Marcos 15
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 Ipulueli ou kolea kokele tangorumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, kanjollo yema pali,* ⸤Yesusinge kotemo pilku pora sikulie⸥ enene pali ⸤yu tenge mele⸥ ungu te ningu panjiringi. Aku ningu panjikulie yu liku, ka toko, mengo puku, ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna mengo puku kote tenjiringi.
1 Assim que amanheceu, os chefes dos sacerdotes se reuniram com os líderes dos judeus, e com os mestres da Lei, e com todo o Conselho Superior e fizeram os seus planos. Eles amarraram Jesus, e o levaram, e entregaram a Pilatos.
2 Paillatene ⸤Yesusinge kotemo pilipelie⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yambomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
2 Pilatos perguntou: — Você é o rei dos judeus?
3 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene Yesusi kote tenjiku Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu aisili ningulie ningindu “Yesusi yu tepa kenjilimo.” ningu yu kote tenjiringi.
3 E os chefes dos sacerdotes faziam muitas acusações contra ele.
4 Aku niringimunge Paillatene Yesusindu nimbendo: “Nu ulu keri aisili terinu nikimili mele pilkulie ungu te pundu toko naa nikinuye?” nirimu.
4 Então Pilatos fez outra pergunta: — Você não vai responder? Veja quantas acusações estão fazendo contra você!
5 Nakolo Yesusi ⸤yu tepa kenjirimu niringi mele⸥ pundu topa ungu telu kepe naa nimbe ⸤karaye naa tepa we angilirimu kinie kanopalie⸥ Paillate mini wale mundupe konopu aisili lipe mundurumu.
5 Porém Jesus não disse mais nada, e Pilatos ficou muito admirado com isso.
6 ⸤Yesusi kote tenjiku molangi,⸥ ye te, yunge imbi Barapasi, yu kinie ye mare kinie ‘Romo gapomanomone olio Juda yamboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yambo mare toko konjiringimunge ka ulkena peringi. ⸤Ponie tenga tenga Juda yambomane kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu langi noringi walema wendo orumu kinie* enene ka ulkena perimu ye te imbi lelko ‘Wendo liku mundoi.’ ningu mawa teringi kinie ⸤Romo gapomano ye nomimuni⸥ kanu yemo wendo lipe yamboma sirimu.
6 Em toda Festa da Páscoa , o Governador costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
7 — ausente —
7 Naquela ocasião um homem chamado Barrabás estava preso na cadeia junto com alguns homens que tinham matado algumas pessoas numa revolta.
8 ⸤Romo ye nomimuni kanu walemo wendo orumu kinie aku terimu mele pilkulie⸥ yamboma ongo yundu mawa tekolie ningindu: “Ou ponie telu telu ningu i walemo kinie teleno mele kinié kepe aku siku teani.” niringi.
8 A multidão veio e começou a pedir que, como era o costume, Pilatos soltasse um preso.
9 Aku niringi pilipelie Paillatene enendo walsipelie nimbendo: “‘Juda yambomanga ye nomi kingimu wendo lipu ene siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
9 Então ele perguntou: — Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
10 ⸤We yambomane Juda yambomanga ye ailime munduku kelko enenga unguma liku su siku Yesusinge ungumu pilku yu lombili andoringimunge⸥ Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene Yesusi kinie konopu keri panjikulie* kote tenjiringine pilipelie Paillatene aku sipe nirimu.
10 Ele sabia muito bem que os chefes dos sacerdotes tinham inveja de Jesus e que era por isso que o haviam entregado a ele.
11 Nakolo Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime we yamboma kondi toko ungu umbu tonjikulie “ “Yesusi molo. Barapasi wendo lipe sipili.” niei!” niringi.
11 Mas os chefes dos sacerdotes atiçaram o povo para que pedisse a Pilatos que, em vez de soltar Jesus, ele soltasse Barrabás.
12 Aku niringi kinie pilipelie Paillatene enendo nimbendo: “Aku liemo ‘Judamanga ye nomi kingi’ nilimelemo nambe teambonje.” nimbe walsirimu kinie
12 Pilatos falou outra vez com o povo. Ele perguntou: — O que vocês querem que eu faça com este homem que vocês chamam de rei dos judeus?
13 enene tondolo munduku ningindu: “Yu unju perana kolopili uku toko panji!” niringi.
13 E eles gritaram: — Crucifica!
14 Aku niringi pilipelie yuni enendo nimbendo: “Aku nambemunaye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Nakolo enene ⸤altoko⸥ paa tondolo munduku ningindu: “Molo! Yu kolopili, unju perana uku toko panji!” niringi.
14 — Que crime ele cometeu? — perguntou Pilatos. Mas eles gritaram ainda mais alto: — Crucifica! Crucifica!
15 Kanu kinie Paillatene ‘Na kinie konopu peanga leangi.’ nimbelie ye Barapasi ka ulkena wendo lipe ene sirimu. ⸤Aku tepalie⸥ Yesusi lipe ⸤yunge ami yema⸥ sipelie nimbendo: “Yu ka pulsene tokolie pe ‘Unju perana kolopili.’ ningu mengo puku unju perana uku toko panjipai.” nirimu.
15 Então Pilatos, querendo agradar o povo, soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Kanu kinie ⸤Romo⸥ ami yemane Yesusi liku gapomano ye nomimu perimu ulke aili* akuna suku yamboma liku maku toringi koleana pukulie, enenga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu wai.” niringi.
16 Aí os soldados levaram Jesus para o pátio interno do Palácio do Governador e reuniram toda a tropa.
17 Akuna ongolie niringimuni ⸤‘Yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu⸥ mulu wambale kondoli peanga te pakonjiku unju ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Ye nomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunjiku,
17 Depois vestiram em Jesus uma capa vermelha e puseram na cabeça dele uma coroa feita de ramos cheios de espinhos.
18 pe yu ⸤ungu taka tonjiku⸥ imbi we kólo toko ambolko ola linjingindu “Juda yambomanga ye nomi kingimu, nu angilinoye?” ningu
18 E começaram a saudá-lo, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to pu opu tekolie kumbikerena lkambe toko kanjiku, yu angilirimuna ongo koporongo langoko tamalu peko yu we kólo toko kapi ningu imbi ambolko ola linjiringi.
19 Batiam na cabeça dele com um bastão, cuspiam nele e se ajoelhavam, fingindo que o estavam adorando.
20 Yu aku siku ungu taka tonjiku pora sikulie mulu wambale kondolimu kulunjiku yunge ou panjirimu mulu wambalema altoko panjinjikulie “Yu unju perana kolopili uku topo panjipamolo.” ningu yu liku ulsukundu* mengo puringi.
20 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para fora a fim de o crucificarem.
21 ⸤Romo ami yemane Yesusi Jerusalleme pala ulsukundu mengo pungí pukulie niringimuni,⸥ kolea Sairini* ye te, yu Allekesanda kinie Rupasitolonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanokolie yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju peramo “Kolo wangoko menji!” ningu siringi.
21 No caminho, os soldados encontraram um homem chamado Simão, que vinha do campo para a cidade. Esse Simão, o pai de Alexandre e Rufo, era da cidade de Cirene. Os soldados obrigaram Simão a carregar a cruz de Jesus
22 Pukulie kolea Golkota Yesusi mengo puku akuna moloringi. (Golkotanga ungu pulumu ‘penge ombele leli koleamo’.)
22 e levaram Jesus para um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
23 ⸤Yesusi akuna mengo pukulie niringimuni, ‘Yamboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no waenena suku maratene ‘mo’ nili te munduku nosiringi aku no waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi nakolo naa lipe norumu.
23 Queriam dar a ele vinho misturado com um calmante chamado mirra , mas ele não bebeu.
24 Kanu kinie ⸤ami yemane⸥ yu unju perana ola uku toko panjikulie unjumu liku ola anjiringi. ⸤Aku tekolie, ou unjuna ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulu wambale ⸤kulunjiku nosiringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu ene yu mele mele lingí mele pilingindu kou kate teko pe mulu wambalema liringi.
24 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
25 Ena topa nane killoko terimu kinie yu unju perana panjiringi.
25 Eram nove horas da manhã quando crucificaram Jesus.
26 ‘Yu mongo lirimu mele yamboma kanangi.’ ningu I YEMO JUDA YAMBOMANGA YE NOMI KINGIMU ningu imbi toko unjuna ola monjiringi.
26 Puseram em cima da cruz uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “O Rei dos Judeus”.
27 Opa tekolo melema wa liringili ye talo pea unju talonga uku toko panjiringila. Te Yesusi yunge ki umbukundu uku toko, te ki tarokondo uku toko panjiringi.
27 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
28 (Aku teringimunge ungu te ou Aisayane nimbe boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu i sipe:nirimu.)
28 [Assim se cumpriu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Ele foi tratado como se fosse um criminoso.”]
29 Akuna ongo puringi yambomane Yesusi ⸤kanoko keri kanokolie yu⸥ ungu taka tonjiku iri mele tokolie ningindu: “Aa! “Ulke tembelemo tekisipulie altopo wale yepoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,*
29 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias!
30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku taponjiku unju perana manie oi.” niringi.
30 Pois desça da cruz e salve-se a si mesmo!
31 Aku sikula Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie* enene kepe yu ungu taka tonjikulie ningindu: “Yu yambo wema ‘Naa kolangi.’ nimbe lipe taponjirimu nakolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimbe manda naa lipe taponjikimu.
31 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei também caçoavam dele, dizendo: — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!
32 Yu sike Pulu Yemone olio ‘Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu omba molopa, yu sike olio Isirele yambomanga ye nomi kingimu* molemo liemo yu yuyu unjuna manie opili. Yu yuyu manie ombá kinie kanopolie ‘yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu ye nomi Kirasimu. Yu sike olionga ye nomi kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimulú.” niringi. Ye talo yu kinie unjutolonga uku toko panjiringi yetolone yu aku siku ungu taka tonjiringilila.
32 Vamos ver o Messias , o Rei de Israel, descer agora da cruz e então creremos nele! E os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
33 ⸤Yesusi unjuna ola we angilipili⸥ ai tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie, pe ipupini ena tere killoko terimu kinie kelepa tangorumu.
33 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
34 Ipupini ena tere killoko terimu kinie Yesusini ru nimbelie nimbendo:nirimu. Akumu Juda yambomanga ungu te. Akumunge ungu pulumu i sipe:nirimu.
34 Às três horas da tarde Jesus gritou bem alto:
35 Akuna nondoko angiliringimenga marene yuni aku nirimu kinie pilku ⸤sundukulie⸥ ningindu: “Pilieme! Yu Illainja walsikimu.” niringi.*
35 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Escutem! Ele está chamando Elias!
36 Aku nirimu kinie piliringimenga ye te lkisipe pupe ulú pinje mele te lipe no waene kombili teli mare akuna panjipelie, ‘Yesusi no waene kombili teli pinjena pelemomo nopili.’* nimbe memba omba unju pepena tenga ka topa olando sirimu. Sipelie yuni nimbendo: “Kinié unjuna we angilipili. Illainjane sike yu ⸤unjuna⸥ manie limbendo okomonje, kanopo kanamili.” nirimu.
36 Alguém correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão, deu para Jesus beber e disse: — Esperem! Vamos ver se Elias vem tirá-lo da cruz!
37 Yesusi ungu te tondolo mundupe nimbelie* kolorumu.
37 Aí Jesus deu um grito forte e morreu.
38 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie nimbendo: “I yemo yu paa sike Pulu Yemonga malo lepamo.” nirimu. ⸤Yesusi aku sipe kolorumu kinie ulu aili te walsikale wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilirimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Telimunge kerepuluna ⸤‘Yamboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulu wambale aili tene pipi siku panjiringi angilirimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinie⸥ kanu mulu wambalemo* ai suku singine olakondo maniendo sipe olá torumu.
38 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo.
39 — ausente —
39 O oficial do exército romano que estava em frente da cruz, vendo Jesus morrer daquele modo, disse: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu teko kanoko angiliringi. Enenga ambo te Makatalla taono ambo Maria, te Josese kinie angenu Jemisi kinie eltenga anumu Maria, te ambo Sallomi.
40 Algumas mulheres também estavam ali, olhando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, que era mãe de José e de Tiago, o mais moço.
41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akuna ou we andorumu kinie kanu amboma yu lombili andoko liku taponjiku nokoringi. Yu kinie, Jerusalleme olando oringi ambo aisili wema kepe, ambo pokore kanoko angiliringi akuna ene kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko angiliringi.
41 Essas mulheres tinham acompanhado e ajudado Jesus quando ele estava na Galileia. Além dessas, estavam ali muitas outras mulheres que tinham ido com ele para Jerusalém.
42 Opalikundu ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo* nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele melema liku undu undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi ou kolopili⸥ kolea kala tomba terimu kinie,
42 — ausente —
43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yambomanga kanjollo ye aili te molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo* wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa** ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna sumbi sipe pupe “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu.
43 — ausente —
44 Yesusi walsikale kolorumu pilipelie Paillate yuni ⸤‘Yamboma unju perana uku topo panjilimolo kinie ena aisili omba pupili we pelemele. Pe kinié yu sike walsikale kolomunje molo nambe temunje?’ nimbe pilipe⸥ konopu lipe mundupe ami ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimbelie yundu walsipelie “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu.
44 Pilatos ficou admirado quando soube que Jesus já estava morto. Chamou o oficial romano e perguntou se fazia muito tempo que Jesus tinha morrido.
45 Ami yema nokoli yemone “E.” nirimu kinie pilipelie yuni ami yema nokolimundu nimbendo: “Kapola, ya yemone ⸤Yesusinge⸥ onomo lipili.” nirimu.
45 Depois de receber a informação do oficial, Pilatos entregou a José o corpo de Jesus.
46 ⸤Paillatene “Kapola.” nirimu kinie⸥ Josepo pupe mulu wambale te topo topa lipe onomo manie lipe, múlumuni kulupi topalie kou kande te akuku nosiringi kou kandemonga suku memba pupe nosirimu. Nosipelie kou kande kerepuluna kou aili te perele marele memba omba pipi sirimu.
46 José comprou um lençol de linho, tirou o corpo da cruz e o enrolou no lençol. Em seguida pôs o corpo num túmulo cavado na rocha e rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo.
47 Makatalla taono ambo Maria kinie Josese anumu Mariatolone yunge onomo ⸤kou kandena⸥ nosirimu mele kanoringili.
47 Maria Madalena e Maria, a mãe de José, estavam olhando e viram onde o corpo de Jesus foi colocado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.