Marcos 7

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinie* ene Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo maku toko moloringimene
1 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hina Jesu hibebera’uh.
2 yu lombili andolimene* ki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi.
2 Naatu ana bai’ufununayah umah souwena’e eregubagub auman hi’aa hitomatom hi’itih.
3 (⸤Sike kalaro naa molorumu nakolo⸥ Parisi yema kinie we Juda yamboma kinie enenga anda kolepalimene “Teai.” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko konjikulie langi pe noringi. We naa noringi.
3 Pharisee naatu Jew sabuw etei’imak i hai binanakwar ti’ufunun hai a’agir hi’o na’atube umah tesouwenabo te’aau.
4 Makete koleana puku ulkendo ongolie ki ou kulumiye naa tokolie ⸤maketena topo toko liringi⸥ langime naa noringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupe aisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema taki taki we kulumiye toringi.)
4 Ahar efanane tenan boro men abistan hina’aan, baise wantoro’ot i boro hinakif nakusouwih, naatu hai binanakwar afa maumurih maiyow tebi’ufunun, boun kerowas, naukwat, ya’aya baibitab ana noukwat, i na’atube tesasouwen.
5 ⸤Juda yambomane aku siku teringi⸥ ne Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, enene ⸤Yesusi lombili andolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningindu: “Anda kolepalimene “Teai.” niringi mele nunge lombili andolimene nambemuna naa pilku liku telemeleye? Enenga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.
5 Imih Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hibatiy, “Aisimamih o abai’ufununayah bai’obaiyen it ata a’agir hibai nan men tibi’ufununimih, naatu baise i umah gubagub auman te’aau?”
6 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Ene ⸤ungu manema pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie⸥ ene topele mapele toli yema molemele!* Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane enendo nirimu mele papu nirimu. ⸤Enene kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga⸥ bokuna torumu molemo mele i sipe: ⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥
6 Iyafutih eo, “Isaiah kwa arerekabih isan eo i turobe, Bukamaim eo kikirum na’atube,
7 Enene ‘Nanga imbinirimu kanumu.
7 I hai kwafiren ayu isau i yabin en,
8 Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungu manema munduku kelkolie anda kolepalimene “Teai.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
8 Kwa God ana obaiyunen kwabosair sa’ab kwayai naatu orot hai bai’obaiyen kwabai kwabukikin kwanan.”
9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enendo nimbendo: “Enenga anda kolepalimene “Teai.” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungu manema bulu silimele mele papu telemeleye?
9 Naatu Jesu iuwih eo, “Kwa God ana obaiyunen bosairen sa’ab ya’in naatu taiyuw abinanakwar bai’ufnunin isan i kwaso’ob kwanekwan!
10 Akumunge Mosisini nimbendo:nimbenirimu kanumu.
10 Moses na’atube eo, ‘hinat tamat inakakafiyih, yait ta hinah tamah erarafih i boro hina’asabun namorob.’
11 Nakolo ene yemane ningindu: “Ye tene yunge anumu lapatolondo nimbendo: “Nane elte mele mare lipu taponjipu silkema koronga ‘Pulu Yemo simbu.’ nimbu panjirindu kanumunge elte manda naa lipu taponjipu simbu.” nimbelie
11 Baise o ta hinat tamat isah iti na’atube inao, abistan ayu’une kwa abibaisi i God ana sibor yayasairen.
12 yunge anumu lapatolo naa lipe taponjimbe kinie papu.” ningu mane silimele.
12 Tur nati na’atube nao, naatu boro men kafa’imo hinah tamah isah abisa ta nasinafumih.
13 Aku siku mane silimele ungumuni ‘Anda kolepalimene mane siringi ulu puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Manie pupili.’ nilimele. Enene ulu lupe lupe aisili aku siku teko molemele.” nirimu.
13 Kwa a’a’agir hai binanakawar kwabukikin naatu God ana tur i kamomow ebi’en naatu sawar afa moumurih maiyow auman nati na’atube kwasisinaf.”
14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yambomando “Na moliona wai.” nimbelie enendo nimbendo: “Nane ⸤aku nikirumunge* ungu te⸥ nimbú tekero ungumu enene pali komu tenjiku ungumunge pulumu pilku konjeyo.
14 Iban maiye Jesu sabuw rou’ay gagamin eafih hina iuwih eo, “Kwa etei iti tur anao i kwananowar naniyan kwanab.
15 Yambomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te manda naa monjilimo. Yambomanga konopuna sukundu pepalie wendo olemo ulumane mindi yamboma kalaro monjilimo.
15 Men sawar iti ufunane en orot wanawanan irun iwa’an gub kakafin etatounimih, baise abisa orot wanawananane etitit imaim iwa’an orot gub kakafih etatoun.
16 (Yambo komu peo lemba yamboma i ungumu mimi siku piliengi!” nirimu.)*
16 Tain hinama’am na’at tur kwanonowar kwananot.”
17 Kanuna maku toko moloringi yamboma Yesusini mundupe kelepa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningindu: “Aku ungu ikumunge pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringi kinie
17 Sabuw rou’ay gagamin ihamiyih in bar rur ufunamaim ana bai’ufununayah iti oroubon isan hibatiy.
18 Yesusini enendo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yambo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo melte yunge konopuna naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le muruna kamu pulimomonga yu kalaro manda naa monjilimo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yamboma kalaro te naa monjilimo.” nimbendo nirimu.)*
18 Iuwih eo, “Kwa auman boro’ika kwakakasiy? men abistan ta ufunane en erun iwa’an gub kakafin orot etatounimih.
19 — ausente —
19 Anayabin men orot dogoronamaim erurumih, baise en yan kabutin wanawanan erur naatu eafuwatait ere’er.” Iti na’atube eo ana maramaim Jesu kurerereb eo, “Bay etei’imak i gewasih kwanaa.”
20 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipe uluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo: “Yambo tenga konopuna sukundu pepalie wendo olemo kanu melemane yambo te ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te monjilimo. Ulu pulu kerime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥ “Konopuna pepalie wendo olemo melemane kalaro monjilimo. ⸤We naa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu melema i sipe: konopumuni ulu kerime pilimele; wa ulu kerinele lupe lupema andoko telemele; wa nolemele; yamboma toko konjilimele; ambo ye pulime molo ye ambo lilime yambo lupema kinie ulu kerinele telemele;
20 Naatu ibanak eo maiye, “Abistan orot wanawananane etitit imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.
21 — ausente —
21 Anayabin orot dogoron wanawanantoro’ot etitit, i not kakafin, sesebar, bar kweb, asabunubunuw, turahinah a’aawah ufuh na,
22 yambomanga mele nosilimelema ‘Na liembo.’ nilimele; ulu pulu keri lupe lupema telemele; kolo tolemele; yambomane kanokolie pipili kolemele uluma pipili naa kolko sumbi siku telemele, yambo lupema molemele mele kepe enenga melema yama mengo ‘Yu malo.’ konopu lemele; ‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungu bulkundu ninjilimele; ‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjili olandopa pelemo. Yambo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu kara pulimele; kekelepa toli uluma telemele; ulu pulu akuma pilku telemele.*
22 kabat, tur karur, tenagogor, baiwa’an ana yeyewra’aten, bahiy, koutabitabir, bai’o’orot, naatu baifufuwen.
23 Aku ulu pulu kerime pali yambomanga konopuna sukundu pepa wendo olemomane yamboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkemo pipi silimo⸥ kalaro monjilimo. ⸤Ulsu lepa olona pulimo melemane uluri naa telemo⸥.” nirimu.
23 Iti not kakafih etei’imak i orot wanawanane enan imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.”
24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥* mundupe kelepa ⸤Juda yamboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu⸥ kolea aili Taya kinie Saidonotolo lerimu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinie yu ‘Yamboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nakolo yu omba molorumu mele yamboma piliringi.
24 Jesu efan nati ihamiy in tafaram Taiya wanawananamaim tit, naatu bar wanawanan run, men kok sabuw hitaso’ob i nati’imaim ma’am, baise men karam boro yumatan tibun.
25 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumuna sumbi sipe omba yunge kumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yambomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopuna kuru te molopa ambolorumuna Yesusi molorumuna omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopuna sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makoroi.” nirimu.
25 Nati’imaim babin natun babitai kikimin afiy kakafin tarasum ma bi’a’afiy Jesu ana tur nowar na biyan tit anamaim ra’iy.
26 — ausente —
26 Babin i Greek matuwan, baise ana tufuw an i Fonisia imaim tufuw tafaram Syria wanawanan, i Jesu ifefeyan natun biyanamaim afiy kakafin tanun tatit isan.
27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbe kanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iku te topalie⸥ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili. Enenga langime lipu owama simulú kinie kapola naa temba.” nirimu.*
27 Baise Jesu babin isan eo, “Wantoro’ot i boro kek abisa tekokok tanituwih, men ef ema’am boro kek hai bay tanab tanarub haru nahimaim nare hinab hina’aan.”
28 Ambomone yundu nimbendo: “Ailimu,* sike nikinu nakolo owamane kepe ambolangomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 Baise babin eo, “Turobe Regah baise kek hai bay te’aa momosarih gem baban tere’er haru te’aau.”
29 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopuna sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu wayongo siliku⸥ pui.” nirimu.
29 Imaibo Jesu babin iu, “O abaiya’afotenamaim imih kwen, afiy o natu ihamiyika.”
30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopuna kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
30 Babin matabir in ana bar tit ana kek gem yan inu’in itin afiy ihamiy titaka.
31 Yesusi kolea aili Taya mundupe kelepa kolea aili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona ⸤sukundu⸥ orumu.
31 Imaibo Jesu tafaram Taiya ihamiy Sidon wanawananamaim remor in Galilee harew kukuf yan re, naatu rabon Bar Merar Etei Umat Ronron hai me yan tit.
32 Akuna moloringi yambomane yu molorumuna ye komu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengo ongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni amboloi.” ningu tondolo munduku mawa teringi.
32 Nati’imaim sabuw afa orot tainin gugurin, naatu menan sarusarubet i hibai hina Jesu biyan hitit naatu uman biyan tabutubun isan hifefeyan.
33 Kanu kinie yambo kakapu teko moloringime mundupe kelepa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komutolonga ki sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alimbelumu kimuni ambolopalie,
33 Imih Jesu orot bai tit sabuw rou’ay gagamin ihamiyih akisinamo nabinamaim, naatu uman orot tainin wanawanan iuturiy, imaibo kwaitutur naatu orot menan butubun.
34 mulúna olando sipe kanopa, tondolo mundupe múlu lipe, Juda yambomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilí!” nirimu.)
34 Matan au mar nuw ra’at dogoron tutufin erawous naatu orot isan eo, “Efata,” anayabin “Kubotawiy!”
35 Aku nirimu kinie tamburembu yemo komu peo lepa yu ungu kapola pilipe, alimbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu alimbelu angilirimu kinie yu ungu sumbi sipe nirimu.
35 Mar ta’imonamo orot tainin botawiy tur nowar naatu menan yamutufur tur eo gaigiwas.
36 Kanu kinie Yesusini enendo tondolo mundupe nimbendo: “Nane i ulu tekero mele anju yambo telurindu kepe paa naa ningu siei!” nirimu. Nakolo yu “Molo.” nimbe karaye terimu mele ta ningu anju yamboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi.
36 Naatu Jesu sabuw eotanih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.” Baise i mar etei sisinaf imih mar etei isan hio.
37 ⸤Yu terimu mele kanoringi yamboma kinie, anju temane toko siringi piliringi yamboma kinie⸥ ene paa mini wale munduku suru ningulie ningindu: “Apa! Yu telemo uluma peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teai.” nilimo kinie kepe unguma pilku unguma ningu telemele.” niringi.
37 Sabuw anababatun hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita, naatu hio “Sawar etei’imak sinafen gewas! Naatu i karam boro niwa’an tainih gugurih tur hinanowar naatu awah gugih tur hinao!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.