Marcos 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVT
1 Pe walse Yesusi pupe Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungu piliringi ulke tenga purumu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki te kamu kolopa kukurumu.
1 Em outra ocasião, Jesus entrou na sinagoga e notou que havia ali um homem com uma das mãos deformada.
2 Kanu kinie akuna moloringi ye marene ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tenjimulú.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinie* yuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
2 Os inimigos de Jesus o observavam atentamente. Se ele curasse a mão do homem, planejavam acusá-lo, pois era sábado.
3 Yesusini kanu ki kolopa kukurumu yemondo nimbendo: “Yamboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu.
3 Jesus disse ao homem com a mão deformada: “Venha e fique diante de todos”.
4 Kanu kinie yemando nimbendo: “Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yamboma lipu taponjimulú kinie manda molo tepo kenjimulú kinie mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo konjimulúmu mandaye?” nimbe walsirimu kinie pilkulie enene ungu te pundu toko naa ningu we moloringi.
4 Em seguida, voltou-se para seus críticos e perguntou: “O que a lei permite fazer no sábado? O bem ou o mal? Salvar uma vida ou destruí-la?”. Eles ficaram em silêncio.
5 Yuni ene nemo nemo nimbe kanopalie mumindili kolopa ene yemo kondo naa koloringi kanopalie lakopa konopu keri panjipelie ki kolopa kukurumu yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge kimu sinio sirimu kinie ki kolopa kukurumumu altopa kamu peanga lerimu.
5 Jesus olhou para os que estavam ao seu redor, irado e muito triste pelo coração endurecido deles. Então disse ao homem: “Estenda a mão”. O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada.
6 ⸤Yesusini aku terimu kinie kanokolie⸥ Parisi yema* pena puku, ene kinie ye nomi kingi Erotenga talapena yema kinie maku toko “Yu nambe tepo topo konjimulúye?” ningu aulke te kororingi.
6 No mesmo instante, os fariseus saíram e se reuniram com os membros do partido de Herodes para tramar um modo de matá-lo.
7 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie* ene nomu Gallilli puringi kinie yambo aisili lombili puringila.* Kolea Gallilli disiriki yamboma kinie, Judia disiriki yamboma kinie, kolea aili Jerusalleme yamboma kinie, Idumia disiriki yamboma kinie, no Jodane nekendo lemo koleamanga yamboma kinie, kolea aili Taya kinie Saidonotolo lerimu koleamanga yamboma kinie, aku koleamanga moloringi yamboma pali Yesusi uluma tepa molorumu mele pilkulie yu molorumuna oringi.
7 Jesus saiu para o mar com seus discípulos, e uma grande multidão os seguiu. Vinham de todas as partes da Galileia, da Judeia,
8 — ausente —
8 de Jerusalém, da Idumeia, do leste do rio Jordão e até de lugares distantes ao norte, como Tiro e Sidom. A notícia de seus milagres havia se espalhado para longe, e um grande número de pessoas vinha vê-lo.
9 Yesusini yambo aisili tepa konde lirimuna yambo kuru lupe lupe torumumane ‘Yu ambolamili.’ ningu* yu angilirimuna nondoko pungindu ekelepa teringine Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yambo paa aisili ongo molemele. Yamboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa teangi kene sipi te nondoko mengo ongo nosengi. Na molombona yamboma nondoko ongo ekelepa tenge kinie sipine suku pumbu.” nirimu.
9 Jesus instruiu seus discípulos a prepararem um barco para evitar que a multidão o esmagasse.
10 — ausente —
10 Havia curado muitos naquele dia, e os enfermos se empurravam para chegar até ele e tocá-lo.
11 ⸤Yambomanga konopuna⸥ kuru moloringimene yu kanokolie alieli koporongo langoko tondolo ru ningulie ningindu: “Nu Pulu Yemonga Malo.”* niringi
11 E, sempre que o viam, os espíritos impuros se atiravam no chão na frente dele e gritavam: “Você é o Filho de Deus!”.
12 nakolo Yesusini enendo nimbendo: “Yu ⸤sike⸥ molemo mele ⸤yambomane naa piliengi kene⸥ paa naa ningu para siei!” nirimu.
12 Jesus, porém, lhes dava ordens severas para que não revelassem quem ele era.
13 ⸤Pe walse⸥ Yesusi yu ma pangi tenga ola pupelie yuyu pilipelie ‘yu kinie pea tapu topo molamili.’ nimbe pilirimu yemando “Wai.” nirimu kinie yu molorumuna oringi.
13 Depois, Jesus subiu a um monte e chamou aqueles que ele desejava que o acompanhassem, e eles foram.
14 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipe, yu kinie pea tapu toko molko, “Ene nanga kongonomo tenjipangi lipu mundumbu yema molangi.” nimbe ene mako torumu.* ‘Ene koleamanga andoko Pulu Yemonga temane peangamo toko sipuku, yambomanga konopuna kuru molombama toko makoronge tondolomo ene kinie pepili andoko toko makorangi lipu mundumbu.’ nimbe kanu ye engaki rurepo aku sipe lipe mako torumu.
14 Escolheu doze e os chamou seus apóstolos, para que o seguissem e fossem enviados para anunciar sua mensagem,
15 — ausente —
15 e lhes deu autoridade para expulsar demônios.
16 Kanu ye rurepo mako torumumanga imbime i sipe: Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme,
16 Estes foram os doze que ele escolheu: Simão, a quem ele chamou Pedro,
17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi angenu Jono keme, (elte imbi te Boanekesi sirimula. Boanekesi yunge ungu pulumu mulú tolimunge malotolo.) elte kinie,
17 Tiago e João, filhos de Zebedeu, aos quais deu o nome de Boanerges, que significa “filhos do trovão”,
18 ⸤Pita angenu⸥ Enderu keme, Pillipu keme, Batollomiu keme, Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yamboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
18 André, Filipe, Bartolomeu, Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu, Simão, o cananeu,
19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunge kongonomo tenjipangi lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu yema⸥.
19 Judas Iscariotes, que depois o traiu.
20 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene ulke tenga sukundu puringi kinie yambo aisili akuna ongo liku maku toko moloringine ene langi nonge ena te kepe paa naa lerimu.*
20 Certo dia, Jesus entrou numa casa, e as multidões começaram a se juntar outra vez. Logo, ele e seus discípulos não tinham tempo nem para comer.
21 Kanu kinie Yesusi pulu lerimu yamboma ⸤Yesusini aku terimu mele⸥ pilkulie “Kangomo paa kekelepa tomu.” ningu yu lingí oringi.
21 Quando os familiares de Jesus souberam o que estava acontecendo, tentaram impedi-lo de continuar. “Está fora de si”, diziam.
22 Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi ye mare* Jerusalleme molko oringi kanu yemane ningindu: “Kurumanga nomi Belsipuli** Yesusinge konopuna molopalie yu tondolo silimona yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
22 Então os mestres da lei, que tinham vindo de Jerusalém, disseram: “Está possuído por Belzebu, príncipe dos demônios. É dele que recebe poder para expulsar demônios”.
23 Aku siku niringi pilipelie ⸤Yesusi Setene kinie opa tou moloringilimunge ‘Setenene yu naa lipe taponjilke paa piliengi!’ nimbe⸥ Yesusini enendo “Wai.” nimbelie enendo ungu iku topa nimbendo: “Setenene Setene yuyu* nambe tepa topa makorombaye?
23 Jesus os chamou e respondeu com uma comparação: “Como é possível Satanás expulsar Satanás?”, perguntou.
24 Yambo talape te konopu teluna naa pupili molko suku singine owe panjiku ene eneno opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo.
24 “Um reino dividido internamente será destruído.
25 ⸤Molo⸥ ulke teluna pelemele yamboma konopu teluna pupili naa molko ene eneno opa telemele kinie kanu yambo talapemo sungu siku yu mele mele molemele.
25 Da mesma forma, uma família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Aku sipela, Setenene* yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opa mele telka. Pe yunge talapemo kapola naa molemelka. Pora nilke.
26 E, se Satanás está dividido e luta contra si mesmo, não pode se manter de pé; está acabado.
27 “Ye enge nili tene yunge ulkemo nokopa konjilimo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa lipe memba pulimoye? Akumu manda molo. Ou wa noli yemone ye enge nilimunge kimbu kime ka topalie yunge ulkena manda omba melema wa limo kanumu.*
27 Quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
28 “⸤Akumunge⸥ nane enendo paa sike nimbu sikiru: Yambomane ulu pulu kerime teko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu taka tonjiku ningu kenjilimele uluma kinie, enenga ulu pulu keri wema kinie pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba.
28 “Eu lhes digo a verdade: todo pecado e toda blasfêmia podem ser perdoados,
29 Nakolo yambo tene Mini Kake Telimu ungu taka tonjipe, nimbe kenjipe, marake telemo yambomo yu Pulu Yemone aku sipe ulu pulu keri telemoma ‘Manie naa pupili.’ nimbe paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’* nimbé.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
29 mas quem blasfemar contra o Espírito Santo jamais será perdoado. Esse é um pecado com consequências eternas.”
30 Enene “Yu kuru te yunge konopuna molemo.” niringimunge ⸤aku siku Mini Kake Telimu ningu kenjiringimunge⸥ Yesusini enendo aku sipe nirimu.
30 Ele disse isso porque afirmavam: “Está possuído por um espírito impuro”.
31 Kanu kinie yambo aisili manie ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu unguma pilku⸥ molangi yunge anumu kinie angenupili kinie yu kinie ungu ningindu ongo pena angilku “Yu kinie ungu niemili opili.” ningu ungu te ningu munduringi kinie yambomane yundu ningindu: “Aminie kinie angenali kinie nu kinie ungu ningindu ongo pena angilimele.” niringi.
31 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo. Ficaram do lado de fora e mandaram alguém avisá-lo para sair e falar com eles.
32 — ausente —
32 Havia muitas pessoas sentadas ao seu redor, e alguém disse: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e o procuram”.
33 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Nanga anumu naeye? Nanga angenupili nameleye?” nimbelie nirimumuni,
33 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
34 yunge ungumu manie molko pilku moloringi yamboma nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo: “I yamboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.
34 Então olhou para aqueles que estavam ao seu redor e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
35 Pulu Yemone “Teangi” nilimo mele pilku liku telemele yamboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie nanga kemulupili kinie molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
35 Quem faz a vontade de Deus é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.