Hebreus 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Angokeme, na kinie pea Kirasinge yambo molemelema, mulu koleana molemo Pulu Yemone ene kepe mako topa ‘Nanga yamboma molangi.’ nilimo yamboma, aku nikiru ungumu ungu sikemo kene Yesusi molemo mele paa konopu kimbu siku molangi. Yu Pulu Yemone “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo, akumu Pulu Yemo Popo Tonjili Ye Aili Olandopamola,* aku yemo ‘Sike’ nimbu yu molemo mele yamboma temane topo silimolo akumu mimi siku piliengi!
1 Isan imih taitu baitumatumayah etei, iyab God rurubini auman. A not tutufin etei Jesu kwanitin, anayabin baitumatum iti tabai tama’am isan God iyafar na tur abarayan naatu ata Firis Gagamin matar.
2 Ou Mosisini Pulu Yemonga yamboma nokopalie Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele pilipe sumbi sipe tepa ungu te siye naa kolorumu aku sipela Pulu Yemone Yesusi mako topa kongono sipe “Tei.” nirimu mele pilipe lipe tenge panjipe terimu. ⸤Pulu Yemonga yamboma yunge ulkemo mele.⸥*
2 Naatu ana bowabowamaim bosunusunub God isan, imih iti bowabow bow isan rubin. Marasika God ana sabuw isah Moses turobe’emaim ana bowabow, bowabow na’atube.
3 Ye tene ulke takolemo aku ⸤ulke pulu⸥ yemo yunge imbi olandopa molemo, yu paa kapi nilimele, ulkemo yunge imbi olandopa naa molemo, aku sipe mele i ye Yesusi ⸤Pulu Yemo kinie pea ulkemo takoringilimunge⸥ yunge imbimu ‘Paa ola molopili.’ ningu yu olandopa kapi ningu, ye nomi Mosisi ⸤ulkemonga ponga molo simu mele angilirimumunge⸥ yu manie mele kapi níngi liemo papu.
3 Orot yait bar ewowowab merarayow etei boro i hinitin, men baremih. Imih ef i nati ta’imon, merarayow bora’ara’aten etei i Jesu ebaib, men Moses.
4 Ulke te we wendo naa omba angilimo. Yambo tene ulke te takolemo kinie angilimo. Nakolo Pulu Yemone melema pali ‘angilipili’ nirimuna angilimo.*
4 Imih bar ta ta i sabuw afa tewowowab, baise God i sawar etei hai wowabayan.
5 ⸤Yesusi kinie Mosisi kinie lupe lupetolo mele⸥ ungu te pea ⸤i sipela:⸥ Mosisi yu Pulu Yemonga kongono tenjili yemo molopa Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele paa pilipe lipe Pulu Yemo yunge ulkena kongono tembando siye naa kolopa kongono tepa mindi molorumu. Yunge kongono terimu i sipe: Pulu Yemone pe nimbe simbe mele Mosisini ou nimbe sirimu.*
5 Moses God ana bar isan i turobe’emaim i’akir bow, naatu sawar abisa’awat uf hinamamatar isah God eo, Moses i hai tur eo’owen.
6 ⸤Mosisi ulkena kongono kendemande tenjili yemo molorumu⸥ nakolo Pulu Yemone pe lipe mundurumu ye nomi Kirasimu yu Pulu Yemonga Malo* molopa yamboma Pulu Yemonga ulkemo moloringime yuni nokopa Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele paa pilipe lipe kongono tembando siye naa kolopa kongono tepa mindi molorumu. ‘Yesusini olio lipe taponjimbe.’ nimbu tondolo mundupu pilirimulu mele mundupu naa kelepo, konopu tondolo pupili ‘Sike aku temba.’ nimbu tondolo mundupu pilipu pipili naa kolopo konopu sipu nokopo molomulu liemo olio yunge ulkemo molemolo. ⸤Olio kepe Pulu Yemonga yamboma molemolo.⸥
6 Baise Keriso God Natun ain na’atube, God ana bar bai’ukwarin isan i turobe ebi’ukwarin. It i God ana bar, abisa isan nuhifot tabaib imaim koufair tanitit tanafair tanabatabat na’at.
7 Pe kinié ⸤olio Pulu Yemonga yamboma molemolo⸥ monga Mini Kake Telimuni nilimo mele piliemili. Yuni nimbendo:
7 Isan imih God Anun Kakafiyin iti na’atube eo,
8 ou enenga anda kolepalimene
8 dogor men hinafokar, marasika a a’agir
9 — ausente —
9 God eo, Kwamur 40 wanawananamaim ayu sawar gewasih iti sabuw isah asisinaf i hi’itin, baise ayu routobon hitu naatu hifufunu.
10 Akumunge nane kanu yamboma kinie
10 Imih ayu yau so’ar nati sabuw isah ao, ‘Iti sabuw i kakafih naatu o baiyunen tur etei i hikwahir tibifanasair.’
11 Ene kinie mumindili kolopolienirimu.
11 Naatu ayu yau so’ar ao baifaro, ‘Iti sabuw i boro men kafa’imo efan baiyariramih ao’omaim hinarun hinama hiniyariramih!’”
12 Nanga angokeme, ene yambo molemelemanga tene ⸤ou olionga anda kolepalimene aku teringi mele⸥ temba kene kanoko konjiku molai. Enenga yambo tene ‘Ulu pulu kerime teambo.’ nimbe konopu lipe mundupe yu ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilimo mele mundupe kelepalie yamboma tondolo mundupe nokolemo tondolomo pelemo Pulu Yemo bulu simbe kene kanoko konjiku molai.
12 Isan imih taitu baitumatumayah kwanakaifi gewas, men
13 Aku naa tekolie ⸤i siku teangi:⸥ ‘Ulu pulu kerimene olio kondi topa ‘Kara pangi.’ nimbé kene’ ningu ‘yamboma anju yando konopuma tondolo pupili.’ ningu liku taponjengi. Pulu Yemone “Kinié” nirimu inie olakondo tondu akumu* olione alieli “Kinié** uluma manda temolo. Kinié** manda tondolo mundupu pilimolo.” nilimolo aku walemanga aku sipu nimbu pilipu anju yando yamboma ungu peangama nimbu siemili. ⸤Opali talu nambolka uluri wendo ombánje kene kinié mindi aku teamili.⸥
13 Baise mar etei kwanibaibaisbonen kaufair kwanab, saise bowabow kakafin boro men o ta nifuw dogor nafokaramih, tur “Boun” iti Bukamaim tanonowar, nati tur i it isah eo,
14 ⸤Aku nikirumunge pulumu⸥ i sipe: Olio ‘Pulu Yemone sike lipe taponjimbe.’ nimbu pilirimulu mele aku sipu kamu paa tondolo mundupu pilipu ambolopolie kolomulu liemo Pulu Yemone melema Kirasi simbe kinie Kirasini ‘Yunge yamboma simbu.’ nimbe panjirimu melema olio moke tepa simbela akumunge ‘aku siku teangi.’ nikiru.
14 “Anayabin it etei i Keriso bairit taikofan tabowabow, abisa aneika tanonowar tanabukikin, tanabitumatum na’at, God abisa eo’omatanit boro nitit.”
15 Aku mele inie olakondo tondu mele ⸤paa konopu kimbu siku molangi.⸥ Akumu i sipe:nirimu kanumu.*
15 Bukamaim iti na’atube eo,
16 Namelene ou Pulu Yemone ungu nirimuma pilkulie ‘Naa pilimulú.’ ningu kara puringiye? Akumu Mosisini Isipi mundupe kelepa memba ulsu purumu aku yambomane aku siku naa teringiye?
16 Nati sabuw iyab God fanan hinowar naatu higigim? Sabuw etei Moses nawiyih Egypt hihamiy hititit.
17 Ponie tu paono omba pupili Pulu Yemone namele kinie mumindili kolopa molorumuye? Ulu pulu keri tekolie kolea ku leline koloringi onoma akuna lepili siye koloringi* yamboma kinie ⸤ulu pulu keri teringimunge⸥ mumindili kolorumu kanumu.**
17 God yan so’ar kwamur etei 40 naatu sabuw iyab bowabow kakafin hisisinaf etei arar yanamaim himorob sawar?
18 “Na Pulu Yemonenirimu akumu namelendo nirimuye? Akumu yunge ungu ‘naa pilimulú.’ ningu ta niringi yambomando naa nirimuye?
18 God yan so’ar eobaifaro ana maramaim eo, “Iti sabuw i boro men kafa’imo efan baiyariramih ao’omaim hinarun hinama hiniyariramih.” Iti tur i sabuw iyab isah eo? Sabuw iyab God hibigigim isah eo.
19 Akumu pilipulie ‘Pulu Yemonga ungumu ‘ ‘Sike nikimu.’ nimbu tondolo mundupu naa pilimulú.’ ningu moloringimunge Pulu Yemone “Konopu taka lepa pepili molangi.” nilke koleana ou akuna pungí aulke te paa naa lerimu.’ nimbu pilimolo kanumu.
19 Imih boun tana’itin, sabuw nati efan men karam boro hitarun hitab, anayabin men hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.