Marcos 7

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinie* ene Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo maku toko moloringimene
1 Alguns fariseus e alguns mestres da Lei que tinham vindo de Jerusalém reuniram-se em volta de Jesus.
2 yu lombili andolimene* ki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi.
2 Eles viram que alguns dos discípulos dele estavam comendo com mãos impuras , quer dizer, não tinham lavado as mãos como os fariseus mandavam o povo fazer.
3 (⸤Sike kalaro naa molorumu nakolo⸥ Parisi yema kinie we Juda yamboma kinie enenga anda kolepalimene “Teai.” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko konjikulie langi pe noringi. We naa noringi.
3 (Os judeus, e especialmente os fariseus, seguem os ensinamentos que receberam dos antigos: eles só comem depois de lavar as mãos com bastante cuidado.
4 Makete koleana puku ulkendo ongolie ki ou kulumiye naa tokolie ⸤maketena topo toko liringi⸥ langime naa noringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupe aisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema taki taki we kulumiye toringi.)
4 E, antes de comer, lavam tudo o que vem do mercado. Seguem ainda muitos outros costumes, como a maneira certa de lavar copos, jarros, vasilhas de metal e camas.)
5 ⸤Juda yambomane aku siku teringi⸥ ne Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, enene ⸤Yesusi lombili andolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningindu: “Anda kolepalimene “Teai.” niringi mele nunge lombili andolimene nambemuna naa pilku liku telemeleye? Enenga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.
5 Os fariseus e os mestres da Lei perguntaram a Jesus: — Por que é que os seus discípulos não obedecem aos ensinamentos dos antigos e comem sem lavar as mãos?
6 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Ene ⸤ungu manema pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie⸥ ene topele mapele toli yema molemele!* Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane enendo nirimu mele papu nirimu. ⸤Enene kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga⸥ bokuna torumu molemo mele i sipe: ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥
6 Jesus respondeu:
7 Enene ‘Nanga imbinirimu kanumu.
7 A adoração deste povo é inútil,
8 Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungu manema munduku kelkolie anda kolepalimene “Teai.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
8 E continuou:
9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enendo nimbendo: “Enenga anda kolepalimene “Teai.” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungu manema bulu silimele mele papu telemeleye?
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Akumunge Mosisini nimbendo:nimbenirimu kanumu.
10 Pois Moisés ordenou: “Respeite o seu pai e a sua mãe.” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
11 Nakolo ene yemane ningindu: “Ye tene yunge anumu lapatolondo nimbendo: “Nane elte mele mare lipu taponjipu silkema koronga ‘Pulu Yemo simbu.’ nimbu panjirindu kanumunge elte manda naa lipu taponjipu simbu.” nimbelie
11 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
12 yunge anumu lapatolo naa lipe taponjimbe kinie papu.” ningu mane silimele.
12 então ele não precisa ajudar os seus pais.
13 Aku siku mane silimele ungumuni ‘Anda kolepalimene mane siringi ulu puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Manie pupili.’ nilimele. Enene ulu lupe lupe aisili aku siku teko molemele.” nirimu.
13 Assim vocês desprezam a palavra de Deus, trocando-a por ensinamentos que passam de pais para filhos. E vocês fazem muitas outras coisas como esta.
14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yambomando “Na moliona wai.” nimbelie enendo nimbendo: “Nane ⸤aku nikirumunge* ungu te⸥ nimbú tekero ungumu enene pali komu tenjiku ungumunge pulumu pilku konjeyo.
14 Jesus chamou outra vez a multidão e disse:
15 Yambomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te manda naa monjilimo. Yambomanga konopuna sukundu pepalie wendo olemo ulumane mindi yamboma kalaro monjilimo.
15 Tudo o que vem de fora e entra numa pessoa não faz com que ela fique
16 (Yambo komu peo lemba yamboma i ungumu mimi siku piliengi!” nirimu.)*
16 [Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.]
17 Kanuna maku toko moloringi yamboma Yesusini mundupe kelepa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningindu: “Aku ungu ikumunge pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringi kinie
17 Quando Jesus se afastou da multidão e entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram o que queria dizer essa comparação.
18 Yesusini enendo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yambo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo melte yunge konopuna naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le muruna kamu pulimomonga yu kalaro manda naa monjilimo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yamboma kalaro te naa monjilimo.” nimbendo nirimu.)*
18 Então ele disse:
19 — ausente —
19 porque não vai para o coração, mas para o estômago, e depois sai do corpo. Com isso Jesus quis dizer que todos os tipos de alimento podem ser comidos.
20 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipe uluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo: “Yambo tenga konopuna sukundu pepalie wendo olemo kanu melemane yambo te ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te monjilimo. Ulu pulu kerime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥ “Konopuna pepalie wendo olemo melemane kalaro monjilimo. ⸤We naa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu melema i sipe: konopumuni ulu kerime pilimele; wa ulu kerinele lupe lupema andoko telemele; wa nolemele; yamboma toko konjilimele; ambo ye pulime molo ye ambo lilime yambo lupema kinie ulu kerinele telemele;
20 Ele continuou:
21 — ausente —
21 Porque é de dentro, do coração, que vêm os maus pensamentos, a imoralidade sexual, os roubos, os crimes de morte,
22 yambomanga mele nosilimelema ‘Na liembo.’ nilimele; ulu pulu keri lupe lupema telemele; kolo tolemele; yambomane kanokolie pipili kolemele uluma pipili naa kolko sumbi siku telemele, yambo lupema molemele mele kepe enenga melema yama mengo ‘Yu malo.’ konopu lemele; ‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungu bulkundu ninjilimele; ‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjili olandopa pelemo. Yambo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu kara pulimele; kekelepa toli uluma telemele; ulu pulu akuma pilku telemele.*
22 os adultérios, a avareza, as maldades, as mentiras, as imoralidades, a inveja, a calúnia, o orgulho e o falar e agir sem pensar nas consequências.
23 Aku ulu pulu kerime pali yambomanga konopuna sukundu pepa wendo olemomane yamboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkemo pipi silimo⸥ kalaro monjilimo. ⸤Ulsu lepa olona pulimo melemane uluri naa telemo⸥.” nirimu.
23 Tudo isso vem de dentro e faz com que as pessoas fiquem impuras.
24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥* mundupe kelepa ⸤Juda yamboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu⸥ kolea aili Taya kinie Saidonotolo lerimu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinie yu ‘Yamboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nakolo yu omba molorumu mele yamboma piliringi.
24 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto da cidade de Tiro. Ele entrou numa casa e não queria que soubessem que estava ali, mas não pôde se esconder.
25 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumuna sumbi sipe omba yunge kumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yambomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopuna kuru te molopa ambolorumuna Yesusi molorumuna omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopuna sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makoroi.” nirimu.
25 Certa mulher, que tinha uma filha que estava dominada por um espírito mau, ouviu falar a respeito de Jesus. Ela veio e se ajoelhou aos pés dele.
26 — ausente —
26 Era estrangeira, de nacionalidade siro-fenícia, e pediu que Jesus expulsasse da sua filha o demônio.
27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbe kanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iku te topalie⸥ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili. Enenga langime lipu owama simulú kinie kapola naa temba.” nirimu.*
27 Mas Jesus lhe disse:
28 Ambomone yundu nimbendo: “Ailimu,* sike nikinu nakolo owamane kepe ambolangomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 — Mas, senhor, — respondeu a mulher — até mesmo os cachorrinhos que ficam debaixo da mesa comem as migalhas de pão que as crianças deixam cair.
29 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopuna sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu wayongo siliku⸥ pui.” nirimu.
29 Jesus disse:
30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopuna kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
30 Quando a mulher voltou para casa, encontrou a criança deitada na cama; de fato, o demônio tinha saído dela.
31 Yesusi kolea aili Taya mundupe kelepa kolea aili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona ⸤sukundu⸥ orumu.
31 Jesus saiu da região que fica perto da cidade de Tiro, passou por Sidom e pela região das Dez Cidades e chegou ao lago da Galileia.
32 Akuna moloringi yambomane yu molorumuna ye komu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengo ongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni amboloi.” ningu tondolo munduku mawa teringi.
32 Algumas pessoas trouxeram um homem que era surdo e quase não podia falar e pediram a Jesus que pusesse a mão sobre ele.
33 Kanu kinie yambo kakapu teko moloringime mundupe kelepa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komutolonga ki sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alimbelumu kimuni ambolopalie,
33 Jesus o tirou do meio da multidão e pôs os dedos nos ouvidos dele. Em seguida cuspiu e colocou um pouco da saliva na língua do homem.
34 mulúna olando sipe kanopa, tondolo mundupe múlu lipe, Juda yambomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilí!” nirimu.)
34 Depois olhou para o céu, deu um suspiro profundo e disse ao homem:
35 Aku nirimu kinie tamburembu yemo komu peo lepa yu ungu kapola pilipe, alimbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu alimbelu angilirimu kinie yu ungu sumbi sipe nirimu.
35 E naquele momento os ouvidos do homem se abriram, a sua língua se soltou, e ele começou a falar sem dificuldade.
36 Kanu kinie Yesusini enendo tondolo mundupe nimbendo: “Nane i ulu tekero mele anju yambo telurindu kepe paa naa ningu siei!” nirimu. Nakolo yu “Molo.” nimbe karaye terimu mele ta ningu anju yamboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi.
36 Jesus ordenou a todos que não contassem para ninguém o que tinha acontecido; porém, quanto mais ele ordenava, mais eles falavam do que havia acontecido.
37 ⸤Yu terimu mele kanoringi yamboma kinie, anju temane toko siringi piliringi yamboma kinie⸥ ene paa mini wale munduku suru ningulie ningindu: “Apa! Yu telemo uluma peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teai.” nilimo kinie kepe unguma pilku unguma ningu telemele.” niringi.
37 E todas as pessoas que o ouviam ficavam muito admiradas e diziam: — Tudo o que faz ele faz bem; ele até mesmo faz com que os surdos ouçam e os mudos falem!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.