Hebreus 6

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kapola, ⸤Kirasi olionga popo tonjili ye aili olandopamone* olionga nimbe manda tenjimbemonga⸥** ungu tondolo mare pilimoloma we pelemo kene kokele Kirasinge yamboma molorumulu kinie mane siringi pilirimulu A B D unguma mindi konopu kimbu sipu naa molamili. ‘Ou ningu siringi A B D unguma mindi altopo piliemili mane siengi.’ níngi liemo i siku mele telemele: Ulke takongendo ponga polemele akumu mindi konopu kimbu siku molko, wale aisili ponga mindi polemele nakolo ulkemo kamu naa takolemele mele ene A B D unguma mindi pilku molko, olandopa ungu tondoloma naa pilku molemele yambomane aku siku telemele. ⸤Ou kumbi lelko ningu siringi ungu kanuma i sipe mele:⸥ Konopu alowa teko ⸤Pulu Yemonga ungumu ‘Sike’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele.*** Konde molko konjiku mindi puli ulu pulumu naa pepa kololi ulu pulumu mindi pelemo uluma pali liku bulu silimele unguma. No lingíndu no limelemonga ungu pulu aisili nilimele. ‘Pulu Yemone sewe anjipili.’ ningu yambomanga pengena molo pendekona ola kini ambolongemonga unguma. ‘Yamboma kolkolie lomboroko ola molonge.’ ningu ungu aisili ningu, Pulu Yemone mana yamboma kote tenjipe pilipelie yambo mare ‘molko konjiku mindi pangi.’ nimbe, yambo mare ‘molko kenjiku mindi pangi.’ nimbémonga ungu mane silimele unguma. Aku ulumanga unguma mindi ningu pilku naa molangi. Yambo yuma ungu manema pilimele mele aku sipu pilipu molamili.
1 Isan imih Keriso isan keh gidigidihibe hibi’obaiyit i tanihamiy aunat tanan orot gagamih hai bai’obaiyen hini’obaiyit. It men iban tana’in tabir maiye bowabow kakafih hai bai’obaiyen, God baitutumin,
2 — ausente —
2 bapataito, uma yara’aten, morobone misir maiye, naatu wanatowan ana baibatiyen isah iban tanama moron tanan maiye’emih.
3 Kapola, ou kumbi lelko mane siringi ungu akuma munduku kelko Pulu Yemone oliondo ‘Umbu konopu peli yambo yuma molko ungu olandopa piliengi!’ nimu liemo aku sipu temolo.
3 Isan imih aunat tanan! Naatu sawar iti boro tanasinaf, God nakok baibasit nabitit na’at.
4 ⸤‘Pulu Yemone “Kapola.” nimu liemo temolo.’ nikiru⸥ akumunge ⸤pulumu i sipe:⸥ Pulu Yemone Kirasi lipe mundurumu kinie yuni omba tenjirimumunge pulumu pilku konjiku ‘Sike’ ningu pilku limele yamboma mulu koleana mele we silimo melema* liku, yambo lupema kinie pea Mini Kake Telimu konopuna liku, Pulu Yemonga ungumu ou pilku likulie ‘Aku ungumu paa peanga.’ ningu pilku, Pulu Yemonga tondolomone pe kolea pora nimbé walemonga ulu enge nilime temba aku tondolomone kinié ulu tondoloma telemo uluma kanoko, aku uluma pali tekolie altoko konopu alowa teko ‘Naa pilimulú.’ ningu Kirasi munduku kelengi liemo kelko manda konopu alowa teko Kirasinge unguma ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku yando onge aulke te paa naa lemo.** Yambo tene aku sipe telemo aku ulumuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Malo*** altopa ‘kolopili.’ nimbe unju perana uku topa panjipe, ‘yambomane yu kanoko ungu taka tonjengi.’ nilimo.
4 Sabuw iyab baitumatum hikwahir tema’am boro mi’itube tanibaisih dogor baikitabir hinab maiye? Anayabin nati sabuw marasika God ana marakaw hi’itin, mar ana siwar wanawanah run bow, naatu Anun Kakafiyin auman hibai,
5 — ausente —
5 hai bowabowamaim hiso’ob God ana tur i gewasin, naatu mar enan ana fair hiso’ob.
6 — ausente —
6 Baise hai baitumatum hikwahir! Imih bow matabir maiye dogoroh baikitabirin isan i fokar. Anayabin nati sabuw i God Natun onaf afe’en hi’onaf maiye naatu bebeyanamaim biya’ohow tibitin.
7 ⸤Kirasi munduku kelkolie kelko konopu alowa teko Kirasinge yamboma altoko manda naa molongemonga ungu iku te tambo:⸥ Lo tolemo kinie mana no aisili pupe, aku mana ponie telemele yambomane langi kapola liku nonge langime omba konjilimo kinie Pulu Yemone aku sipe kanu mamo tepa konjilimomonga aku telemo.
7 Gagub matan fufur eyar me etututub ana veya, ub i gewasih tikuboubunih teyey, naatu orot yait ekakaifen boro God ana baigegewasin nab.
8 Nakolo ma tenga siri ka kinie* era keri lupe lupe olemo kinie kanu mamo ma keri, Pulu Yemone ‘lepa kenjipili.’ nimbé uluma telemo. Pe walse ma akumu tepene nombá.
8 Baise kokor naatu ihitutu nati’imaim namamare na’at, sawar etei boro hina’af. Nati ana’itin i God eoraraf, imih ana yomaninamaim boro wairaf wan hinaya hina’afusar.
9 Nanga paa pulu lemo angokeme, ⸤Kirasinge yamboma molkolie pe yu munduku kelemele yambomando⸥ aku sipu nilio nakolo ene pepá topo sikiru yamboma ‘aku siku naa tenge’ nimbu pilipu molio. ‘Ene ⸤ma peanga mele molko⸥ Pulu Yemone ene lipe taponjilimomonga ene mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko konjingí aulkena pungí uluma* teko molemele.’ nimbu kanolio.
9 Taitu au yabow, tur iti ao i men kwa auman akabari ao’omih, anayabin aki abitumatum, kwa i ayawas kwabaika, naatu boun nati yawasamaim ebobonawiyi.
10 Pulu Yemone enenga uluma pilipe sundupe naa apurulimo. Ulu sumbi nilime mindi telemo. Enenga kongono telemelema kinie, ene Pulu Yemo konopu monjingíndu yunge yamboma liku taponjilimele mele kinié kepe alieli telemele uluma kinie, kanopa keri kanopa mundupe naa kelemo. ⸤Pilipe mindi molemo.⸥
10 Anayabin God i foun ana orot, abisa isan kwasisinaf, o yabow kwaitin ana sabuw kwabibaisih, naatu boro’ika kwama ana sabuw kwabibaisih isan boro men ninat buhuruwimih.
11 ‘Ene pali aku siku telemele mele tondolo munduku teko molko siye naa kolangi mana molonge walema pora nipili.’ nimbu paa konopu lelio. ‘Pe Pulu Yemone ‘Olio simbu.’ nirimu mele peangama sike limulú.’ ningu tondolo munduku pilimele mele ‘manie naa pupili.’ ningu aku teayo.
11 Naatu aki ai kok gagamin i kwa ta’ita’imon etei kwana’abar totofar turobe’emaim kwanabow kwanan yomanin kwanatit. Saise sawar abisa isan nuhifot kwama kwabowabow boro niturobe.
12 ‘Ene siye naa tepili.’ konopu lepo molio. ‘Yambo Pulu Yemo ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku siye naa kolkolie Pulu Yemone ‘yunge ambolangoma monge melema simbu.’ nirimu melema sirimu liringi yamboma mele manda lelko molangi.’ konopu lepo molio.
12 Aki men akokok kwananokow, baise a kokok baitumatumayah naatu yateh nuban hibatkikin hin abisa God eo’omatanih hibaib i kwani’u’urih.
13 Ou Pulu Yemone ⸤olionga anda kolepa⸥ Eporayamo kinie ungu te nimbe panjipelie, ⸤paa olandopa molemo yambo tenga imbi lepa⸥ mi lembando* Pulu Yemo yu maniendopa yambo te paa olandopa te naa molorumumunge Pulu Yemo yuyu yunge imbi lepa mi lepalie
13 God Abraham eo’omatan ana veya, men yait ta wabinamaim eo baifaro’omih, baise i taiyuwin isan ana omatanen yai eobaifaro, anayabin bi yait ta gagamin ma’am boro isan tao baifaro.
14 nimbendo:nirimu.
14 God Abraham isan eo, “Ayu ao’omatani baigegewasin boro anit naatu warar gagamin na’in boro anit.”
15 Aku nirimumunge pilipelie Eporayamo ⸤Pulu Yemone⸥ yu ‘mele simbu’ nimbe panjirimumu ‘Pe sike tepa konjipelie simbe.’ nimbe ou siye naa kolopa we nokopa molopalie sike lirimu.
15 Abraham yatenub ma kakaif ufunamaim, God abisa Abraham eo’omatan itin.
16 Yambo tene ‘ ‘Paa sike nikimu.’ ningu piliengi!’ nimbe yunge yambo te aili olandopa molemomo imbi lepa “Paa sike nikiru.” nimbe mi lemo. ‘Yambomane yunge ungumu toko manie naa mundunjengi.’ nimbelie aku telemo.
16 Sabuw baifaro’omih boro orot ta gagamin wabinamaim hinao baifaro, saise abisa hio boro hinasinaf.
17 Akumunge, aku sipe melela Pulu Yemone ‘ ‘Eporayamo kinie nimbu panjikiru mele yuni kalopa limbe yambomane paa pilku konjengi. Nane “Tembo.” nimbu panjilio mele konopu alowa naa tepo paa sike telio.’ ningu kanangi.’ nimbe ⸤yunge imbi yuyu lepa⸥ “Paa sike nikiru.” nimbe mi lerimu.
17 God abisa baitit isan eo’omatanit, boro men nihamiy, abisa sinafumih eo boro nasinaf. Anayabin bebeyanamaim eo baifaro ana omatanen yai.
18 Pulu Yemo yu ‘konopu alowa naa telemo, ene kinie “Tembo.” nimbu panjikiru mele pe pe kepe ‘Sike temba.’ ningu konopu kimbu siku molangi.’ nimbe aku ulutolo terimu. ⸤Ulu te: Ungumu ou nimbe panjirimu. Ulu te: Ungumu nimbe panjipelie pe yunge imbi yuyu lepa ‘Paa sike tembo.’ nimbe mi lerimu aku ulutolo terimu kanumu.⸥ Aku ulutolo Pulu Yemo konopu alowa manda naa tepa, kolo paa manda naa tolemo ulutolo. Akumu pilipulie ‘Pulu Yemone olio ‘simbu.’ nimbe panjirimu melema sike simbe.’ nimbu pilipu ‘Umbuni te wendo naa opili, olio nokopili.’ nimbu Pulu Yemo molemona nondopo pulimolo yamboma olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo manda nokopo molomolo.*
18 Imih sawar rou’ab tana’itah, o baifaro naatu omatanen, iti sawar rou’ab boro men nabotabir God baifuwenayan namataramih. En. Imih it iyab wanawananamaim tarun tarafafar gewasin tabaib boro koufair tanab, naatu abisa natamaim hiyai inu’in isan boro tanabukikin nuhit nafot tanama.
19 ⸤Aku ungumunge ungu iku te topo siembo:⸥ ‘Nona andoli sipi te poporomene nona topa memba pumbe.’ ningu tenga ka teko panjilimele.* Aku sipe olionga minime sipi mele. ‘Pulu Yemone olio kinie ‘tembo’ nilimo ungumu kolo naa topa sike telemo temba.’ nimbu pilimolo ulu akumu minimenga ka mele tenga ka telemo. Aku telemomonga yunge ungumu mundupu kelepo anju pupu molopo naa kenjimulú. Aku kamo Pulu Yemo molemo suluminia paa kake teline,** múlu aili tene pipi silimo,*** akuna sukundu pupe ka telemo.
19 Imih it ata nuhifot imaim tanabukikin ata yawas isan ni’aumor tanama. Naatu Jesu mar ana Tafaror Bar wanawanan kakafiyin anababatun ana faifuw rura’ah rur isan nuhit nafot tanama.
20 Kanu suluminia paa kake teline ye te olionga nimbe lipe taponjimbendo kumbi lepa sukundu purumu. Pupelie Mellekisedeke* molorumu mele yu aku sipe alieli olionga nimbe Pulu Yemo popo tonjili ye aili olandopamo molemo.** Akumu Yesusi.
20 Anayabin it baibasit isan Keriso aunat i’iyon in maramaim run God nanamaim Firis Gagamin matar wanatowan ebatabat, Melkisedek firis ma’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.