naa pilkimiliye?*
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Ene mongo angilimo nakolo melema naa kanokomeleye? Komu angilimo nakolo unguma naa pilkimiliye? Pillawa kaloli te pakara lipu pike lepo ye pape tausini moke tepo sirindu kanumu ene komu sikimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lerimuma liku wale basikete nambepa toko peke siringiye?”* nirimu kinie ⸤yu lombili andolimene⸥ yundu pundu toko “Engaki rurepo.” niringi.
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 — ausente —
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 ⸤Yuni enendo kelepa nimbendo:⸥ “Pe pillawa kaloli yepoko pakara lipu pike lepo ⸤yambo⸥ po tausini moke tepo sirindu kinie ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete aili nambepa langi kakena lerimuma toko peke siringiye?” nimbe walsirimu kinie enene yundu pundu toko “Yepoko pakara.” niringi.
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Yuni enendo ⸤kelepa⸥ nimbendo: “Enene kinié kepe mimi siku naa pilkimiliye?”* nirimu.
21 Então Jesus perguntou:
22 Yesusi kinie, yu lombili andolime kinie, ene Besaida taonona puringi kinie mongo keri lerimu ye te Yesusi molorumuna mengo ongo mawa tekolie ningindu: “Nuni i yemo kini amboloi.” niringi.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Aku niringi kinie Yesusini mongo keri lerimu yemo ki ambolopa taono ulsukundu memba pupelie yunge mongotolonga lkambe topa kanjipe kimuni ambolopalie nimbendo: “Nu kinié melte kanokono molo moloye?” nirimu kinie
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 yemone olando sipe kanopalie nimbendo: “Na kinié yambo mare, ene unju melema ongo pukumili kanokoro.” nirimu.
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Yesusini yunge mongotolonga kelepa ambolorumu kinie yemo yu mongo makilipe melema pali mongotolone sumbi sipe kanorumu.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Yesusini yemondo “Ulkendo pui.” nimbelie nimbendo: “Nu kelko ulkendo punindu ne kolea ⸤molopo wendo ombulu⸥ akuna ⸤kelko yando⸥ naa pui.” nirimu.*
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie puku kolea aili Sisaria Pillipai nondopa lerimu kolea kangamanga pungí puringi. Akuna pungí puringi kinie Yesusini yu lombili andolimendo walsipelie nimbendo: “Yambomane na imbi lelko nae nilimeleye?” nirimu.
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Enene yundu ningindu: “Marene “Nu No Linjili Jono ⸤kolorumu kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lirimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye te ⸤ou kolorumu kinié lomboropa ola molemo.⸥” ningu pilimele.” niringi.*
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Aku niringi pilipelie Yesusini enendo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yambomane aku siku nilimele⸥ nakolo ene eneno na nae nilimeleye?” nirimu. Pitane pundu topa nimbendo: “Nu Pulu Yemone ‘Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.” nirimu.
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 ⸤Pitane aku nirimu pilipelie⸥ Yesusini enendo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enene anju yambo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paa naa ningu siei!” nirimu.*
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu ⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yu kinie wendo ombá mele pulu monjipe* ene mane sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo mindili aisili nombá. Juda yamboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane sili yema kinie,** enene ⸤ningindu: “Yu Pulu Yemone naa lipe mundurumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko konjingí. Yu toko konjingí kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Yesusi yu kinie wendo ombá mele aku sipe sumbi sipe nimbe para sirimu kinie pilipelie Pitane yu anju lipe memba pupelie ⸤Yesusi yuni “Na toko konjingí.” nirimumunge⸥ yu pulu monjipe iri torumu.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Nakolo ⸤yuni kurumanga nomi Setenene* ungu umbu tonjirimu mele pilipelie nirimuna pilipelie⸥ Yesusini topele topa yu lombili andolime kanopalie Pita iri topalie yundu nimbendo: “Setene, nu anju pa! Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yambomane konopu lemele mele mindi leno kene anju pui!” nirimu.
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Kanu kinie yambo akuna liku maku toko moloringime pali kinie yu lombili andolime pea “Na moliona wai.” nimbelie enendo nimbendo: “Yambo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yamboma unju perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unju pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbundu mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Yambo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nakolo yambo te na konopu monjipe nanga yambomo molopa, ‘Yamboma temane peangamo piliengi!’ nimbe ene nimbe sipe molomba kinie yu kolopalie yu konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 ⸤Akumu nambemuna nikiruye?⸥ Yambo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yambomo nambe tepa lipe taponjilkenje? Lipe naa taponjilkemo.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Yambo tene ‘Na mini pali konde molopo konjipu mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 “Nanga yambo mare ulu pulu keri teko Pulu Yemo munduku kelko mele lupema imbi ambolko ola linjiku molemele yamboma kinie molkolie pipili kolko ningindu: “Olio Yesusinge unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yambomane naa piliengi!” ningulie na kiyongo ningu lombili andolemele yamboma, ene kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* pe Lapanga tondolo pa telimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yamboma molongena yunge yamboma mona molongendo we yamboma molongena kanokolie, yu ou naa opili ‘Olio yunge yamboma molemolo mele we yambomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yamboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa wai!” nimbéla.” nirimu.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.